Džuma u mesdžidu FIN-a Zbog toga nas je vijest o smrti Šejh-l-azhara Muhameda Sejida Tantavija rastužila, jer mi Šejhu-l-azhara doživljavamo kao svog bližnjeg, kao svog učitlja i zaštitnika univerzalnog identiteta muslimana. Šejhu-l-azhara je bio i ostao simbol univerzalnog islama i svojevrsni putokaz za svakog muslimana i muslimanku u globalnom svijetu. Svaki Šejhu-l-azhara ostavio je nešto iza sebe zbog ćega ga ljudi pamte. Reis i Egipatski ambasador

Danas je reisu-l-ulema dr. Mustafa-ef. Cerić imamio džumu namaz i održao hutbu u mesdžidu Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu. Dio hutbe resu-l-ulema je posvetio šejhu-l-Azhara dr. Muhamedu Sejjidu Tantaviju koji je preselio na ahiret.
Šejhu-l-Azhara, rahmetli dr. Tantaviju, nakon džume namaza proučena je hatma dova.
Ambasador Egipta u BiH Muhammed El-Sejjid Hattab zahvalio se Reisu-l-ulemi i svim prisutnim na susosjećanju povodom preselenja na ahiret dr. Tantavija i ukratko se osvrnuo na njegov lik i djelovanje.

Reis drži hutbu u mesdžidu FIN-a

- Allah svjedoči da nema drugog boga osim Njega, i melki svjedoče, i oni koji su učeni pa pravedni. Nema drugog boga osim Allaha. On je Moćan i Mudar (Kur'an, 3:18).

Svjedočenje Božje jednoće (tevhīd) je najviša vrijednost u islamu. Da bi to bilo savršeno jasno, u Kur'anu Časnom se kaže: - Allah svjedoči da nema drugog boga osim Njega. Naravno, Allahovo svjedočenje je najuzvišenije i neuporedivo je sa bilo čijim svjedočenjem, kao što je neuporedivo bilo koje Njegovo svojstvo sa svojstvom bilo koga ili bilo čega.
Dakle, Allah, dž.š., je Jedan i Jedinstven u Svojoj bîti, u Svom bivanju i Svom djelovalju. To je prva lekcija koju svaki učenik ili student koji studira islam mora znati, a onaj koji nosi časno ime muslimana ili muslimanke prihvata to u srecu, kao svoju vjeru i to jezikom očituje, kao svoj javni i osobni duhovni identitet.
Stoga, ako se u Kur'anu Časnom Allahovo svjedočenje tevhīda stavlja u red svjedočenja meleka i učenjaka, tj., uleme, koja je pravedna, onda to znači da su svjedočenje tevhīda meleka i učenjaka od posebne vrijednosti. U tom smislu treba razumjeti i Alejhisselamov hadis: - Učenjaci su nasljednici vjerovjesnika.
Dakle, svjedočenje tevhīda učenih pa pravednih ljudi je u poretku Allahovog svjedočenja (šehādeta). Tako isto, pravo na poslaničku duhovnu ostavštinu imaju učeni ljudi, ulema, koja je odgovorna za stanje ummeta, kao što veli poznati sufija Haris el-Muhasibi:
Čestitost ili pokvarenost ummeta ovisi o čestitosti ili pokvarenosti uleme. Oni učenjaci, ulema, koji rade i djeluju da postignu Allahov rizaluk, koji su okrenuti Ahiretu više nego Dunjalu - oni su nasljednici Božjih vjerovjesnika, oni su pravi savjetnici ljudima, oni su pravi misionari na Božjem putu, oni su drugovi vjerovjesnika na minberima svjetlosti, oni se lijepo obučeni i ukrašeni, oni su nada za oprost kako onima koji su im blizu tako i onima koji su im daleko, jer zahvaljujući njima ljudi misle na drugi svijet. Oni su Allahova milost za ummet, oni su blagoslov; oni pozivaju na put spasa. Sretan je onaj koji se odazove i uspješan je onaj koji ih slijedi. Njima pripada nagrada onih koji ih u tome slijede.
Svakako, još za života posljednjeg Allahovog Poslanika Muhammeda, a.s., ljudi su željeli da budi sljedbenici i nasljednici vjerovjesničkog znanja i morala. No, nakon Poslanikove smrti pitanje nasljednika u svakom pogledu bilo je i ostalo jedno od najvažnijih pitanja u povijesti islama i muslimana. Svi su se pozivali na Poslanikove riječi i djela, ali su samo najupućeniji u slovo i duh Kura'ana te u autentičnu životnu praksu Poslanika mogli biti pravi nosioci i prenosioci cjelovite misli u misiji islama. Zato je bilo potrebno da se od usputnog i za osobni spas potrebnog znanja o vjeri i moralu pređe na oraganizirano i institucionalno učenje islama, kao cjelovitog svjetonazora.
Od džamije preko medrese došlo se do el-džāmi'ata, tj., univerziteta, gdje se uči sve što čovjeku treba za uspjeh na ovome i spas na drugome svijetu. Za vrijeme fatimijskog halife el-Muizza, Džavher el-Siqilli je 969. godine podigao Kairo, kao novu prijestoljnicu da bi već sljedeće 970. godine počeo izgradnju džamije el-Zehrā', kao uspomenu na Poslanikovu kćerku hazreti Fatimu, koju su iz ljubavi zvali Zehrā', cvijetna ili svijetla.
Vremenom, džamija el-Zehrā 'postala je univerzitet al-Azhar, bolje reći postala je univerzalni svetionik koji svijetli i prosvjećuje više od jednog milenija na Zemlji, odgajaući ljude koji svojim znanjem i moralom zaslužuju da budu istinski nasljednici vjerovjesnika, koji su radost ljudima i milost cijelome svijetu.
Al-Azhara je, bez sumnje, jedna od najzaslužnijih institucija za očuvanje i razvijanje nauke i morala islama u posljednja dva stoljeća. Mi u Bosni i Hercegovini imamo poseban osjećaj duga i poštovanje prema al-Azharu, ali i prema cijelom bratskom egipatskom narodu, koji nam je pomogao da sačuvamo i razvijamo kontinuitet našeg islamskog duhovnog i intelektualnog paamćenja. Veliki bošnjački alimi poput Mehmed Handžić, Kasim Dobrača, Husejna Đozo i Ahmed Smajlovića azherovi su svršenici a naši učitelji koji su našu ulemu odgojili da budu čestiti, da budu radost ljudima i milost svijetu.
Zbog toga nas je vijest o smrti Šejh-l-azhara Muhameda Sejida Tantavija rastužila, jer mi Šejhu-l-azhara doživljavamo kao svog bližnjeg, kao svog učitlja i zaštitnika univerzalnog identiteta muslimana. Šejhu-l-azhara je bio i ostao simbol univerzalnog islama i svojevrsni putokaz za svakog muslimana i muslimanku u globalnom svijetu. Svaki Šejhu-l-azhara ostavio je nešto iza sebe zbog ćega ga ljudi pamte. Mislim da će Šejhu-l-azhara Muhammed Sejid Tantavi ostati upamćen po ovim načelima koje čitamo u našim islamskim knjigama:
Nemojte odustajati od bilo kojeg dobra; nemojte se svjesno upuštati u bilo koje zlo; nemojte zbog ličnih interesa okretati leđa od istine; nemojte se poigravati Božjim zapovijedima; nemojte Bogu prkositi u bilo kojim situacijama; držite se i onog malo od velikog što vam je obaveza; iako nema opravdanja da se zanemari bilo koja Božja naredba, čovjek treba da radi onoliko koliko može; neko zlo je manje opasna od nekog drugog zla; bolje se sačuvati i ono malo što imaš nego izgubiti sve.
Kao svršenik Al-Azhara i kao poznanik Šejhu-l-azhara Muhammeda Sejida Tantavija mogu reći da je bio čovjek otvorenog srca i širokog pogleda sa iskrenim uvjerenjem da međureligijski dijalog nema alternativu.
Šejhu-l-Azhara dr. Tantavi ovih dana je preselio na Ahiret dok je bio na putu tamo gdje svi muslimani svijeta žele da stignu, a to je Mekka i Medina. Stigao je na vrijeme i ostat će u Bekijji, sa onima s kojima je živio ovozemljski život, tumačeći njihove rijeći i njihove želje za za sve nas, a to je da živimo i djelujemo u jedinstvu Allahove riječi i Alejhisselamove prakse.
Neka Uzvišeni Allah nagradi Šejhu-l-azhara Muhammeda Sejida Tantavija za svako dobro djelo koje je učini i neko mu Allah oprosti njegove grijehe! Amin!
Neka Svevišnji Allah osnaži riječ i djelo Al-Azhara uvijek i na svakom mjestu za dobrobit ummeta i cijeloga svijeta na putu mira i sreće za svakog čovjeka!
Neka Allah Milostivi obaspe svakim dobrom egipatski narod na njegovom putu do istinske slobode, mira i napretka!
Neka Allah Plemeniti učvrsti bratsku ljubav između nas u Bosni i Hercegovini i naše braće u Egiptu uvijek i na svakom mjestu! Amin!