Vijesti
Opozicija u CG predsjedniku Skupštine Ranku Krivokapiću šalje prijedlog
GLASATI NEPOVJERENJE VLADI CG
|
|
Objavljeno: 27. March 2010. 12:03:17
Na osnovu člana 107 Ustava Crne Gore i članova 194, 195 i 197 Poslovnika Skupštine Crne Gore, podnosimo
PREDLOG za glasanje o nepovjerenju Vladi
Poslanici – podnosioci PREDLOGA smatraju da je u Skupštini Crne Gore potrebno otvoriti raspravu o nepovjerenju i odgovornosti Vlade Crne Gore, te iskazati nepovjerenje iz sljedećih razloga:
1. Vlada Crne Gore je odgovorna za izuzetno loše bezbjednosno stanje u državi, narušeno opšte stanje bezbjednosti, neefikasnost državnih institucija u borbi protiv svih oblika kriminaliteta, a naročito u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, što je rezultiralo najtežim zločinima poput organizovanja narko-kartela globalnog karaktera, naručenih ubistava i premlaćivanja, oružanih napada, kao i pljačkama, premlaćivanjem nepodobnih, uličnim nasiljem i huliganizmom, a zbog čega je ozbiljno poljuljana vjera građana u to da im institucije države mogu pružiti sigurnost, i zaštititi javni red i mir.
2. Vlada Crne Gore odgovorna je za sve lošiju ekonomsku situaciju u državi, pad standarda građana koji se ogleda u dramatičnom padu društvenog proizvoda i proizvodnje, smanjenju zarada i povećanju cijena energenata, visokom deficitu i sve većoj zaduženosti. Nedostatak sistemske ekonomske i socijalne politike te izostanak aktivnih mjera Vlade usmjerenih prema zaustavljanju ekonomske kirze i oporavku crnogorske privrede, ublažavanju nepovoljnih privrednih prilika doveo je do osiromašenje velikog broja crnogorskih građana, sve većeg socijalnog i ekonomskog raslojavanja u našem društvu što je posljedično rezultiralo gubitkom povjerenja građana u institucije države, u smislu osiguravanja privrednog napretka Crne Gore I socijalnog blagostanja njenih građana.
3. Vlada Crne Gore odgovorna je za neefikasnost I netransparetnost institucija Crne Gore u okviru procesa evropskih integracija , što je dovelo do neprihvatljive situacije da Vlada Crne Gore ne izvršava Presudu Upravnog suda i ne želi da odgovore na Upitnik Evropske Komisije učini javnim i dostupnima.
Zbog svega navedenoga, poslanici – podnosioci PREDLOGA smatraju da Vlada Crne Gore ne uživa povjerenje gradjana i predlažu Skupštini Crne Gore da Vladi CG izglasa nepovjerenje.
Zahtijevamo da se ova naša inicijativa stavi na dnevni red prve naredne sjednice.
Obrazloženje
Kriza u zemlji je duboka i strukturna. Njeni korijeni su u samim osnovama vlasti i izviru iz političke prakse ustanovljene sa ciljem da servisira interese nove klase bogataša i tajkuna.
Kriza političkog i ekonomskog sistema je snažna i duboka a uzrokovana je zloupotrebom monopola vlasti. Već 20 godina vlast je nepromijenjena. Grupa na vlasti zloupotrebljava politički, finasijski i monopol sile. Država i njene institucije su privatizovane i zarobljene a vladajuća partija je srasla i sa državom.
Podnosioci inicjative cijene da se izborni procesi u Crnoj Gori u kontuinitetu odvijaju u nedemokratskom ambijentu, uz zloupotrebu državnih organa, javnih preduzeća, javnih i tajnih fondova, što rezultira pritiscima i ucjenama birača i stvaranjem atmosfere straha i prinude. Dodatnim manipulisanjem biračkim spiskovima i onemogućavanjem uporedjivanja biračkih spiskova sa registrom ličnih karata, režim je stvorio prostor u kome kreira odredjeni broj birača koji su uvršteni u birački spisak pod sumnjivim okolnostima, a da za to najvjerovatnije nijesu ispunjavali potrebne uslove (državljanstvo i sl). U situaciji kada režim potpuno kontroliše RTCG i makar jednog nacionalnog TV emitera, kada raspolaže široko razgranatom doušničkom mrežom saradnika državne bezbjednosti i uživa podršku organizovanog kriminala, cijenimo da su se stekli politički uslovi da domaćoj i medjunarodnoj demokratskoj javnosti pošaljemo snažnu poruku da su izbori u Crnoj Gori nemaju demokratski lagitimitet jer ne pokazuju slobodno izraženu volju gradjana i da vlast konstituisana na takvim izborima nema neophodni demokratski legitimitet.
Privatizacija i tranzicija vođene su na netransparentan i stihijski način. Sporne privatizacije, tajni ugovori, rasprodaja državnih monopola, sticanje ogromnog bogatstva u fondovima čiji su vlasnici pojedinci bliski krugovima vlasti, špekulativno finasijsko tržište koje služi za bogaćenje insajdera, slabe institucije sistema, izgradnja tajkunskog neoliberalnog ekonomskog modela, uz siromašenje najvećeg broja građana, a bogaćenje porodičnog i poslovnog okruženja vrha vlasti, kriminalizacija društva, neefikasno sudstvo i političko arbitriranje službi bezbjednosti, njihovo učešće u kršenjima ljudskih prava, obilježili su dosadašnji period društvene tranzicije.
Privatizacije KAP-a, Rudnika Boksita i Željezare su na najdirektniji način pokazale svu pogubnost nakaradnog vođenja procesa privatizacije, bilo da su u pitanju negativni efekti u sferi finansija, trajni gubitak pojedinih resursa, devastacija životne sredine i socijalnog statusa zaposlenih, što je postavilo pitanje mogućnosti i cijene daljnjeg opstanka ovih nekada najznačajnijih privrednih subjekata. Na osnovu uvida u dostupnu dokumetaciju postoji osnovana sumnja da su ovi procesi u najvećoj mjeri bili nezakoniti i praćeni velikim finasijskim malverzacijama.
Partijski kadrovi upravljaju svim javnim sferama i državnim institucijama. Hijerarhijski centralizovana partijska i politička struktura održava se lojalnošću i servilnošću, kao i bezuslovnom poslušnošću vrhu režima.
Umjesto javnog izbora najboljih kandidata putem konkursa, i redovne kontrole poslovanja, vrši se netransparentna partijska politika imenovanja kadrova bez javnog konkursa. Na važnim funkcijama postavljaju se rođaci, kumovi i politički podobni kadrovi, čime se sprovodi permanentna destrukcija ekonomskog sistema, smanjuju i urušavaju njegove performanse.
Režim je nespreman za unutrašni dijalog, i uporno nastavlja sa samoobmanjivanjem i obmanjivanjem građana lažnim informacijama, malim, retoričkim i kozmetičkim promjenama.
Vlada Crne Gore javno pokazuje neprihvatljivu i društveno opasnu praksu nepoštovanja sudskih presuda. Upravni sud je po tužbi NVO Asocijacije Mladih Novinara i NVO MANS donio presudu da je Vlada Crne Gore dužna da objavi odgovore na Upitnik Evropske Komsije, koje je ona svojom Odlukom proglasila tajnim. Vlada je odbila da sprovede presudu Upravnog Suda.
U cilju očuvanja apsolutne i nekontrolisane vlasti, državni vrh pribjegava javnom žigosanju, vrijeđanju, satanizaciji i permanentnom, sistematskom progonu svih drugačije mislećih građana, koje se ostvaruje njihovim otpuštanjem sa posla, onemogućavanjem dobijanja zaposlenja, pritiscima na privatnike putem poreskih i drugih administrativnih instrumenata, javnim etiketiranjem u kome se oponenti režima nazivaju bolesnicima, državnim neprijateljima, plaćenicima, zagovornicima mržnje i sl., kao i sudskim progonom medija i neistomišljenika.
U redovnom Godišnjem izvještaju o stanju ljudskih prava State Department-a za 2009 godinu ukazano je na čitav niz ozbiljnih problema koje Crna Gora ima u ispunjavanju međunarodnih standarda u ovoj oblasti:
• Korupcija u službama bezbjednosti i pravosuđu, državni zvaničnici za koje ne važi zakon, nekažnjivost za ubistva i napade, navodi o povećanju stepena politički motivisanog nasilja i ocjene da crnogorska tajna služba (ANB) često bez odobrenja prisluškuje opozicionare u Crnoj Gori, razlozi su zabrinutosti Vlade SAD.
• Pravosudni sistem je često pod uticajem vlasti. Ne postoji informacija da je neki od visokih državnih zvaničnika pod istragom za korupciju, iako je izuzetno velika percepcija crnogorske javnosti i građana da je korupcija veliki problem.
• Problemi sa poštovanjem ljudskih prava u Crnoj Gori ogledaju se u policijskom zlostavljanju pritvorenih lica, lošim uslovima u zatvorima, nasilnom i nezakonitom hapšenju, nekažnjivosti policajaca, u predugom zadržavanju, odlaganju suđenja i neefikasnim suđenjima, široko rasporostranjenom percepcijom o korupciji u službama bezbjednosti i u pravosuđu, u fizičkim napadima na novinare, u previsokim novčanim kaznama protiv medija za klevetu, u blokiranju javnosti i medija u pristupu informacijama, u zlostavljanju i diskriminaciji velikog broja izbjeglica i privremeno raseljenih osoba, u religijskoj netrpeljivosti, homofobijom, diskriminaciji nad ženama, trafikingom ljudi i diskriminacijom nad etničkim manjinama, posebno Romima.
• Zakon nalaže Agenciji za nacionalnu bezbjednost da dobije sudsku odluku o dozvoljavanju prisluškivanja - međutim, pojedini posmatrači vjeruju da ANB selektivno koristi metode prisluškivanja i praćenja opozicionih stranaka i grupa, bez zakonske dozvole. Veliki broj organizacija i pojedinaca smatraju da jesu bili, ili su još uvijek praćeni.
• Vlada povremeno utiče na pravosuđe - posebno u nekim slučajevima za klevetu i korupciju, u kojima su bile uključene poznate ličnosti ili visoki državni zvaničnici. Takav uticaj doprinio je padu povjerenja crnogorske javnosti u pravosuđe.
• Ukazano je i na to da je zakon jasno definisao kazne za umiješanost zvaničnika u korupciju, ali da je Vlada izbjegla da ga primijeni na efikasan način, pa se dešavalo da zvaničnici povremeno budu "umiješani u koruptivne radnje, a da za to nijesu kažnjeni".
• Postoji široko rasprostranjena percepcija o korupciji u javnom sektoru, posebno u izvršnoj vlasti i pravosuđu. I dok su usvojeni mnogi preduslovi za primjenu antikoruptivne politike, implementacije te politike ima jako malo. Indikatori Svjetske banke pokazali su da je korupcija ozbiljan problem. U prvih šest mjeseci 2009. godine, policija je proslijedila 887 slučajeva korupcije, koji su uključivali 1.420 lica. U istom periodu, sudovi su osudili 206 lica u 151 postupku. Lokalne nevladine organizacije, mediji i opozicione partije, optužuju vlast da ne preduzima mjere da se suzbiju korupcija i organizovani kriminal.
• Nema presuda za ozbiljni, ili kriminal na visokom nivou, tokom 2009. godine, niti je bilo izvještaja o istragama o navodima za korupciju na najvišem nivou
• U kontekstu ugrožavanja slobode medija i izražavanja, kao i bezbjednosti samih novinara, ukazano je na to da je list "Dan" osuđen prošle godine na 30.000 eura po tužbi biznismena Veselina Barovića, Branka Vujoševića i Danila Mitrovića, kao i da je smanjena zatvorska kazna jedinom optuženom za ubistvo urednika "Dana" Duška Jovanovića. Već 7. avgusta osuđeno je pet članova kriminalne grupe za ubistvo visokog funkcionera policije Slavoljuba Šćekića, ispred njegove kuće u ljeto 2005. godine. Dvojica su osuđeni na 30 godina zatvora, jedan na 20 godina a drugi na šest godina zatvora, dok je šesti osumnjičeni, Milan Šćekić, koji je u optužnici označen kao ubica policijskog funkcionera, oslobođen je usljed nedostatka dokaza. Slavoljub Šćekić je u vrijeme ubistva istraživao seriju bombaških napada na hotel "Splendid", na crnogorskoj obali, ali i ubistvo urednika "Dana" Duška Jovanovića, počinjeno 2004. godine, kao i neka druga ubistva. Suđenje desetočlanoj grupi osumnjičenoj za njegovo ubistvo trajalo više od dvije godine. .
• Takođe, u kontekstu napada na slobodu riječi, podsjeća se na nedavni slučaj univerzitetskog profesora Milana Popovića, za kojeg se interesovalo i crnogorsko tužilaštvo. Popović, profesor na Pravnom fakultetu u Podgorici, ispitivan je od strane vrhovnog državnog tužioca Ranke Čarapić, u vezi sa mišljenjem koje je iznio u autorskom tekstu u "Vijestima". U tom tekstu, Popović navodi da su najveći problemi u zemlji, korupcija, konflikt interesa, i povezuje čak i premijera (Mila Đukanovića) sa tim aktivnostima. Popović tvrdi da ga je Čarapićeva pitala kojim dokazima on može da potvrdi takve navode. Grupa intelektualaca protestovala je protiv aktivnosti tužilaštva, nazivajući to kršenjem Popovićevog prava na slobodno izražavanje.
• Nastavljeno je, kaže se, iz pojedinih krugova sa kritikovanjem rješenja da se Radio-televizija Crne Gore, odnosno Javni servis, finansira iz budžeta zbog zabrinutosti da se na taj način javni servis čini zavisnim od vlasti. Pomenut je niz suđenja redakcijama "Dana", "Vijesti" i "Monitora", što je navedno kao ugrožavanje slobode medija.
• Uprkos ovim događajima, posmatrači su primijetili umjeren porast volje medija da kritikuju vlast. Većina članaka i televizijskih priloga pokazali su da samocenzura nije veliki problem - međutim, neki posmatrači su zapazili da su pojedini novinari "slabi" na politički ili poslovni interes zbog nedostatka stručnosti ili političkih stavova
• 22. decembra, Inicijativa mladih za ljudska prava izvijestila je da je broj slučajeva politički motivisanog nasilja u porastu, uključujući i fizičke i verbalne napade na novinare, pripadnike nevladinog sektora, profesore i druge javne ličnosti Zatvori, odnosno ustanove za pritvor lica, nijesu ispunili međunarodne standarde, već su neuredne, prepune, i očajno odražavane, mada se bilježe i neka poboljšanja.
• Policija nastavlja da u policijske stanice privodi lica na "informativne razgovore", bez obaveze da ih drži duže u pritvoru, u većini slučajeva. U principu, oni koji su pozvani na takve razgovore, imaju pravo i da ne odgovaraju. Korišćenje sile, prijetnje i pritisaka od strane policije je zabranjeno - međutim, ima navoda kako policija ponekad koristi takve metode da bi iznudila dokaze. Bilo je podataka da policija često podnosi prijave protiv lica koja protiv nje prvo podnesu prijavu zbog torture. Dijelom kao rezultat, postoji široko rasprostranjeno uvjerenje da građani često ni ne žele da prijave zlostavljanje
• U vezi sa kritikovanjem gušenja slobode medija i izražavanja, američki Stejt dipartment pominje slučaj "Dana" kroz ubistvo Duška Jovanovića i presudu po tužbi Veselina Barovića. Podgorički Osnovni sud kaznio je 28. juna dnevne novine "Dan" 30.000 eura, zbog klevete Veselina Barovića, Branka Vujoševića i Danila Mitrovića, tako što je "Dan" prenio tekst iz hrvatskog nedjeljnika "Nacional", u kojem je bilo navedeno da su oni članovi crnogorske "duvanske mafije". Sud je ocijenio da je "Dan" nanio duševne bolove i narušio ugled tužioca - navodi se u izvještaju američke vlade.
Kritikuje se ta praksa tužbi protiv slobodnih crnogorskih medija, i dodaje da su zvaničnici često prijetili tužbama, dok su neke NVO saopštavale da su visoke kazne način da se crnogorski mediji natjeraju da ne izvještavaju tačno o događajima.
• Kazne za krivično djelo klevete mogu iznositi i do 14.000 eura, odnosno 20.000 američkih dolara. Navedeno je da je sud kaznio dnevnik "Vijesti", kao i lidera PzP-a Nebojšu Medojevića, 33.000 eura zbog narušavanja ugleda firme MNSS BV.
- Nema napretka u istragama nekoliko ranijih napada na novinare. Fizički napadi na njih nastavljaju da budu problem. Policija nije izvijestila o nekom napretku u istrazi napada na Mladena Stojovića, koji je radio za list "Danas", a koji je preživio tjelesnu traumu. Kao rezultat napada, napustio je novinarstvo. Policija nije identifikovala ni napadače na dopisnika lista "Republika" iz Berana, Tufika Softića - piše u izvještaju.
Konačno, početkom avgusta prošle godine, podgorički gradonačelnik Miomir Mugoša, poslanik DPS-a, sa sinom Miljanom tukao je, navodno, zamjenika urednika "Vijesti" Mihaila Jovovića i fotoreportera tog lista Borisa Pejovića.
• Ustav i zakoni su jasni - pravosuđe mora biti nezavisno - ali pojedini posmatrači ustvrdili su da pravosudni sistem nije uvijek nezavisan, i da je evidentno da visoki Vladini zvaničnici povremeno utiču na tužioce zarad političkih i ličnih interesa, kaže se u izvještaju Stejt Dipartmenta. Postoji nedovoljna saradnja policije i tužilaštva, veliki zaostatak neriješenih sudskih slučajeva, često primitivne sudske prostorije, dok je korupcija u pravosuđu veliki problem. Vrlo često se dešava da vlast i ne primijeni odluke suda.
• Dok se kaže da su nasilje u porodici, trafiking ljudskih bića, uz težak položaj Roma, veliki problemi, ističe se i da Vlada često neće da objavi informacije koje se tiču privatizacionih ugovora.Ustav i zakon dozvoljavaju pristup informacijama - međutim, primjena u praksi je nešto drugo - navodi se u izvještaju, uz ocjenu da sudovi često znaju da podrže zahtjev za slobodan pristup informacijama, ali da se dešava da izvršna vlast nema takav stav.
Predstavnici vrha režima javno se ponose svojim prijeteljstvom i susretima sa bjeguncima sa međunarodnih potjernica protiv kojih se vode krivični postupci u više zemalja. Zemlja postaje sigurna kriminalna kuća, pa po obavljanju kriminalih djela u zemljama EU, Hrvatskoj ili Srbiji, kriminalci bježe u Crnu Goru, uživajući punu zaštitu državnih službi.
Mjera istinskog crnogorskog patriotizma danas je odnos prema nedemokratskom totalitarnom režimu na čelu sa čovjekom koji je optužen za zločinačko udruživanje pred sudom u Bariju, što dovodi do nemogućnosti ostvarivanja ustavne funkcije Vlade Crne Gore u sferi vladavine prava i bezbjednosti. Lične relacije sa eksponentima organizovanog kriminala i Premijerove hipoteke iz prošlosti postaju osnovni politički razlog za skoro sve negativne ocjene iz Godišnjeg izvještaja Evropske Komisije o napretku Crne Gore ka EU, u vezi nepostojanja političke volje za obračun sa organizovanim kriminalom i korupcijom u vrhu vlasti.
Nepostojanje političke volje za odlučnu borbu protiv kriminala, slaba kontrolna uloga Skupštine CG, slabi tehnički i kadrovski kapaciteti policije, visoka zabrinutost EK zbog izostanka rezultata u borbi protiv narko-kartela i pranja novca, nedostatak rezultata u borbi protiv korupcije na najvišim nivoima vlasti, politička kontrola tužilaštva i pravosuđa, gušenje medija, obračuni sa neistomišljenicima, nerazjašnjena ubistva novinara, policajaca i ljudi povezanih sa vrhom vlasti, i druge slične ocjene su direktna posledica konflikta interesa predsjednika Vlade CG, koji zbog svojih privatnih problema usporava ili potpuno sprečava neophodne reforme u ovim oblastima. Kako se radi o sistemskoj grešci, nije realno očekivati da će Vlada sa ovim Premijerom biti u poziciji da bilo kad obezbjedi političku volju potrebnu za radikalne reforme u ovim oblastima koje bi rezultirale pokretanjem sveopšte društvene akcije protiv ovih društvenih anomalija. S druge strane ovakva pozicija Premijera onemogućava potrebne reforme neophodne za nastavak crnogorskog puta ka EU što dovodi u pitanje budućnost ovog projekta od najveće nacionalne važnosti.
Odbor za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore je jednoglasno usvojio zaključke povodom neuspjele akcije protiv lica za kojima je raspisana crvena Interpolova potjernica u okviru akcije otkrivanja narko-kartela iz Crne Gore, poznate pod imenom „Balkanski ratnik“, kojima se konstatuje nedovoljna koordinacija izmedju državnih organa i propusti tokom pripreme, planiranja i realizacije policijske akcije hapšenja vođe kokainskog kartela Darka Šarića. Imajući u vidu da po Ustavu Crne Gore, Vlada CG vodi unutrašnju i spoljnu politiku, a da Premijer koordinira rad Vlade, zaključci Odbora ukazuju na neposrednu odgovornost Premijera za uočene propuste tokom ove akcije.
U svom specijalizovanom izvještaju o globalnoj borbi protiv krijumčarenja droge State Department (Biro za borbu protiv međunarodne trgovine narkoticima i sprovođenje zakona) ističe posebnu ulogu koju Crna Gora ima kao ključna karika najznačajnijih svjetskih ruta za šverc narkotika:
• Crna Gora je tranzitna zona za narkotike koji iz jugoistočne i jugozapadne Azije idu ka Evropi, ali i za kokain koji se proizvodi u Južnoj Americi a namijenjen je evropskom tržištu.
• Narkokriminal u Crnoj Gori je stalno u porastu, vodeći trgovci drogom se rijetko hapse, a policija je posljednjih godina otkrila veliku švercersku rutu za heroin sa Kosova u Crnu Goru, koju kontrolišu kriminalne grupe iz Rožaja i Berana, teritoriju Crne Gore identifikuje kao jednu od najvažnijih švercerskih destinacija u ovom dijelu Evrope, s ozbirom na njen za te namjene povoljan geografski položaj.
• Stejt Dipartment navodi da policija vjeruje kako grupe iz Rožaja i Berana imaju glavnu riječ u švercu heroina sa Kosova, ali i da su državljani Crne Gore koji borave u državama EU "umiješani u šverc kokaina iz Južne Amerike u Španiju, Holandiju, i skandinavske države". Istrage (u Crnoj Gori) uglavnom se fokusiraju na manje bitne organizatore kriminalnih grupa, korisnike droge, ulične dilere i akcije oduzimanja droge na graničnom području. Važni dileri droge se rijetko hapse.
• Što se crnogorske mafije tiče, američka diplomatska služba ocjenjuje da u Crnoj Gori djeluje međunarodni organizovani kriminal. Policija vjeruje da su određene kriminalne grupe u zemlji dio međunarodne švercerske mreže iz regiona, zapadne Evrope, Južne Amerike i Bliskog istoka. Novac zarađen prodajom narkotika pere se kroz legalan biznis, a najčešće kupovinom nekretnina ili luksuznih automobila.
• Korupcija i percepcija da se korupcija toleriše uobičajeni su među prosječnim građanima Crne Gore, i utiču i na službe bezbjednosti i na pravosudne organe. Vlada je učinila određeni napor fokusiran na suzbijanje korupcije, identifikujući je kao ključni strateški prioritet, i formirala je dosta novih institucija, uz priličan broj usvojenih zakona, da bi se suzbilo koruptivno djelovanje. Međutim, primjena u praksi svih tih programa zaostaje u odnosu na legislativu. Povjerenje javnosti u sposobnost Vlade da se izbori protiv korupcije i dalje je na niskom nivou. Crnogorska policija je negirala navode štampe da je zbog operativne bezbjednosti isključena iz međunarodnih policijskih akcija, poput akcije "Balkanski ratnik", tokom koje je oduzeto preko dvije tone kokaina iz Urugvaja.
• Organizovane kriminalne grupe koriste Crnu Goru kao tranzitnu zonu za šverc narkotika, zbog njenog geografskog položaja, ali i topografije - u isto vrijeme i obale, ali i planinskih područja. Marihuana (skank) švercuje se iz Albanije u Crnu Goru i druge zemlje nekadašnje SFRJ, dalje ka centralnoj i zapadnoj Evropi. Policija tvrdi da je problem posebno izražen posljednjih godina i da je ova ruta dio mnogo većeg lanca trgovine drogom, koji ide od južne Azije do Južne Amerike. U svojim akcijama policija je otkrila određene količine skanka - marihuane sa većom količnom THC-a nego obično, i nešto skuplje. Heroin iz Avganistana prolazi kroz Tursku, Albaniju, Kosovo, Bugarsku, Makedoniju i Srbiju, pa se u Crnu Goru švercuje privatnim vozilima, prije nego što se transportuje dalje ka zapadnoj Evropi, posebno ka Njemačkoj, Italiji, Belgiji, Holandiji, skandinavskim državama...
• Što se tiče načina šverca kokaina, Stejt dipartment navodi da pošiljke iz Južne Amerike u Crnu Goru stižu morem. Crnogorska policija smatra da postoji uobičajeni trend dolaska većeg broja ljudi u zemlju tokom ljeta, zbog turističke sezone, što dovodi i do većeg broja korisnika sintetičkih droga. Cijene heroina u Crnoj Gori kreću se od 10 do 15 eura, kokaina od 60 do 80 eura, za gram, dok se marihuana može nabaviti po cijeni od 5 do 10 eura. Ekstazi košta od 3 do 5 eura.
• Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, domaći dileri droge i dalje su vrlo blisko povezani sa organizovanim kriminalnim grupama u susjednim zemljama, ali i šire. Policija vjeruje da većina droge koja stiže u Crnu Goru dolazi iz Albanije i sa Kosova, a kao šverceri javljaju se ne samo državljani Crne Gore, već i stranci. Ističe se da mali procenat droge koja stiže u Crnu Goru ostaje za domaću upotrebu i procjenjuje se da od ukupne količine, 10 – 15% narkotika ostaje za crnogorsko tržište.
• Vlada SAD navodi i da nije bilo slučajeva otkrivanja proizvodnje veće količine narkotika u Crnoj Gori.
• Pouzdane statistike o broju korisnika narkotika u Crnoj Gori još nema, a, prema istraživanju iz 2008. godine o upotrebi alkohola i drugih droga, koje je sprovedeno po standardima EU i uključilo je srednjoškolce, najčešće korišćenja droga je marihuana - kaže se u izvještaju. Lokalna istraživanja, kako se dodaje, pokazala su da procenat korisnika droge među maloljetnicima raste.
Nezavisni mediji, NVO i opozicija su više mjeseci uporno tvrdili da je Vlada Crne Gore, zlouporijebila svoja ustavna i zakonska ovlašćenja i dala crngorsko državljanstvo i putne isprave odbjeglom bivšem premijeru Tajlada Taksinu Šinavatri, koji se nalazi na Crvenoj Interepolovoj potjernici zbog pravosnažne presude na dvije godine zatvora zbog korupcije. Uprava policije je tek nedavno, zvanično priznala da je još jedan bjegunac od pravde i osudjenik postao crnogorski državljanin i samim tim nedostupan pravsudnim organima Tajlanda. Svjetski renomirani elektronski i štampani mediji danima informišu javnost o demonstracijama pristalica odbjeglog bivšeg premijera Šinavatre protiv Vlade Tajlanda, kojim se upravlja posredstvom savremenih komunikacionih sredstava sa terirotije Crne Gore. Ovakve subverzivne aktivnosti našeg državljanina Taksina Šinavatre, protiv vlade jedne suverene države, članice UN, izazvale su oštre rekcije vlade Tajlanda. Zbog tolerisanja ovakvih akcija Šinavatre, stvara se veoma negativan publiciet i slika o državi Crnoj Gori kao sigurnoj destinaciji za obavljanje aktivnosi suprotnih medjunarodnim propisima i prihvaćenim obavezama. Zbog medijske pažnje najuticajnijih svjetskih medija, ovakav negativni publicitet imaće štetne posledice na uspjeh turističke sezone, ali i na privlačenje Crnoj Gori veoma nepohodnih, legalnih stranih investicija.
Ekonomski rast se zasnivao na rasprodaji i redistribuciji društvenog bogatstva i imovine. Došlo je do privremenog ekonomskog rasta, porasta potrošnje i životnog standarda, ali ubrzo i do suočavanja sa teškim i dugorčnim posledicama pogrešne politike. Dugoročno održiv ekonomski rast mora biti zasnovan na efikasnosti i produktivnosti, a ne na redistribuciji resursa. Rast crnogorske privrede u poslednjih nekoliko godina nije bio generisan povećanjem efikasnosti privrede, proizvodnjom i izvozom, niti je bio posledica značajnih investicija u proširenje proizvodnih kapaciteta i u povećanje njihove produktivnosti i konkuretnosti. Pogrešna alokacija sredstava od strane novih privatnih tajkunskih kompanija, uglavnom u sektore nekretnina, dovela je do nerealnog rasta cijena i do zarobljavanja ogromnih sredstava u neprofitabilne i nerentabilne projekte. Kako je najveći dio investicija finansiran iz kredita poslovnih banaka, a tržište nekretnina postalo mrtvo, bez šansi za ozbiljniji oporavak u naredne dvije, tri godine, nelikvidnost se iz realnog sektora vratila u banke i došlo je do zaustavljanja kreditnih aktivnosti.
Nastavak ekonomske recesije imamo i u 2010 godini. Dubina ekonomske krize sa jedne strane, i nedostatak adekvatne i efikasne antikrizne ekonomske politke, sa druge strane uočena je i u poslednjem izvještaju MMF-a iz februara 2010, u kome se između ostaloga kaže:
1. Stiče se utisak da je razvoj događaja iz 2009. potvrdio sumnje, koje su stidljivo iznošene, o održivosti privremenog ekonomskog rasta u Crnoj Gori. Uprkos fleksibilnosti turizma kao važnog sektora i nastavka privatizacije, preliminarna procjena je da je došlo do kontrakcije BDP za 7% (oštriji pad nego bilo gdje drugdje u regionu); ukupna zaposlenost je pala za 15% (uključujući i stranu radnu snagu); a budžetski deficit i javni dug su se pogoršali na 3 odnosno 39 procenata BDP-a. U međuvremenu, bez obzira što kontrakcija polako popušta, malo je znakova brzog oporavka.
2. Međutim, pravom politikom, crnogorska ekonomija bi trebalo da bude u stanju da se brzo povrati na put zdravog rasta, ali je potrebno izvršiti hitno i opsežno prilagodjavanje politika. Suštinski treba da dođe do prelaska sa prethodnog modela rasta, koji je bio zasnovan na vrlo visokim prilivima kapitala, visokom levridžu (odnosu dug/ kapital), naglom porastu cijena nekretnina, i do nedavno procikličnoj fiskalnoj politici. Neposredni izazov predstavlja upravljanje i dalje potrebnim korekcijama u bilansu stanja. Pored toga, potrebni su kontinuirani napori da bi se dalje ojačao bankarski sistem, da se javne finansije učine održivim i da se napreduje sa strukturnim reformama koje će unaprijeđivati rast, posebno na tržištima rada i proizvoda.
3. Domaće ranjivosti koje su nastale tokom godina ekspanzije su u velikoj mjeri pojačale nepovoljne eksterne šokove odmah nakon globalnog finansijskog previranja nakon oktobra 2008. godine. Obimni prilivi koji su postojali do tada – koji su odražavali veliku globalnu likvidnost i generisali optimističke procjene dugoročnog potencijala Crne Gore – su se naglo smanjili, dok su tražnja i cijene izvoznih proizvoda Crne Gore naglo opali. Istovremeno, ekonomiji je ostalo malo prostora da absorbuje oštrinu eksternih šokova: bankarski sistem je oslabio, nakon godina pretjeranog kreditnog rasta koji je ugrozio kvalitet kreditnog portfelja; deficit tekućeg računa i povezane finansijske potrebe su se naglo povećali; erodirala je konkurentnost u oblasti zarada i troškova; i pojavio se značajan strukturni fiskalni deficit u osnovi svega.
4. Hitno treba riješiti neusklađenost između nivoa javnih rashoda i poreskih stopa. Sa nivom od oko 48% BDP-a, rashodi Crne Gore su među najvećim u regionu, dok su stope PDV-a i posebno poreza na dohodak (17 odnosno 9%) vrlo niske. Nove obaveze u pogledu rashoda, koje se odnose na subvencije kompanijama samo pogoršavaju neuravnoteženost, a strukturni deficit je procenjen na 6% BDP-a.
5. Oporezivanje mora da se prilagodi okruženju nakon nagle ekspanzije. Pozdravljamo nedavne korake na proširenju poreske osnovice, bez obzira na njihov ograničeni uticaj na naplatu prihoda. Ono što je još bitnije, oštar pad poreskih prihoda od uvoza je bio glavni faktor skorašnjeg smanjenja prihoda. Kako je malo vjerovatno da će se poreska osnovica vratiti na nivoe iz vremena ekspanzije, prethodno sprovedena smanjenja poreza treba ponovo razmotriti.
6. Veće oslanjanje na izdavanje državnih garancija nije korisno. Nedavno je pružena određena pomoć za restrukturiranje preduzeća u formi davanja kreditnih garancija. Iako one s jedne strane smanjuju neposredne potrebe za gotovinom, takve garancije nose značajan budući rizik, nedostaje im transparentnost i takvi izdaci treba da budu obuhvaćeni budžetom. Slično tome, dodatno zaduživanje, ukoliko nije praćeno otpočinjanjem fiskalnog prilagodjavanja, dodatno će pogoršati buduće fiskalno opterećenje, koje je ionako pogoršano velikim neizmirenim dugoročnim penzionim obavezama.
7. Takođe je potrebno poboljšati poslovno okruženje. Od sticanja nezavisnosti postignut je veliki napredak u ispravljanju naslijeđenih strukturnih slabosti. Mada nedavni problemi sa velikim stranim direktnim investicijama u metalnoj industriji mogu stvoriti sumnje kod budućih investitora. Rješavanje birokratskih postupaka, posebno na opštinskom nivou, i infrastrukturnih uskih grla je važno, kao i ispravljanje percepcije o slabostima koje se odnose na vladavinu prava i korupciju. Naravno, brži napredak Crne Gore ka kandidaturi u EU je takođe značajan i zahtijevaće korake u istom smjeru.
Na kraju 2009. godine i na početku 2010. Crna Gora se nalazi na snažnoj ekonomskoj i socijalnoj nizbrdici, kriza se produbljuje iz dana u dan, pada proizvodnja, siromaštvo i nezaposlenost su velikom porastu.
• Pad BDP u 2009. god. će biti izmedju 7% i 11 %,
• Bruto zarada je u septembru 2009. u odnosu na kraj prethodne godine zabilježila pad od 3,1%.
• Od ukupnog broja registrovanih pravnih i fizičkih lica koja obavljaju djelatnost (49.338), 11.464 je bilo u blokadi na osnovu odluke Privrednog suda zbog neizmirenih obaveza. Ukupna vrijednost duga po osnovu kojeg je izvršena blokada računa iznosi 149,75 miliona eura.
• U prvih 9 mjeseci 2009. godine, u odnosu na početak te godine, depoziti u bankama su niži za 4,5%. Pod uticajem teškoća u poslovanju u porastu je broj preduzeća, ali i građana koji blagovremeno ne izmiruju svoje obaveze prema bankama. To je uticalo na rast nekvalitetne aktive, pa su stoga banke značajno zaoštrile uslove odobravanja kredita. Stoga je u prvih devet mjeseci 2009. registrovan pad odobrenih kredita od 8%.
• Industrijska proizvodnja je jedna od grana koju je najteže pogodila kriza. U prvih devet mjeseci pad aktivnosti je iznosio 31% u odnosu na isti period prethodne godine. Kriza je najviše pogodila metalsku industriju Crne Gore, i sa njom povezano rudarstvo.
• Posmatrano po pojedinim podsektorima najveći pad je zabilježen u podsektoru proizvodnja tekstila i tekstilnih proizvoda za 88,6%, zatim podsektoru prerađivačka industrija (-57,5%), proizvodnja proizvoda od gume i plastičnih masa (-50,5%), proizvodnja osnovnih metala i metalnih proizvoda (-49,7%), proizvodnja kože i predmeta od kože (-44,9%), proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala (-42,9%), prerada drveta i proizvoda od drveta (-40,8%), proizvodnja saobraćajnih sredstava (-10,6%), proizvodnja papira, izdavanje i štampanje (-5,6%) i prehrambeni proizvodi, pića i duvan (-5,4%).
• Prema preliminarnim podacima, za prvih devet mjeseci ove godine vrijednost izvršenih građevinskih radova iznosila je 165 miliona eura i bila je niža za 21,8% u odnosu na uporedni period prethodne godine. Građevinska aktivnost mjerena efektivnim časovima rada smanjena je za 17,3%. Po evidenciji Monstata, vrijednost novih ugovora na zgradama iznosila je 37 miliona eura, što je za 46,1% niže, a vrijednost novih ugovora na ostalim građevinam bila je 70 miliona, odnosno 20,2% niže nego u istom periodu prethodne godine.
• Prema podacima Monstata, u prvih devet mjeseci 2009. godine, u drumskom saobraćaju prevezeno je 10,9% manje putnika nego u istom periodu prethodne godine. Kod prevoza robe u drumskom saobraćaju zabilježen je porast od 23,2% i to je jedini segment saobraćaja u kojem se bilježi pozitivan rezultat.
• U prvih devet mjeseci, ukupni promet u lukama iznosio je 1.155,3 hiljade tona, i bio je manji za 21,1% u poređenju sa istim periodom prethodne godine, pri čemu se na izvoz odnosilo 40,2%, a na uvoz 57,6%. Izvoz je u ovom periodu smanjen za 9,1%, a uvoz za 28,3%. U toku je proces restrukturiranja Luke Bar, kao priprema za proces privatizacije pojedinih podsistema.
• Takođe, i vazdušni saobraćaj, u prvih devet mjeseci, bilježi negativne rezultate. Tokom prvih devet mjeseci ove godine prevezeno je 827,5 hiljade putnika, što je za 13% manje nego u istom periodu prethodne godine, a prevoz robe bio je manji za 39,4%.
• Stopa nezaposlenosti se povećava dnevno, po zvaničnim podacima je oko 11 %, ali ova stope ne uključuje veliki broj ljudi koji se samo formalno vode kao zaposleni a ne primaju redovno plate niti im ide penzioni staž. Procjena je da je takvih još najmanje 10% stanovništva, pa stvarna stopa nezaposlenosti prelazi 20 %.
• Stopa apsolutnog siromaštva (stanovništvo koje živi sa manje od 164 eura mjesečno) je po zvaničnim podacima 11 %. Po stopi relativnog siromaštva (primanja 60 % ispod prosjeka, od 240 eura) više od 50% građana je siromašno. Mjereno evropskom stopom siromaštva (764 eura) više od 90% građana je siromašno.
• Prema podacima međunarodnih finasijskih organizacija Crna Gora je jedna od najsiromašnijih evropskih zemalja sa najvećom stopom razlike između bogatih i siromašnih u Evropi.
• Crna Gora još nije dostigla nivo razvoja iz 1989. god. U svim godinama prethodne dvije decenije imala je lošije ekonomske performanse od prosjeka drugih tranzicionih zemalja.
• Budžetski deficit u 2009. godini očekuje se da bude oko 5 %. ( oko 4,5 % za prvih 9 mjeseci).
• Deficit spoljno-trgovinskog bilansa u 2009. se očekuje da bude oko 1,5 milijardu eura. ( 1,300 miliona za prvih 9 mjeseci)
• Crna Gora je u periodu januar-oktobar 2009. godine ostvarila ukupnu robnu razmjenu sa inostranstvom u iznosu od 1,593.80 miliona eura, od čega je izvoz iznosio 236.19 miliona eura, dok je uvoz iznosio 1,357.61 miliona eura. Deficit platnog bilansa je iznosio – 1,1 milijardu eura. Pokrivenost robnog uvoza izvozom iznosila je 17.40%.
• Ukupan državni dug sa dugovima javnih preduzeća prlazi iznos od 1 milijardu i 100 miliona, i ima tendenciju stalnog povećanja. Svojim sadašnjim ekonomskim performansama ni država, ni preduzeća nijesu u mogućnosti da servisiraju dugove, pa su neminovna dalja nova zaduženja.
• U 2009. god. Vlada je planirala da izda garancije za novih oko 380 miliona eura kredita, a ministarstvo finasija se planira zadužiti radi finasiranja dugova i deficita za novih 240 miliona eura.
• Procjene su da država nije naplatila preko 100 miliona eura davno dospjelih poreza i dažbina.
• Kontaminirani krediti, čija je otplata blokirana ili usporena, procjenjuju se na oko 450 miliona eura.
• Depoziti sektora stanovništva su činili 40,5% ukupnih depozita na kraju septembra i iznosili su 769,9 miliona eura. Za devet mjeseci smanjeni su za 10,1%, a za godinu dana za 30,9%.
• Na sektor stanovništva se odnosilo 37% ukupnih kredita na kraju septembra ove godine. Krediti u ovom sektoru iznosili su 950,3 miliona eura i pad za devet mjeseci je iznosio 8,4%, a za godinu dana 9,4%. Krediti ovom sektoru su opadali tokom svih devet mjeseci ove godine, i to u prosjeku 1% mjesečno.
• Banke u strukturi plasmana forsiraju kratkoročne i skupe kredite. U ukupnim kreditnim plasmanima banaka dugoročna ulaganja u proizvodnju i opremu su zanemarljiva.
• Tokom devet mjeseci ove godine ukupni krediti bilježe negativan trend. Prosječno mjesečno krediti su opadali po stopi od 0,9%, pri čemu je prosječni mjesečni pad u prvom kvartalu iznosio 1,4%, u drugom kvartalu 0,6%, a u trećem 0,8%. Na kraju septembra ukupni krediti su iznosili 2.570,9 miliona eura i bili su niži za 8,1% u odnosu na decembar prethodne godine, dok je godišnji pad iznosio 9,9%.
• Posmatrano po ročnosti, prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na kratkoročne kredite u septembru 2009. godine iznosila je 10,71%, i bila je za 0,75 pp viša od njene vrijednosti u decembru 2008. i prestigle su nivo koji u najvećem dijelu ukupnoj privredi onemogućava redovno servisiranje vraćanja kredita
• U zadnjih nekoliko godina špekulativno finasijsko tržište doživjelo je krah.
Hronična nelikvidnost, koja uzrokuje finansijsku nedisciplinu i pravni haos, počinje da prerasta u neizlječivu nesolvetnost i dovodi većinu preduzeća, ali i privredu u cjelini, u položaj da ne može da obnovi sledeći reprodukcioni ciklus jer nema novca za nabavku sirovina, plaćanje radnika i otplatu kredita. Talas nelikvidnosti širi se na privredu, stanovništvo i na budžet, smanjuje se domaća tražnja i dolazi do pada ekonomskih aktivnosti. Zemlja ulazi u ekonomsku depresiju. Plate se smanjuju, naglo raste nezaposlenost, stanovništvo je prezaduženo, budžetski deficit raste, naglo se povećava javni dug. Siromaštvo je zakucalo na vrata polovine populacije.
Privatizovani monopoli u oblasti telekomunikacija i energetike doveli su do povećanja cijena, a profit permanetno odlazi iz zemlje. Inostrani vlasnici na upravljačka mjesta dovode svoje kadrove koje astronomski plaćaju, dok domaću radnu snagu plaćaju neadekvatno i otpuštaju kao višak. Jeftina radna snaga, energija i sirovine, pretvaraju zemlju u koloniju sa stalnim umanjenjem nacionalnog dohotka i bogatstva.
Pompezno najavljivani “posao stoljeća” i jedno od najatraktivnijih predizbornih obećanja, izgradnja auto-puta Bar-Boljare, pretvorio se u “skandal stoljeća”. Čitav postupak međunarodnog tendera i izbor prvorangirane firme, konzorcijuma hrvatskih firmi IGH i Konstruktor, sklapanje Ugovora o izgradnji i koncesiji, bio je netransprentan i prekriven velom tajni. Poslanici opozicije su se u više navrata obraćali Ministartvu saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija sa zahtjevima za uvid u dokumentaciju, pozivajući se na odredbe Poslovnika Skupštine Crne Gore i Zakona o slobodnom pritupu infromacija. Ministarstvo je uporno odbijalo da stavi na uvid Ugovore i prateću dokumenetaciju. Hrvatski konzorcijum nije uspio da u predvidjenom roku dostavi tražene bankarske garancije, a Vlada je, suprotno tenderskim pravilima, bez okončanja pregovora sa prvorangiranim ponuđačem, paralelno otvorila tajne pregovore sa drugorangiranim ponuđačem. Javnost gotovo da nema nikakvih informacija o toku pregovora.
Izalazak iz krize nije moguć u okviru postojećeg sistema vlasti, jer su struktura i sistem nepromijenjene, apsolutne i personalizovane vlasti takvi da po prirodi stvari onemogućavaju bilo kakve reforme, naročito one koje bi ugrozile njihov opstanak na vlasti, dovele u pitanje nelegalno stečeno bogatstvo i zahtijevale suočavanje sa odgovornošću za nedjela iz prošlosti.
Zato je pitanje pada ove Vlade, pitanje svih pitanja koje je neophodno riješiti, da bi se otpočeo dijalog o postizanju najšireg nacionalnog konsenzusa o strategiji ekonomskog, društvenog i moralnog oporavka ove zemlje, te očuvanju ustavnog poretka, građanskog mira i stabilnosti.
POTPISNICI INICIJATIVE
Poslanici:
1. Nebojša Medojević
2. prof. dr Branko Radulović
3. Srdjan Brajović
4. Koča Pavlović
5. dr Dušanka Džakula- Tušup
6. Andrija Mandić
7. Goran Danilović
8. Slaven Radunović
9. Novica Stanić
10. Budimir Aleksić
11. Emilo Labudović
12. Strahinja Bulajić
13. Radojica Živković
14. Neven Gošović
15. Vasilije Lalošević
16. Snežana Jonica
17. mr Aleksandar Damjanović
18. Predrag Bulatović
19. dr Srdja Božović
20. dr Svetozar Golubović
21. dr Miloje Pupović
22. Nataša Vuković
23. Veselinka Peković
24. Milisav Ćorić
25. Obrad Gojković
26. Milan Knežević
27. Dobrica Šljivančanin
28. Velizar Kaludjerović
29. Dragoslav Šćekić
Poslanici – podnosioci PREDLOGA smatraju da je u Skupštini Crne Gore potrebno otvoriti raspravu o nepovjerenju i odgovornosti Vlade Crne Gore, te iskazati nepovjerenje iz sljedećih razloga:
1. Vlada Crne Gore je odgovorna za izuzetno loše bezbjednosno stanje u državi, narušeno opšte stanje bezbjednosti, neefikasnost državnih institucija u borbi protiv svih oblika kriminaliteta, a naročito u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, što je rezultiralo najtežim zločinima poput organizovanja narko-kartela globalnog karaktera, naručenih ubistava i premlaćivanja, oružanih napada, kao i pljačkama, premlaćivanjem nepodobnih, uličnim nasiljem i huliganizmom, a zbog čega je ozbiljno poljuljana vjera građana u to da im institucije države mogu pružiti sigurnost, i zaštititi javni red i mir.
2. Vlada Crne Gore odgovorna je za sve lošiju ekonomsku situaciju u državi, pad standarda građana koji se ogleda u dramatičnom padu društvenog proizvoda i proizvodnje, smanjenju zarada i povećanju cijena energenata, visokom deficitu i sve većoj zaduženosti. Nedostatak sistemske ekonomske i socijalne politike te izostanak aktivnih mjera Vlade usmjerenih prema zaustavljanju ekonomske kirze i oporavku crnogorske privrede, ublažavanju nepovoljnih privrednih prilika doveo je do osiromašenje velikog broja crnogorskih građana, sve većeg socijalnog i ekonomskog raslojavanja u našem društvu što je posljedično rezultiralo gubitkom povjerenja građana u institucije države, u smislu osiguravanja privrednog napretka Crne Gore I socijalnog blagostanja njenih građana.
3. Vlada Crne Gore odgovorna je za neefikasnost I netransparetnost institucija Crne Gore u okviru procesa evropskih integracija , što je dovelo do neprihvatljive situacije da Vlada Crne Gore ne izvršava Presudu Upravnog suda i ne želi da odgovore na Upitnik Evropske Komisije učini javnim i dostupnima.
Zbog svega navedenoga, poslanici – podnosioci PREDLOGA smatraju da Vlada Crne Gore ne uživa povjerenje gradjana i predlažu Skupštini Crne Gore da Vladi CG izglasa nepovjerenje.
Zahtijevamo da se ova naša inicijativa stavi na dnevni red prve naredne sjednice.
Obrazloženje
Kriza u zemlji je duboka i strukturna. Njeni korijeni su u samim osnovama vlasti i izviru iz političke prakse ustanovljene sa ciljem da servisira interese nove klase bogataša i tajkuna.
Kriza političkog i ekonomskog sistema je snažna i duboka a uzrokovana je zloupotrebom monopola vlasti. Već 20 godina vlast je nepromijenjena. Grupa na vlasti zloupotrebljava politički, finasijski i monopol sile. Država i njene institucije su privatizovane i zarobljene a vladajuća partija je srasla i sa državom.
Podnosioci inicjative cijene da se izborni procesi u Crnoj Gori u kontuinitetu odvijaju u nedemokratskom ambijentu, uz zloupotrebu državnih organa, javnih preduzeća, javnih i tajnih fondova, što rezultira pritiscima i ucjenama birača i stvaranjem atmosfere straha i prinude. Dodatnim manipulisanjem biračkim spiskovima i onemogućavanjem uporedjivanja biračkih spiskova sa registrom ličnih karata, režim je stvorio prostor u kome kreira odredjeni broj birača koji su uvršteni u birački spisak pod sumnjivim okolnostima, a da za to najvjerovatnije nijesu ispunjavali potrebne uslove (državljanstvo i sl). U situaciji kada režim potpuno kontroliše RTCG i makar jednog nacionalnog TV emitera, kada raspolaže široko razgranatom doušničkom mrežom saradnika državne bezbjednosti i uživa podršku organizovanog kriminala, cijenimo da su se stekli politički uslovi da domaćoj i medjunarodnoj demokratskoj javnosti pošaljemo snažnu poruku da su izbori u Crnoj Gori nemaju demokratski lagitimitet jer ne pokazuju slobodno izraženu volju gradjana i da vlast konstituisana na takvim izborima nema neophodni demokratski legitimitet.
Privatizacija i tranzicija vođene su na netransparentan i stihijski način. Sporne privatizacije, tajni ugovori, rasprodaja državnih monopola, sticanje ogromnog bogatstva u fondovima čiji su vlasnici pojedinci bliski krugovima vlasti, špekulativno finasijsko tržište koje služi za bogaćenje insajdera, slabe institucije sistema, izgradnja tajkunskog neoliberalnog ekonomskog modela, uz siromašenje najvećeg broja građana, a bogaćenje porodičnog i poslovnog okruženja vrha vlasti, kriminalizacija društva, neefikasno sudstvo i političko arbitriranje službi bezbjednosti, njihovo učešće u kršenjima ljudskih prava, obilježili su dosadašnji period društvene tranzicije.
Privatizacije KAP-a, Rudnika Boksita i Željezare su na najdirektniji način pokazale svu pogubnost nakaradnog vođenja procesa privatizacije, bilo da su u pitanju negativni efekti u sferi finansija, trajni gubitak pojedinih resursa, devastacija životne sredine i socijalnog statusa zaposlenih, što je postavilo pitanje mogućnosti i cijene daljnjeg opstanka ovih nekada najznačajnijih privrednih subjekata. Na osnovu uvida u dostupnu dokumetaciju postoji osnovana sumnja da su ovi procesi u najvećoj mjeri bili nezakoniti i praćeni velikim finasijskim malverzacijama.
Partijski kadrovi upravljaju svim javnim sferama i državnim institucijama. Hijerarhijski centralizovana partijska i politička struktura održava se lojalnošću i servilnošću, kao i bezuslovnom poslušnošću vrhu režima.
Umjesto javnog izbora najboljih kandidata putem konkursa, i redovne kontrole poslovanja, vrši se netransparentna partijska politika imenovanja kadrova bez javnog konkursa. Na važnim funkcijama postavljaju se rođaci, kumovi i politički podobni kadrovi, čime se sprovodi permanentna destrukcija ekonomskog sistema, smanjuju i urušavaju njegove performanse.
Režim je nespreman za unutrašni dijalog, i uporno nastavlja sa samoobmanjivanjem i obmanjivanjem građana lažnim informacijama, malim, retoričkim i kozmetičkim promjenama.
Vlada Crne Gore javno pokazuje neprihvatljivu i društveno opasnu praksu nepoštovanja sudskih presuda. Upravni sud je po tužbi NVO Asocijacije Mladih Novinara i NVO MANS donio presudu da je Vlada Crne Gore dužna da objavi odgovore na Upitnik Evropske Komsije, koje je ona svojom Odlukom proglasila tajnim. Vlada je odbila da sprovede presudu Upravnog Suda.
U cilju očuvanja apsolutne i nekontrolisane vlasti, državni vrh pribjegava javnom žigosanju, vrijeđanju, satanizaciji i permanentnom, sistematskom progonu svih drugačije mislećih građana, koje se ostvaruje njihovim otpuštanjem sa posla, onemogućavanjem dobijanja zaposlenja, pritiscima na privatnike putem poreskih i drugih administrativnih instrumenata, javnim etiketiranjem u kome se oponenti režima nazivaju bolesnicima, državnim neprijateljima, plaćenicima, zagovornicima mržnje i sl., kao i sudskim progonom medija i neistomišljenika.
U redovnom Godišnjem izvještaju o stanju ljudskih prava State Department-a za 2009 godinu ukazano je na čitav niz ozbiljnih problema koje Crna Gora ima u ispunjavanju međunarodnih standarda u ovoj oblasti:
• Korupcija u službama bezbjednosti i pravosuđu, državni zvaničnici za koje ne važi zakon, nekažnjivost za ubistva i napade, navodi o povećanju stepena politički motivisanog nasilja i ocjene da crnogorska tajna služba (ANB) često bez odobrenja prisluškuje opozicionare u Crnoj Gori, razlozi su zabrinutosti Vlade SAD.
• Pravosudni sistem je često pod uticajem vlasti. Ne postoji informacija da je neki od visokih državnih zvaničnika pod istragom za korupciju, iako je izuzetno velika percepcija crnogorske javnosti i građana da je korupcija veliki problem.
• Problemi sa poštovanjem ljudskih prava u Crnoj Gori ogledaju se u policijskom zlostavljanju pritvorenih lica, lošim uslovima u zatvorima, nasilnom i nezakonitom hapšenju, nekažnjivosti policajaca, u predugom zadržavanju, odlaganju suđenja i neefikasnim suđenjima, široko rasporostranjenom percepcijom o korupciji u službama bezbjednosti i u pravosuđu, u fizičkim napadima na novinare, u previsokim novčanim kaznama protiv medija za klevetu, u blokiranju javnosti i medija u pristupu informacijama, u zlostavljanju i diskriminaciji velikog broja izbjeglica i privremeno raseljenih osoba, u religijskoj netrpeljivosti, homofobijom, diskriminaciji nad ženama, trafikingom ljudi i diskriminacijom nad etničkim manjinama, posebno Romima.
• Zakon nalaže Agenciji za nacionalnu bezbjednost da dobije sudsku odluku o dozvoljavanju prisluškivanja - međutim, pojedini posmatrači vjeruju da ANB selektivno koristi metode prisluškivanja i praćenja opozicionih stranaka i grupa, bez zakonske dozvole. Veliki broj organizacija i pojedinaca smatraju da jesu bili, ili su još uvijek praćeni.
• Vlada povremeno utiče na pravosuđe - posebno u nekim slučajevima za klevetu i korupciju, u kojima su bile uključene poznate ličnosti ili visoki državni zvaničnici. Takav uticaj doprinio je padu povjerenja crnogorske javnosti u pravosuđe.
• Ukazano je i na to da je zakon jasno definisao kazne za umiješanost zvaničnika u korupciju, ali da je Vlada izbjegla da ga primijeni na efikasan način, pa se dešavalo da zvaničnici povremeno budu "umiješani u koruptivne radnje, a da za to nijesu kažnjeni".
• Postoji široko rasprostranjena percepcija o korupciji u javnom sektoru, posebno u izvršnoj vlasti i pravosuđu. I dok su usvojeni mnogi preduslovi za primjenu antikoruptivne politike, implementacije te politike ima jako malo. Indikatori Svjetske banke pokazali su da je korupcija ozbiljan problem. U prvih šest mjeseci 2009. godine, policija je proslijedila 887 slučajeva korupcije, koji su uključivali 1.420 lica. U istom periodu, sudovi su osudili 206 lica u 151 postupku. Lokalne nevladine organizacije, mediji i opozicione partije, optužuju vlast da ne preduzima mjere da se suzbiju korupcija i organizovani kriminal.
• Nema presuda za ozbiljni, ili kriminal na visokom nivou, tokom 2009. godine, niti je bilo izvještaja o istragama o navodima za korupciju na najvišem nivou
• U kontekstu ugrožavanja slobode medija i izražavanja, kao i bezbjednosti samih novinara, ukazano je na to da je list "Dan" osuđen prošle godine na 30.000 eura po tužbi biznismena Veselina Barovića, Branka Vujoševića i Danila Mitrovića, kao i da je smanjena zatvorska kazna jedinom optuženom za ubistvo urednika "Dana" Duška Jovanovića. Već 7. avgusta osuđeno je pet članova kriminalne grupe za ubistvo visokog funkcionera policije Slavoljuba Šćekića, ispred njegove kuće u ljeto 2005. godine. Dvojica su osuđeni na 30 godina zatvora, jedan na 20 godina a drugi na šest godina zatvora, dok je šesti osumnjičeni, Milan Šćekić, koji je u optužnici označen kao ubica policijskog funkcionera, oslobođen je usljed nedostatka dokaza. Slavoljub Šćekić je u vrijeme ubistva istraživao seriju bombaških napada na hotel "Splendid", na crnogorskoj obali, ali i ubistvo urednika "Dana" Duška Jovanovića, počinjeno 2004. godine, kao i neka druga ubistva. Suđenje desetočlanoj grupi osumnjičenoj za njegovo ubistvo trajalo više od dvije godine. .
• Takođe, u kontekstu napada na slobodu riječi, podsjeća se na nedavni slučaj univerzitetskog profesora Milana Popovića, za kojeg se interesovalo i crnogorsko tužilaštvo. Popović, profesor na Pravnom fakultetu u Podgorici, ispitivan je od strane vrhovnog državnog tužioca Ranke Čarapić, u vezi sa mišljenjem koje je iznio u autorskom tekstu u "Vijestima". U tom tekstu, Popović navodi da su najveći problemi u zemlji, korupcija, konflikt interesa, i povezuje čak i premijera (Mila Đukanovića) sa tim aktivnostima. Popović tvrdi da ga je Čarapićeva pitala kojim dokazima on može da potvrdi takve navode. Grupa intelektualaca protestovala je protiv aktivnosti tužilaštva, nazivajući to kršenjem Popovićevog prava na slobodno izražavanje.
• Nastavljeno je, kaže se, iz pojedinih krugova sa kritikovanjem rješenja da se Radio-televizija Crne Gore, odnosno Javni servis, finansira iz budžeta zbog zabrinutosti da se na taj način javni servis čini zavisnim od vlasti. Pomenut je niz suđenja redakcijama "Dana", "Vijesti" i "Monitora", što je navedno kao ugrožavanje slobode medija.
• Uprkos ovim događajima, posmatrači su primijetili umjeren porast volje medija da kritikuju vlast. Većina članaka i televizijskih priloga pokazali su da samocenzura nije veliki problem - međutim, neki posmatrači su zapazili da su pojedini novinari "slabi" na politički ili poslovni interes zbog nedostatka stručnosti ili političkih stavova
• 22. decembra, Inicijativa mladih za ljudska prava izvijestila je da je broj slučajeva politički motivisanog nasilja u porastu, uključujući i fizičke i verbalne napade na novinare, pripadnike nevladinog sektora, profesore i druge javne ličnosti Zatvori, odnosno ustanove za pritvor lica, nijesu ispunili međunarodne standarde, već su neuredne, prepune, i očajno odražavane, mada se bilježe i neka poboljšanja.
• Policija nastavlja da u policijske stanice privodi lica na "informativne razgovore", bez obaveze da ih drži duže u pritvoru, u većini slučajeva. U principu, oni koji su pozvani na takve razgovore, imaju pravo i da ne odgovaraju. Korišćenje sile, prijetnje i pritisaka od strane policije je zabranjeno - međutim, ima navoda kako policija ponekad koristi takve metode da bi iznudila dokaze. Bilo je podataka da policija često podnosi prijave protiv lica koja protiv nje prvo podnesu prijavu zbog torture. Dijelom kao rezultat, postoji široko rasprostranjeno uvjerenje da građani često ni ne žele da prijave zlostavljanje
• U vezi sa kritikovanjem gušenja slobode medija i izražavanja, američki Stejt dipartment pominje slučaj "Dana" kroz ubistvo Duška Jovanovića i presudu po tužbi Veselina Barovića. Podgorički Osnovni sud kaznio je 28. juna dnevne novine "Dan" 30.000 eura, zbog klevete Veselina Barovića, Branka Vujoševića i Danila Mitrovića, tako što je "Dan" prenio tekst iz hrvatskog nedjeljnika "Nacional", u kojem je bilo navedeno da su oni članovi crnogorske "duvanske mafije". Sud je ocijenio da je "Dan" nanio duševne bolove i narušio ugled tužioca - navodi se u izvještaju američke vlade.
Kritikuje se ta praksa tužbi protiv slobodnih crnogorskih medija, i dodaje da su zvaničnici često prijetili tužbama, dok su neke NVO saopštavale da su visoke kazne način da se crnogorski mediji natjeraju da ne izvještavaju tačno o događajima.
• Kazne za krivično djelo klevete mogu iznositi i do 14.000 eura, odnosno 20.000 američkih dolara. Navedeno je da je sud kaznio dnevnik "Vijesti", kao i lidera PzP-a Nebojšu Medojevića, 33.000 eura zbog narušavanja ugleda firme MNSS BV.
- Nema napretka u istragama nekoliko ranijih napada na novinare. Fizički napadi na njih nastavljaju da budu problem. Policija nije izvijestila o nekom napretku u istrazi napada na Mladena Stojovića, koji je radio za list "Danas", a koji je preživio tjelesnu traumu. Kao rezultat napada, napustio je novinarstvo. Policija nije identifikovala ni napadače na dopisnika lista "Republika" iz Berana, Tufika Softića - piše u izvještaju.
Konačno, početkom avgusta prošle godine, podgorički gradonačelnik Miomir Mugoša, poslanik DPS-a, sa sinom Miljanom tukao je, navodno, zamjenika urednika "Vijesti" Mihaila Jovovića i fotoreportera tog lista Borisa Pejovića.
• Ustav i zakoni su jasni - pravosuđe mora biti nezavisno - ali pojedini posmatrači ustvrdili su da pravosudni sistem nije uvijek nezavisan, i da je evidentno da visoki Vladini zvaničnici povremeno utiču na tužioce zarad političkih i ličnih interesa, kaže se u izvještaju Stejt Dipartmenta. Postoji nedovoljna saradnja policije i tužilaštva, veliki zaostatak neriješenih sudskih slučajeva, često primitivne sudske prostorije, dok je korupcija u pravosuđu veliki problem. Vrlo često se dešava da vlast i ne primijeni odluke suda.
• Dok se kaže da su nasilje u porodici, trafiking ljudskih bića, uz težak položaj Roma, veliki problemi, ističe se i da Vlada često neće da objavi informacije koje se tiču privatizacionih ugovora.Ustav i zakon dozvoljavaju pristup informacijama - međutim, primjena u praksi je nešto drugo - navodi se u izvještaju, uz ocjenu da sudovi često znaju da podrže zahtjev za slobodan pristup informacijama, ali da se dešava da izvršna vlast nema takav stav.
Predstavnici vrha režima javno se ponose svojim prijeteljstvom i susretima sa bjeguncima sa međunarodnih potjernica protiv kojih se vode krivični postupci u više zemalja. Zemlja postaje sigurna kriminalna kuća, pa po obavljanju kriminalih djela u zemljama EU, Hrvatskoj ili Srbiji, kriminalci bježe u Crnu Goru, uživajući punu zaštitu državnih službi.
Mjera istinskog crnogorskog patriotizma danas je odnos prema nedemokratskom totalitarnom režimu na čelu sa čovjekom koji je optužen za zločinačko udruživanje pred sudom u Bariju, što dovodi do nemogućnosti ostvarivanja ustavne funkcije Vlade Crne Gore u sferi vladavine prava i bezbjednosti. Lične relacije sa eksponentima organizovanog kriminala i Premijerove hipoteke iz prošlosti postaju osnovni politički razlog za skoro sve negativne ocjene iz Godišnjeg izvještaja Evropske Komisije o napretku Crne Gore ka EU, u vezi nepostojanja političke volje za obračun sa organizovanim kriminalom i korupcijom u vrhu vlasti.
Nepostojanje političke volje za odlučnu borbu protiv kriminala, slaba kontrolna uloga Skupštine CG, slabi tehnički i kadrovski kapaciteti policije, visoka zabrinutost EK zbog izostanka rezultata u borbi protiv narko-kartela i pranja novca, nedostatak rezultata u borbi protiv korupcije na najvišim nivoima vlasti, politička kontrola tužilaštva i pravosuđa, gušenje medija, obračuni sa neistomišljenicima, nerazjašnjena ubistva novinara, policajaca i ljudi povezanih sa vrhom vlasti, i druge slične ocjene su direktna posledica konflikta interesa predsjednika Vlade CG, koji zbog svojih privatnih problema usporava ili potpuno sprečava neophodne reforme u ovim oblastima. Kako se radi o sistemskoj grešci, nije realno očekivati da će Vlada sa ovim Premijerom biti u poziciji da bilo kad obezbjedi političku volju potrebnu za radikalne reforme u ovim oblastima koje bi rezultirale pokretanjem sveopšte društvene akcije protiv ovih društvenih anomalija. S druge strane ovakva pozicija Premijera onemogućava potrebne reforme neophodne za nastavak crnogorskog puta ka EU što dovodi u pitanje budućnost ovog projekta od najveće nacionalne važnosti.
Odbor za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore je jednoglasno usvojio zaključke povodom neuspjele akcije protiv lica za kojima je raspisana crvena Interpolova potjernica u okviru akcije otkrivanja narko-kartela iz Crne Gore, poznate pod imenom „Balkanski ratnik“, kojima se konstatuje nedovoljna koordinacija izmedju državnih organa i propusti tokom pripreme, planiranja i realizacije policijske akcije hapšenja vođe kokainskog kartela Darka Šarića. Imajući u vidu da po Ustavu Crne Gore, Vlada CG vodi unutrašnju i spoljnu politiku, a da Premijer koordinira rad Vlade, zaključci Odbora ukazuju na neposrednu odgovornost Premijera za uočene propuste tokom ove akcije.
U svom specijalizovanom izvještaju o globalnoj borbi protiv krijumčarenja droge State Department (Biro za borbu protiv međunarodne trgovine narkoticima i sprovođenje zakona) ističe posebnu ulogu koju Crna Gora ima kao ključna karika najznačajnijih svjetskih ruta za šverc narkotika:
• Crna Gora je tranzitna zona za narkotike koji iz jugoistočne i jugozapadne Azije idu ka Evropi, ali i za kokain koji se proizvodi u Južnoj Americi a namijenjen je evropskom tržištu.
• Narkokriminal u Crnoj Gori je stalno u porastu, vodeći trgovci drogom se rijetko hapse, a policija je posljednjih godina otkrila veliku švercersku rutu za heroin sa Kosova u Crnu Goru, koju kontrolišu kriminalne grupe iz Rožaja i Berana, teritoriju Crne Gore identifikuje kao jednu od najvažnijih švercerskih destinacija u ovom dijelu Evrope, s ozbirom na njen za te namjene povoljan geografski položaj.
• Stejt Dipartment navodi da policija vjeruje kako grupe iz Rožaja i Berana imaju glavnu riječ u švercu heroina sa Kosova, ali i da su državljani Crne Gore koji borave u državama EU "umiješani u šverc kokaina iz Južne Amerike u Španiju, Holandiju, i skandinavske države". Istrage (u Crnoj Gori) uglavnom se fokusiraju na manje bitne organizatore kriminalnih grupa, korisnike droge, ulične dilere i akcije oduzimanja droge na graničnom području. Važni dileri droge se rijetko hapse.
• Što se crnogorske mafije tiče, američka diplomatska služba ocjenjuje da u Crnoj Gori djeluje međunarodni organizovani kriminal. Policija vjeruje da su određene kriminalne grupe u zemlji dio međunarodne švercerske mreže iz regiona, zapadne Evrope, Južne Amerike i Bliskog istoka. Novac zarađen prodajom narkotika pere se kroz legalan biznis, a najčešće kupovinom nekretnina ili luksuznih automobila.
• Korupcija i percepcija da se korupcija toleriše uobičajeni su među prosječnim građanima Crne Gore, i utiču i na službe bezbjednosti i na pravosudne organe. Vlada je učinila određeni napor fokusiran na suzbijanje korupcije, identifikujući je kao ključni strateški prioritet, i formirala je dosta novih institucija, uz priličan broj usvojenih zakona, da bi se suzbilo koruptivno djelovanje. Međutim, primjena u praksi svih tih programa zaostaje u odnosu na legislativu. Povjerenje javnosti u sposobnost Vlade da se izbori protiv korupcije i dalje je na niskom nivou. Crnogorska policija je negirala navode štampe da je zbog operativne bezbjednosti isključena iz međunarodnih policijskih akcija, poput akcije "Balkanski ratnik", tokom koje je oduzeto preko dvije tone kokaina iz Urugvaja.
• Organizovane kriminalne grupe koriste Crnu Goru kao tranzitnu zonu za šverc narkotika, zbog njenog geografskog položaja, ali i topografije - u isto vrijeme i obale, ali i planinskih područja. Marihuana (skank) švercuje se iz Albanije u Crnu Goru i druge zemlje nekadašnje SFRJ, dalje ka centralnoj i zapadnoj Evropi. Policija tvrdi da je problem posebno izražen posljednjih godina i da je ova ruta dio mnogo većeg lanca trgovine drogom, koji ide od južne Azije do Južne Amerike. U svojim akcijama policija je otkrila određene količine skanka - marihuane sa većom količnom THC-a nego obično, i nešto skuplje. Heroin iz Avganistana prolazi kroz Tursku, Albaniju, Kosovo, Bugarsku, Makedoniju i Srbiju, pa se u Crnu Goru švercuje privatnim vozilima, prije nego što se transportuje dalje ka zapadnoj Evropi, posebno ka Njemačkoj, Italiji, Belgiji, Holandiji, skandinavskim državama...
• Što se tiče načina šverca kokaina, Stejt dipartment navodi da pošiljke iz Južne Amerike u Crnu Goru stižu morem. Crnogorska policija smatra da postoji uobičajeni trend dolaska većeg broja ljudi u zemlju tokom ljeta, zbog turističke sezone, što dovodi i do većeg broja korisnika sintetičkih droga. Cijene heroina u Crnoj Gori kreću se od 10 do 15 eura, kokaina od 60 do 80 eura, za gram, dok se marihuana može nabaviti po cijeni od 5 do 10 eura. Ekstazi košta od 3 do 5 eura.
• Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, domaći dileri droge i dalje su vrlo blisko povezani sa organizovanim kriminalnim grupama u susjednim zemljama, ali i šire. Policija vjeruje da većina droge koja stiže u Crnu Goru dolazi iz Albanije i sa Kosova, a kao šverceri javljaju se ne samo državljani Crne Gore, već i stranci. Ističe se da mali procenat droge koja stiže u Crnu Goru ostaje za domaću upotrebu i procjenjuje se da od ukupne količine, 10 – 15% narkotika ostaje za crnogorsko tržište.
• Vlada SAD navodi i da nije bilo slučajeva otkrivanja proizvodnje veće količine narkotika u Crnoj Gori.
• Pouzdane statistike o broju korisnika narkotika u Crnoj Gori još nema, a, prema istraživanju iz 2008. godine o upotrebi alkohola i drugih droga, koje je sprovedeno po standardima EU i uključilo je srednjoškolce, najčešće korišćenja droga je marihuana - kaže se u izvještaju. Lokalna istraživanja, kako se dodaje, pokazala su da procenat korisnika droge među maloljetnicima raste.
Nezavisni mediji, NVO i opozicija su više mjeseci uporno tvrdili da je Vlada Crne Gore, zlouporijebila svoja ustavna i zakonska ovlašćenja i dala crngorsko državljanstvo i putne isprave odbjeglom bivšem premijeru Tajlada Taksinu Šinavatri, koji se nalazi na Crvenoj Interepolovoj potjernici zbog pravosnažne presude na dvije godine zatvora zbog korupcije. Uprava policije je tek nedavno, zvanično priznala da je još jedan bjegunac od pravde i osudjenik postao crnogorski državljanin i samim tim nedostupan pravsudnim organima Tajlanda. Svjetski renomirani elektronski i štampani mediji danima informišu javnost o demonstracijama pristalica odbjeglog bivšeg premijera Šinavatre protiv Vlade Tajlanda, kojim se upravlja posredstvom savremenih komunikacionih sredstava sa terirotije Crne Gore. Ovakve subverzivne aktivnosti našeg državljanina Taksina Šinavatre, protiv vlade jedne suverene države, članice UN, izazvale su oštre rekcije vlade Tajlanda. Zbog tolerisanja ovakvih akcija Šinavatre, stvara se veoma negativan publiciet i slika o državi Crnoj Gori kao sigurnoj destinaciji za obavljanje aktivnosi suprotnih medjunarodnim propisima i prihvaćenim obavezama. Zbog medijske pažnje najuticajnijih svjetskih medija, ovakav negativni publicitet imaće štetne posledice na uspjeh turističke sezone, ali i na privlačenje Crnoj Gori veoma nepohodnih, legalnih stranih investicija.
Ekonomski rast se zasnivao na rasprodaji i redistribuciji društvenog bogatstva i imovine. Došlo je do privremenog ekonomskog rasta, porasta potrošnje i životnog standarda, ali ubrzo i do suočavanja sa teškim i dugorčnim posledicama pogrešne politike. Dugoročno održiv ekonomski rast mora biti zasnovan na efikasnosti i produktivnosti, a ne na redistribuciji resursa. Rast crnogorske privrede u poslednjih nekoliko godina nije bio generisan povećanjem efikasnosti privrede, proizvodnjom i izvozom, niti je bio posledica značajnih investicija u proširenje proizvodnih kapaciteta i u povećanje njihove produktivnosti i konkuretnosti. Pogrešna alokacija sredstava od strane novih privatnih tajkunskih kompanija, uglavnom u sektore nekretnina, dovela je do nerealnog rasta cijena i do zarobljavanja ogromnih sredstava u neprofitabilne i nerentabilne projekte. Kako je najveći dio investicija finansiran iz kredita poslovnih banaka, a tržište nekretnina postalo mrtvo, bez šansi za ozbiljniji oporavak u naredne dvije, tri godine, nelikvidnost se iz realnog sektora vratila u banke i došlo je do zaustavljanja kreditnih aktivnosti.
Nastavak ekonomske recesije imamo i u 2010 godini. Dubina ekonomske krize sa jedne strane, i nedostatak adekvatne i efikasne antikrizne ekonomske politke, sa druge strane uočena je i u poslednjem izvještaju MMF-a iz februara 2010, u kome se između ostaloga kaže:
1. Stiče se utisak da je razvoj događaja iz 2009. potvrdio sumnje, koje su stidljivo iznošene, o održivosti privremenog ekonomskog rasta u Crnoj Gori. Uprkos fleksibilnosti turizma kao važnog sektora i nastavka privatizacije, preliminarna procjena je da je došlo do kontrakcije BDP za 7% (oštriji pad nego bilo gdje drugdje u regionu); ukupna zaposlenost je pala za 15% (uključujući i stranu radnu snagu); a budžetski deficit i javni dug su se pogoršali na 3 odnosno 39 procenata BDP-a. U međuvremenu, bez obzira što kontrakcija polako popušta, malo je znakova brzog oporavka.
2. Međutim, pravom politikom, crnogorska ekonomija bi trebalo da bude u stanju da se brzo povrati na put zdravog rasta, ali je potrebno izvršiti hitno i opsežno prilagodjavanje politika. Suštinski treba da dođe do prelaska sa prethodnog modela rasta, koji je bio zasnovan na vrlo visokim prilivima kapitala, visokom levridžu (odnosu dug/ kapital), naglom porastu cijena nekretnina, i do nedavno procikličnoj fiskalnoj politici. Neposredni izazov predstavlja upravljanje i dalje potrebnim korekcijama u bilansu stanja. Pored toga, potrebni su kontinuirani napori da bi se dalje ojačao bankarski sistem, da se javne finansije učine održivim i da se napreduje sa strukturnim reformama koje će unaprijeđivati rast, posebno na tržištima rada i proizvoda.
3. Domaće ranjivosti koje su nastale tokom godina ekspanzije su u velikoj mjeri pojačale nepovoljne eksterne šokove odmah nakon globalnog finansijskog previranja nakon oktobra 2008. godine. Obimni prilivi koji su postojali do tada – koji su odražavali veliku globalnu likvidnost i generisali optimističke procjene dugoročnog potencijala Crne Gore – su se naglo smanjili, dok su tražnja i cijene izvoznih proizvoda Crne Gore naglo opali. Istovremeno, ekonomiji je ostalo malo prostora da absorbuje oštrinu eksternih šokova: bankarski sistem je oslabio, nakon godina pretjeranog kreditnog rasta koji je ugrozio kvalitet kreditnog portfelja; deficit tekućeg računa i povezane finansijske potrebe su se naglo povećali; erodirala je konkurentnost u oblasti zarada i troškova; i pojavio se značajan strukturni fiskalni deficit u osnovi svega.
4. Hitno treba riješiti neusklađenost između nivoa javnih rashoda i poreskih stopa. Sa nivom od oko 48% BDP-a, rashodi Crne Gore su među najvećim u regionu, dok su stope PDV-a i posebno poreza na dohodak (17 odnosno 9%) vrlo niske. Nove obaveze u pogledu rashoda, koje se odnose na subvencije kompanijama samo pogoršavaju neuravnoteženost, a strukturni deficit je procenjen na 6% BDP-a.
5. Oporezivanje mora da se prilagodi okruženju nakon nagle ekspanzije. Pozdravljamo nedavne korake na proširenju poreske osnovice, bez obzira na njihov ograničeni uticaj na naplatu prihoda. Ono što je još bitnije, oštar pad poreskih prihoda od uvoza je bio glavni faktor skorašnjeg smanjenja prihoda. Kako je malo vjerovatno da će se poreska osnovica vratiti na nivoe iz vremena ekspanzije, prethodno sprovedena smanjenja poreza treba ponovo razmotriti.
6. Veće oslanjanje na izdavanje državnih garancija nije korisno. Nedavno je pružena određena pomoć za restrukturiranje preduzeća u formi davanja kreditnih garancija. Iako one s jedne strane smanjuju neposredne potrebe za gotovinom, takve garancije nose značajan budući rizik, nedostaje im transparentnost i takvi izdaci treba da budu obuhvaćeni budžetom. Slično tome, dodatno zaduživanje, ukoliko nije praćeno otpočinjanjem fiskalnog prilagodjavanja, dodatno će pogoršati buduće fiskalno opterećenje, koje je ionako pogoršano velikim neizmirenim dugoročnim penzionim obavezama.
7. Takođe je potrebno poboljšati poslovno okruženje. Od sticanja nezavisnosti postignut je veliki napredak u ispravljanju naslijeđenih strukturnih slabosti. Mada nedavni problemi sa velikim stranim direktnim investicijama u metalnoj industriji mogu stvoriti sumnje kod budućih investitora. Rješavanje birokratskih postupaka, posebno na opštinskom nivou, i infrastrukturnih uskih grla je važno, kao i ispravljanje percepcije o slabostima koje se odnose na vladavinu prava i korupciju. Naravno, brži napredak Crne Gore ka kandidaturi u EU je takođe značajan i zahtijevaće korake u istom smjeru.
Na kraju 2009. godine i na početku 2010. Crna Gora se nalazi na snažnoj ekonomskoj i socijalnoj nizbrdici, kriza se produbljuje iz dana u dan, pada proizvodnja, siromaštvo i nezaposlenost su velikom porastu.
• Pad BDP u 2009. god. će biti izmedju 7% i 11 %,
• Bruto zarada je u septembru 2009. u odnosu na kraj prethodne godine zabilježila pad od 3,1%.
• Od ukupnog broja registrovanih pravnih i fizičkih lica koja obavljaju djelatnost (49.338), 11.464 je bilo u blokadi na osnovu odluke Privrednog suda zbog neizmirenih obaveza. Ukupna vrijednost duga po osnovu kojeg je izvršena blokada računa iznosi 149,75 miliona eura.
• U prvih 9 mjeseci 2009. godine, u odnosu na početak te godine, depoziti u bankama su niži za 4,5%. Pod uticajem teškoća u poslovanju u porastu je broj preduzeća, ali i građana koji blagovremeno ne izmiruju svoje obaveze prema bankama. To je uticalo na rast nekvalitetne aktive, pa su stoga banke značajno zaoštrile uslove odobravanja kredita. Stoga je u prvih devet mjeseci 2009. registrovan pad odobrenih kredita od 8%.
• Industrijska proizvodnja je jedna od grana koju je najteže pogodila kriza. U prvih devet mjeseci pad aktivnosti je iznosio 31% u odnosu na isti period prethodne godine. Kriza je najviše pogodila metalsku industriju Crne Gore, i sa njom povezano rudarstvo.
• Posmatrano po pojedinim podsektorima najveći pad je zabilježen u podsektoru proizvodnja tekstila i tekstilnih proizvoda za 88,6%, zatim podsektoru prerađivačka industrija (-57,5%), proizvodnja proizvoda od gume i plastičnih masa (-50,5%), proizvodnja osnovnih metala i metalnih proizvoda (-49,7%), proizvodnja kože i predmeta od kože (-44,9%), proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala (-42,9%), prerada drveta i proizvoda od drveta (-40,8%), proizvodnja saobraćajnih sredstava (-10,6%), proizvodnja papira, izdavanje i štampanje (-5,6%) i prehrambeni proizvodi, pića i duvan (-5,4%).
• Prema preliminarnim podacima, za prvih devet mjeseci ove godine vrijednost izvršenih građevinskih radova iznosila je 165 miliona eura i bila je niža za 21,8% u odnosu na uporedni period prethodne godine. Građevinska aktivnost mjerena efektivnim časovima rada smanjena je za 17,3%. Po evidenciji Monstata, vrijednost novih ugovora na zgradama iznosila je 37 miliona eura, što je za 46,1% niže, a vrijednost novih ugovora na ostalim građevinam bila je 70 miliona, odnosno 20,2% niže nego u istom periodu prethodne godine.
• Prema podacima Monstata, u prvih devet mjeseci 2009. godine, u drumskom saobraćaju prevezeno je 10,9% manje putnika nego u istom periodu prethodne godine. Kod prevoza robe u drumskom saobraćaju zabilježen je porast od 23,2% i to je jedini segment saobraćaja u kojem se bilježi pozitivan rezultat.
• U prvih devet mjeseci, ukupni promet u lukama iznosio je 1.155,3 hiljade tona, i bio je manji za 21,1% u poređenju sa istim periodom prethodne godine, pri čemu se na izvoz odnosilo 40,2%, a na uvoz 57,6%. Izvoz je u ovom periodu smanjen za 9,1%, a uvoz za 28,3%. U toku je proces restrukturiranja Luke Bar, kao priprema za proces privatizacije pojedinih podsistema.
• Takođe, i vazdušni saobraćaj, u prvih devet mjeseci, bilježi negativne rezultate. Tokom prvih devet mjeseci ove godine prevezeno je 827,5 hiljade putnika, što je za 13% manje nego u istom periodu prethodne godine, a prevoz robe bio je manji za 39,4%.
• Stopa nezaposlenosti se povećava dnevno, po zvaničnim podacima je oko 11 %, ali ova stope ne uključuje veliki broj ljudi koji se samo formalno vode kao zaposleni a ne primaju redovno plate niti im ide penzioni staž. Procjena je da je takvih još najmanje 10% stanovništva, pa stvarna stopa nezaposlenosti prelazi 20 %.
• Stopa apsolutnog siromaštva (stanovništvo koje živi sa manje od 164 eura mjesečno) je po zvaničnim podacima 11 %. Po stopi relativnog siromaštva (primanja 60 % ispod prosjeka, od 240 eura) više od 50% građana je siromašno. Mjereno evropskom stopom siromaštva (764 eura) više od 90% građana je siromašno.
• Prema podacima međunarodnih finasijskih organizacija Crna Gora je jedna od najsiromašnijih evropskih zemalja sa najvećom stopom razlike između bogatih i siromašnih u Evropi.
• Crna Gora još nije dostigla nivo razvoja iz 1989. god. U svim godinama prethodne dvije decenije imala je lošije ekonomske performanse od prosjeka drugih tranzicionih zemalja.
• Budžetski deficit u 2009. godini očekuje se da bude oko 5 %. ( oko 4,5 % za prvih 9 mjeseci).
• Deficit spoljno-trgovinskog bilansa u 2009. se očekuje da bude oko 1,5 milijardu eura. ( 1,300 miliona za prvih 9 mjeseci)
• Crna Gora je u periodu januar-oktobar 2009. godine ostvarila ukupnu robnu razmjenu sa inostranstvom u iznosu od 1,593.80 miliona eura, od čega je izvoz iznosio 236.19 miliona eura, dok je uvoz iznosio 1,357.61 miliona eura. Deficit platnog bilansa je iznosio – 1,1 milijardu eura. Pokrivenost robnog uvoza izvozom iznosila je 17.40%.
• Ukupan državni dug sa dugovima javnih preduzeća prlazi iznos od 1 milijardu i 100 miliona, i ima tendenciju stalnog povećanja. Svojim sadašnjim ekonomskim performansama ni država, ni preduzeća nijesu u mogućnosti da servisiraju dugove, pa su neminovna dalja nova zaduženja.
• U 2009. god. Vlada je planirala da izda garancije za novih oko 380 miliona eura kredita, a ministarstvo finasija se planira zadužiti radi finasiranja dugova i deficita za novih 240 miliona eura.
• Procjene su da država nije naplatila preko 100 miliona eura davno dospjelih poreza i dažbina.
• Kontaminirani krediti, čija je otplata blokirana ili usporena, procjenjuju se na oko 450 miliona eura.
• Depoziti sektora stanovništva su činili 40,5% ukupnih depozita na kraju septembra i iznosili su 769,9 miliona eura. Za devet mjeseci smanjeni su za 10,1%, a za godinu dana za 30,9%.
• Na sektor stanovništva se odnosilo 37% ukupnih kredita na kraju septembra ove godine. Krediti u ovom sektoru iznosili su 950,3 miliona eura i pad za devet mjeseci je iznosio 8,4%, a za godinu dana 9,4%. Krediti ovom sektoru su opadali tokom svih devet mjeseci ove godine, i to u prosjeku 1% mjesečno.
• Banke u strukturi plasmana forsiraju kratkoročne i skupe kredite. U ukupnim kreditnim plasmanima banaka dugoročna ulaganja u proizvodnju i opremu su zanemarljiva.
• Tokom devet mjeseci ove godine ukupni krediti bilježe negativan trend. Prosječno mjesečno krediti su opadali po stopi od 0,9%, pri čemu je prosječni mjesečni pad u prvom kvartalu iznosio 1,4%, u drugom kvartalu 0,6%, a u trećem 0,8%. Na kraju septembra ukupni krediti su iznosili 2.570,9 miliona eura i bili su niži za 8,1% u odnosu na decembar prethodne godine, dok je godišnji pad iznosio 9,9%.
• Posmatrano po ročnosti, prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na kratkoročne kredite u septembru 2009. godine iznosila je 10,71%, i bila je za 0,75 pp viša od njene vrijednosti u decembru 2008. i prestigle su nivo koji u najvećem dijelu ukupnoj privredi onemogućava redovno servisiranje vraćanja kredita
• U zadnjih nekoliko godina špekulativno finasijsko tržište doživjelo je krah.
Hronična nelikvidnost, koja uzrokuje finansijsku nedisciplinu i pravni haos, počinje da prerasta u neizlječivu nesolvetnost i dovodi većinu preduzeća, ali i privredu u cjelini, u položaj da ne može da obnovi sledeći reprodukcioni ciklus jer nema novca za nabavku sirovina, plaćanje radnika i otplatu kredita. Talas nelikvidnosti širi se na privredu, stanovništvo i na budžet, smanjuje se domaća tražnja i dolazi do pada ekonomskih aktivnosti. Zemlja ulazi u ekonomsku depresiju. Plate se smanjuju, naglo raste nezaposlenost, stanovništvo je prezaduženo, budžetski deficit raste, naglo se povećava javni dug. Siromaštvo je zakucalo na vrata polovine populacije.
Privatizovani monopoli u oblasti telekomunikacija i energetike doveli su do povećanja cijena, a profit permanetno odlazi iz zemlje. Inostrani vlasnici na upravljačka mjesta dovode svoje kadrove koje astronomski plaćaju, dok domaću radnu snagu plaćaju neadekvatno i otpuštaju kao višak. Jeftina radna snaga, energija i sirovine, pretvaraju zemlju u koloniju sa stalnim umanjenjem nacionalnog dohotka i bogatstva.
Pompezno najavljivani “posao stoljeća” i jedno od najatraktivnijih predizbornih obećanja, izgradnja auto-puta Bar-Boljare, pretvorio se u “skandal stoljeća”. Čitav postupak međunarodnog tendera i izbor prvorangirane firme, konzorcijuma hrvatskih firmi IGH i Konstruktor, sklapanje Ugovora o izgradnji i koncesiji, bio je netransprentan i prekriven velom tajni. Poslanici opozicije su se u više navrata obraćali Ministartvu saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija sa zahtjevima za uvid u dokumentaciju, pozivajući se na odredbe Poslovnika Skupštine Crne Gore i Zakona o slobodnom pritupu infromacija. Ministarstvo je uporno odbijalo da stavi na uvid Ugovore i prateću dokumenetaciju. Hrvatski konzorcijum nije uspio da u predvidjenom roku dostavi tražene bankarske garancije, a Vlada je, suprotno tenderskim pravilima, bez okončanja pregovora sa prvorangiranim ponuđačem, paralelno otvorila tajne pregovore sa drugorangiranim ponuđačem. Javnost gotovo da nema nikakvih informacija o toku pregovora.
Izalazak iz krize nije moguć u okviru postojećeg sistema vlasti, jer su struktura i sistem nepromijenjene, apsolutne i personalizovane vlasti takvi da po prirodi stvari onemogućavaju bilo kakve reforme, naročito one koje bi ugrozile njihov opstanak na vlasti, dovele u pitanje nelegalno stečeno bogatstvo i zahtijevale suočavanje sa odgovornošću za nedjela iz prošlosti.
Zato je pitanje pada ove Vlade, pitanje svih pitanja koje je neophodno riješiti, da bi se otpočeo dijalog o postizanju najšireg nacionalnog konsenzusa o strategiji ekonomskog, društvenog i moralnog oporavka ove zemlje, te očuvanju ustavnog poretka, građanskog mira i stabilnosti.
POTPISNICI INICIJATIVE
Poslanici:
1. Nebojša Medojević
2. prof. dr Branko Radulović
3. Srdjan Brajović
4. Koča Pavlović
5. dr Dušanka Džakula- Tušup
6. Andrija Mandić
7. Goran Danilović
8. Slaven Radunović
9. Novica Stanić
10. Budimir Aleksić
11. Emilo Labudović
12. Strahinja Bulajić
13. Radojica Živković
14. Neven Gošović
15. Vasilije Lalošević
16. Snežana Jonica
17. mr Aleksandar Damjanović
18. Predrag Bulatović
19. dr Srdja Božović
20. dr Svetozar Golubović
21. dr Miloje Pupović
22. Nataša Vuković
23. Veselinka Peković
24. Milisav Ćorić
25. Obrad Gojković
26. Milan Knežević
27. Dobrica Šljivančanin
28. Velizar Kaludjerović
29. Dragoslav Šćekić
