Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Pisana rijec

U amfiteatru Kliničkog centra KOŠEVO održana promocija knjige DOKTOR ESO
Dr. ESO SADIKOVIĆ JE BIO ČOVJEK JEDINSTVENOG DARA
Autor: Vehid Gunić
Objavljeno: 25. December 2009. 09:12:44

Akademik Abdulah Sidran i dr. Lejla Mašelić

Gunić, akademik Sidran i dr. Mašelić

Vlasnica knjižare Nur Mensura Celjo, akademik Abdulah Sidran i dr. Lejla Mešalić
U Amfiteatru Kliničkog centra KOŠEVO, u četvrtak 24. decembra, održana je promocija moje knjige DOKTOR ESO koja drži u pamćenju velikog šereta i vrhunskog otorinolaringologa legendarnog Esu Esada Sadikovića. Eso je, kao žrtva bezumlja, na sam dan raspuštanja Logora Omarska 5. augusta 1992. godine, odveden iz logora i pogubljen na grmečkom lokalitetu Hrastova Glavica. Doktor Eso bio je čovjek jedinstvenoga dara da od svega u životu pravi šalu i smicalicu, pa na neki način, i od vlastite smrti, koju je naslućivao. U svojoj temeljnoj struci – medicini, odnosno otorinolaringologiji, postizao je vrhunske rezultate. Bio je jedan od najmlađih primarijusa u našoj zemlji. Kao expert za uho, grlo i nos imao je Plavi pasoš UN, pa je u tom svojstvu proveo četiri godine na Samoi (Pacifik) i nekoliko godina u Libiji. U Prijedoru, u tamošnjem Domu zdravlja, formirao je modernu kliniku za uho grlo i nos. Iako je u vrijeme dramatičnih događanja u Prijedoru, na vrijeme mogao napustiti taj grad, ostao je uz svoj narod do posljednjeg časa.

O knjizi DOKTOR ESO na promociji su govorili akademik Abdulah Sidran, prof. dr. Faris Gavrankapetanović i mr. dr. Lejla Mešalić, koja je pored vlastitih reflekasija o legendarnom doktoru i autoru knjige, uz pratnju slavnoga gitariste Ake Hukelića, otpjevala i poznatu romsku pjesmu „Đelem, đelem“, koju je Eso veoma volio.

Kao što je napisao u pogovoru knjige DOKTOR ESO, ugledni književnik, akademik Abdulah Sidran i danas je ponovio:
„ .... Kada su mi – što Vehid Gunić, što Mirza Ibrahimpašić – ispričali desetine u narodnom sjećanju sačuvanih anegdota o doktoru Esi Sadikoviću, i kad sam u dahu pročitao rukopis ove Vehidove knjige, shvatio sam da je i bolje što ga nisam stigao upoznati, što smo se očigledno „fulili“, i u njegovim sarajevskim danima, i u mojim mnogim i čestim posjetama Prijedoru. Ovako mi je lakše. Da jesam stigao upoznati živoga Esu, sigurno bismo postali jaki prijatelji, mnogo bih ga zavolio, i uopće ne znam kako bih i da li bih nakon njegove smrti imao snage da prihvatam Život i Svijet, i šta bih sve morao misliti o Tvorcu takvoga svijeta. Bolje da ga nisam upoznao, jer da jesam, moja bi ionako golema mržnja prema četnicima izmakla svakoj kontroli, moja bi žalost bila trajna i neizmjerna, a – to je ono najgore ! – žeđ za osvetom bila tolika da mi se duša ne bi mogla smiriti dok ne bih pronašao i najsvirepijoj kazni podvrgnuo njegove ubice.
Nemam više vremena, i nemam više snage, ali, evo, javno obećavam da s ovom dragocjenom Vehidovom knjigom moje bavljenje fenomenom Ese Sadikovića ne završava nego tek započinje...“
Promociji knjige i prisustvovali su i brojni Esini prijatelji, školski drugovi, kolege iz studenstklih dana, pa čak i neki njegovi gimnazijski profesori. Sjećanje na legendarnog doktora bilo je ispunjeno vrlo dirljivim emocijama. Kada je u publici zaplakao Esin daidža Škore, koji je bio najčešći učesnik u Esinim šalama i vrlo zahvalan medij za smicalice, ni ja nisam mogao zadržati suze. Zapravo, cijeli tok promocije bio je izmješan smijehom, sjetom i suzama. Sjetu i s mijeh Eso je volio, a onima koji bi zaplakali, kao što su zaplakali logoraši Omarske kada su Esu poveli u smrt, on im je odbrusio:
- Šta cmizdrite!? Jebite se!
Da nas je vidio i čuo, isto bi rekao i nama.

Za radoznale, evo ovom prilikom jednog poglavlja o Esinom daidži Škori.



Škore ranoranilac

Podvala daidži Škori, kojeg je veoma volio, ide u red antologijskih. Eso i daidža su pokatkad u prijedorskom hotelu, pa kod slavnog i dragog Asafa (vlasnika krasne galerije – restorana) ostajali dokasna u noć. Ovo se dogodilo jedne takve kasne noći. Negdje su se Eso i daidža zapili, pa se zaputili Škorinoj kući. Te će noći, umjesto da ide svojoj kući, Eso prespavati kod daidže. Dok su nekako dobahuljali i ušli u stan, Eso će ti daidži Škori reći:
– Valjalo bi štogod prezalogajiti.
Treba li uopće isticati da su svu noć pili i nešto prezalogajivali.
– Valjalo bi – kaže Škore i ode u kuhinju da nešto skonta.
Bilo je oko ponoći. Škore je uvijek imao isprogramiran budilnik da mu zvoni u pet i trideset, što mu je bilo dovoljno da može pozavršavati brojne predradnje oko razbuđivanja i doručkovanja i opet do sedam stići na posao u Fabriku celuloze.
I dok je Škore nešto u kuhinji pripremao za poslijeponoćni obrok, Eso mu je pomjerio budilnik za četiri sata naprijed. Nešto su pojeli, najeli se i legli spavati. Taman su bili zaspali, kad zvoni budilnik. Škore skače ko ofuren, umiva se, brije, žuri prema frižideru, vadi Zdenku sir, mortadelu, mlijeko, jede i pije kao da je iz gladi utekao, a jeo je prije nepun sat. Pošto je tako podmirio sve potrebe, izlazi u gluhu i mrklu noć i hitrim koracima, kakvim je, inače, uvijek žurio na posao, odlazi u svoju Celulozu. Kod Prijedorske gimnazije, susreće ga noćna milicijska patrola. Jedan od njih dvojice pita:
– Škore, kuda si se ti zaputio ovako rano?
– Na posao.
– Otkad to Celuloza radi od pola dva ujutro? – pita milicioner.
Škore ne odgovara, nego se udara šakom u čelo: Eso! Onda se vratio kući da još dospava. Eso se pravio da spava. U pola šest su opet zajedno doručkovali, tako da je Škore u razmaku od samo pet sati tri puta jeo, pa su se zaputili svaki na svoju stranu kao da se ništa nije dogodilo. Škore je mislio da je sve sanjao.



Ostali prilozi:
» SVOJ NA SVOME
Sefadin Korać | 23. March 2020 13:10
» PRESLIKANA STVARNOST
Ferhat Korajac | 29. February 2020 12:54
» KNJIGA FUADA A. SEFERAGIĆA OČIMA BIVŠEG KRŠĆANINA
Emin Marić | 02. February 2020 19:42
» PRSTEN U BEJTOVIĆA TEMELJU SA MAJČINE BIJELE RUKE
Zijad Bećirević | 15. January 2020 18:08
» PRILOG BOŠNJAČKOJ KNJIŽEVNO-UMJETNIČKOJ FAKTOGRAFIJI
Husein Tokić | 07. January 2020 17:34
» MRTVA TRKA
Enes Topalović | 02. January 2020 17:40
» HOD KROZ VRIJEME
Nikola Šimić Tonin | 13. December 2019 15:50
» MONOGRAFIJA „ŽEPSKA BRIGADA U RATU 92-95“
Eset Muračević | 03. December 2019 14:50
» “KONJIČANI U ZENICI”
Said Šteta | 28. November 2019 19:48
» NOVA KNJIGA: ZAŠTITA OD ŠEJTANSKIH SPLETKI
B.net | 15. November 2019 14:40
» “BATONOVE PRIČE” RASPLAKALE NEBO IZNAD BRČKOG
Said Šteta | 12. November 2019 18:47
» "KUR'ANSKA ANTROPOLOGIJA" PROFESORA SAFVETA HALILOVIĆA OBJAVLJENA NA ARAPSKOM JEZIKU
Dr. Husein ef. Kavazović, reisu-l-ulema | 03. November 2019 20:01
Ostali prilozi istog autora:
» PIRUETE TETKE DERVIŠE
02. August 2009 08:51
» NARODNE NOŠNJE
10. March 2009 08:09