U vojnoj bazi Butmir jutros su nastavljeni razgovori sedam vodećih bh. političkih stranaka sa zvaničnicima SAD-a i Evropske unije o ustavnim reformama i ubrzanju euroatlanskog puta Bosne i Hercegovine.
Jučerašnji sastanak je završen bez dogovora, a lideri političkih stranaka iznijeli su dijametralno suprotna stajališta o paketu predloženih mjera.
Za većinu učesnika ponuđeni dokument je neprihvatljiv, posebno dio koji se tiče ustavnih reformi, te je ishod razgovora koji su nastavljeni i danas neizvjestan.
Razgovori se održavaju pod vodstvom zamjenika američkog državnog sekretara SAD-a Jamesa Stainberga i švedskog ministra vanjskih poslova Carla Bildta, čija zemlja predsjedava EU-om.

Press konferencija ovih međunarodnih zvaničnika planirana je između 10 i 10.30 sati.

Strani zvaničnici poručuju: Butmirskom procesu ovdje nije kraj
Ministar inostranih poslova Švedske Carl Bildt i zamjenik državnog sekretara SAD James Steinberg izjavili su danas u Butmiru da su lideri političkih stranaka na sastancima u Butmiru iskazali zajedničko opredjeljenje da rade na integraciji BiH u NATO savez iu EU i da se proces započet u Butmiru nastavlja.
"Oni shvataju da za postizanje ovog cilja vlasti BiH moraju imati nadležnosti, ovlaštenja i funkcionalnost potrebnu da se ispune uslovi procesa za pristupanje EU i za članstvo u NATO savez, te da Ustav mora biti usklađen sa Evropskim konvencijam a o ljudskim pravima", ističe se u zajedničkoj izjavi Bildta i Steinberga po okončanju dvodnevnih razgovora sa sedam političkih lidera iz Republike Srpske i Federacije BiH.
Navodi se da su politički lideri svjesni da je potrebno naći rješenje u vezi državne i vojne imovine što bi omogućilo tranziciju Kancelarije viskog predstavnika u Kancelariju specijalnog predstavnika EU, koju je potrebno završiti prije nego što BiH bude u poziciji da podnese aplikaciju za članstvo u EU.
"Proces koji smo započeli u Butmiru se nastavlja. Zajednički tim EU i SAD stručnjaka će sljedeće sedmice ponovo doći u BiH da nastave razgovore sa liderima političkih stranaka u cilju postizanja dogovora, a imajući u vidu da je sljedeći sastanak Savjeta za implementaciju mira zakazan za 18. novembar. Tada ćemo sa našim međunarodnim partnerima ocijeniti postignute rezultate i donijeti potrebne zaključke", najavili su zvaničnici EU i SAD.
Bildt i Steinberg podsjećaju da su sa liderima stranaka razmatrali paket prijedloga koji bi, po mišljenju EU i SAD, doprinio ostvarenju cilja oko kojeg među strankama postoji saglasnost.
"Iako je postignut određeni napredak, biće potrebni dalji razgovori da bi se postigao dogovor o pitanjima o kojima još nema saglasnosti, a neke stranke će morati pokazati veći stepen odlučnosti i fleksibilnosti ukoliko zaista žele ostvariti cilj za koji se javno zalažu", napominju oni.
Zvaničnici EU i SAD su potvrdili opredjeljenje međunarodne zajednice za suverenitet i teritorijalni integritet BiH i Dejtonski sporazum kao osnov za mir i prosperitet svih naroda u BiH.
Bildt i Steinberg su pozvali političke lidere RS-a i Federacije da ispune svoje obaveze i opredijele se za kompromis potreban za ostvarenje budućnosti građana BiH u EU i NATO-u.

Silajdžić: Danas nije ponuđen nikakav novi papir ili deklaracija o državnoj imovini
Nema ništa novo, proces s ustavnim reformama bit će nastavljen, kazao je Haris Silajdžić, predsjednik Stranke za BiH, nakon okončanja druge runde butmirskih razgovora.
- Stavio sam naglasak na liberalizaciju viznog režima jer je to ono što građani očekuju. Zatražio sam od svih prisutnih da ubrzaju taj proces, dodao je.

Čović: Tražimo rješenja i možemo ih naći do 18. novembra
Iako su u vojnoj bazi Butmir danas razgovori završeni bez dogovora, a nije ponuđena ni deklaracija ili papir za potpisivanje, Dragan Čović, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, smatra da su lideri BiH sve bliže takvoj deklaraciji.
- Tražimo rješenja i možemo ih naći do 18. novembra. Deklaracija će nam kazati koji su nam koraci nužni da bismo postali normalna evropska država, kaže Čović.
BiH treba drukčije ustavno uređenje, koje je ponuđeno još u Prudu, podsjeća Čović, s četiri teritorijalne jedinice, i to je, kaže, dobar put da BiH postane funkcionalna država.

Tihić: SDA je učinila sve da se postigne sporazum
Potpuni neuspjeh butmirskih razgovora, iako je SDA učinila sve da se postigne sporazum, nažalost, drugi to nisu htjeli, kazao je novinarima Sulejman Tihić, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA), nakon okončanja druge runde butmirskih pregovora.
"Zbog njihovih politika isključivosti, kako minimalističkih tako i maksimalističkih, nemamo sporazum", dodao je.
Još jučer je Tihić istakao da je spreman prihvatiti prijedloge SAD-a i EU uz manje dopune i izmjene, ali vidno razočaran, poručio je novinarima da pitaju one koji to nisu htjeli prihvatiti šta ćemo dalje.
"Odgovornost je na bh. političarima i zbog takvih politika kasnimo s liberalizacijom viznog režima", kaže Tihić, ali je zamolio da se svi političari ne izjednačavaju.
Dodao je da je bilo bolje da pregovori nisu ni počinjali nego da su na ovakav način završeni.
"Imam jedino moralnu satisfakciju jer sam bio spreman prihvatiti prijedloge. Međutim, gubitnik je BiH i pomalo sam ljut zbog toga. Imao sam osjećaj da su neki ljudi sretni što je sve propalo", rekao je Tihić, javlja Fena.

Dodik: Nadam se da se nikada neću vratiti u Butmir
Završeni su razgovoru u Butmiru i nadam se da se više nikada neću ovdje vratiti, kazao je danas predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik, nakon okončanja druge runde razgovora o izmjenama Ustava BiH.
Razgovori koji su se održavali pod vodstvom zamjenika američkog sekretara SAD-a Jamesa Stainberga i švedskog ministra vanjskih poslova Carla Bildta, čija zemlja predsjadava EU, okončani su danas bez dogovora.
"Dešavanja ovdje ne treba dramatično shvatati, ovo je samo jedan od pokušaja da se nešto napravi. Logično je da se mora raditi na evropskim integracijama, ali ovo što je predloženo prije dva-tri dana nije ni osnova za razgovore", ponovio je Dodik novinarima.
Istakao je da ono što je predloženo jest dramatična promjena sadašnjeg ustava.
"Spremni smo na povećanje broja poslanika i takve tehničke promjene, ali ne više od toga", rekao je.
Međunarodni faktor je spreman da ostavi svoje tehničke ljude da rade s liderima bh. stranaka, ali Dodik smatra da jedino uspjeh može biti ostvaren ako je dogovor vlasništvo domaćih ljudi.
"Ne treba nam medijatorstvo stranaca. Prijedlozi moraju biti naši", kaže Dodik.
Republika Srpska nema namjeru da umanji svoj dejtonski kapacitet ni za što.
"U BiH se ne dešava ništa dramatično. BiH ima svoj parlament koji funkcionira. Možda ne dovoljno brzo kao što se to očekuje, ali radi brzinom kojom je moguće", dodao je.
Još jednom je ponovio da nema veliku ljubav za BiH.
"Ova država rezultat je sporazuma i samo takvu BiH poštujem", kaže Dodik i dodaje da je neka nova BiH apstrakcija, ali nekad kasnije možda i bude, jer kako je rekao "znam mnogo".
Dodik je govorio i o svojoj posjeti Republici Srbiji povodom dolaska ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva i rekao da je Rusija garant Dejtonskog sporazuma i da su oni stava da će podržati sve što se domaći lideri dogovore, javlja Fena.

Lagumdžija: Domaća petorka udaljenija nego prije pregovora
Predsjednik SDP BiH Zlatko Lagumdžija je, po okončanju današnjih pregovora političkih lidera BiH sa predstavnicima SAD i EU, kazao da od dogovora nema ništa, jer je domaća petorka još udaljenija nego što je bila prije početka pregovora.
"Svi su se jutros trudili da pokažu da su blizu dogovora, odnosno da su spremni da dalje razgovaraju. Traženje novog minimuma nije ništa drugo nego traženje alibija za vladajuću petorku da je nešto uradila. Kada bi oni postigli dogovor oko još manjeg što je danas bilo pred nama, to bi bila nova prevara", izjavio je Lagumdžija.
On smatra da više nije toliki problem u Ustavu, jer bi, kako je kazao, "petorka koja pregovara, svađa se i miri rasturila i Švicarsku zajedno sa njihovim Ustavom za četiri godine, tako da ovde ne pomažu male popravke".
Lagumdžija ističe da treba napraviti ili "ozbiljnu popravku politike " ili promijeniti ljude.
Kao dobru stranu današnjeg sastanka naveo je što je međunarodna zajednica spremna da ostane "dok ovo ne postane normalna funkcionalna država".
Kada će to biti, dodao je, zavisi od politika ljudi koji vode ovu zemlju i njene promjene, ili promjene samih ljudi.