Vijesti
EU SE SLUŽBENO TREBA ODREĆI TURSKE
|
|
Autor: DW.de
Objavljeno: 17. October 2009. 07:10:08
Može li EU podnijeti dalja proširenja? Ovo se pitanje postavlja kada je riječ o pristupnim pregovorima zemalja-kandidata. Dopisnik DW-a iz Brisela u komentaru navodi da je to moguće, ali je skeptičan po pitanju Turske.
Ako se ne dovede kraju ratificiranje Lisabonskog Sporazuma, proširenje Europske Unije je blokirano. No, polazi se ipak od toga da će ovaj Sporazum početkom naredne godine stupiti na snagu. Ipak, i nakon toga ostaju crni oblaci iznad procesa proširenja, jer se postavlja pitanje: mogu li se daljnja proširenja uopće podnijeti? Za zemlje bivše Jugoslavije, Tursku i Island su vrata Unije principijelno otvorena - AKO ispune sve uvjete. Hrvatska prednjači. Slučaj Islanda se znatno razlikuje. Ali, i ovaj otok bi već za nekoliko godina mogao postati dio Unije, jer većinu EU standarda već danas ispunjava. Makedonija također ima dobre šanse, ukoliko riješi spor s Grčkom oko imena. Ostalim zemljama Zapadnog Balkana predstoji težak put. A najveće prepreke predstoje Turskoj.
Ima li učlanjenje svih smisla?
Kad se sagleda cijeli proces priključenja Uniji, mora se reći da već i izgledi za učlanjenje donose poticaj za reforme. Ti izgledi također stvaraju stabilnost u nestabilnim regijama. Ipak se mora postaviti temeljno pitanje ima li učlanjenje svih ovih zemalja uopće smisla?!
Odgovor je: u svim slučajevima je to samo pitanje vremena - s jednim izuzetkom. A to je Turska! Većini zemalja bivše Jugoslavije će još dugo trebati, dok ispune sve postavljene uvjete. I kad ih ispune, ostat će potencijalna burad baruta. No, te zemlje Europska Unija može podnijeti kao članice.
Turska bi kulturološki promijenila Europu
Kod Turske se tu ne radi samo o sporom demokratskom tempu i o nepriznavanju Cipra. Radi se i o tome, da bi Turska svojom veličinom opteretila Uniju. Za nekoliko godina će Turska imati više stanovnika nego najmnogoljudnija EU članica - Njemačka. Ni islam u biti nije prepreka, ali kad se dovede u vezu s veličinom zemlje, postaje prepreka. Kao članica Unije bi Turska kulturološki promijenila Europu u tolikoj mjeri, da bi to izazvalo snažne otpore.
Iako su prepreke tu, daljnje približavanje se ne bi trebalo zaustavljati, prije svega zbog privrednih i političkih razloga. Ali Turska kao članica Europske Unije - toga cilja bi se trebalo službeno odreći!
Ako se ne dovede kraju ratificiranje Lisabonskog Sporazuma, proširenje Europske Unije je blokirano. No, polazi se ipak od toga da će ovaj Sporazum početkom naredne godine stupiti na snagu. Ipak, i nakon toga ostaju crni oblaci iznad procesa proširenja, jer se postavlja pitanje: mogu li se daljnja proširenja uopće podnijeti? Za zemlje bivše Jugoslavije, Tursku i Island su vrata Unije principijelno otvorena - AKO ispune sve uvjete. Hrvatska prednjači. Slučaj Islanda se znatno razlikuje. Ali, i ovaj otok bi već za nekoliko godina mogao postati dio Unije, jer većinu EU standarda već danas ispunjava. Makedonija također ima dobre šanse, ukoliko riješi spor s Grčkom oko imena. Ostalim zemljama Zapadnog Balkana predstoji težak put. A najveće prepreke predstoje Turskoj.
Ima li učlanjenje svih smisla?
Kad se sagleda cijeli proces priključenja Uniji, mora se reći da već i izgledi za učlanjenje donose poticaj za reforme. Ti izgledi također stvaraju stabilnost u nestabilnim regijama. Ipak se mora postaviti temeljno pitanje ima li učlanjenje svih ovih zemalja uopće smisla?!
Odgovor je: u svim slučajevima je to samo pitanje vremena - s jednim izuzetkom. A to je Turska! Većini zemalja bivše Jugoslavije će još dugo trebati, dok ispune sve postavljene uvjete. I kad ih ispune, ostat će potencijalna burad baruta. No, te zemlje Europska Unija može podnijeti kao članice.
Turska bi kulturološki promijenila Europu
Kod Turske se tu ne radi samo o sporom demokratskom tempu i o nepriznavanju Cipra. Radi se i o tome, da bi Turska svojom veličinom opteretila Uniju. Za nekoliko godina će Turska imati više stanovnika nego najmnogoljudnija EU članica - Njemačka. Ni islam u biti nije prepreka, ali kad se dovede u vezu s veličinom zemlje, postaje prepreka. Kao članica Unije bi Turska kulturološki promijenila Europu u tolikoj mjeri, da bi to izazvalo snažne otpore.
Iako su prepreke tu, daljnje približavanje se ne bi trebalo zaustavljati, prije svega zbog privrednih i političkih razloga. Ali Turska kao članica Europske Unije - toga cilja bi se trebalo službeno odreći!
