Vijesti
KUŠLJUGIĆ: PRIJEM BiH U VS UN-a VRHUNAC DIPLOMATSKE AKTIVNOSTI
|
|
Autor: Fena
Objavljeno: 16. October 2009. 09:10:45
Izbor jedne zemlje u Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda smatra se vrhuncem diplomatskog uspjeha, ocijenio je danas u razgovoru bivši ambasador BiH pri UN-u i član Vanjskopolitičke inicijative BiH Mirza Kušljugić.
Podsjetio je da je BiH kandidaturu za mjesto u Vijeću sigurnosti objavila te pokrenula proceduru lobiranja za članstvo u najprestižnijoj međunarodnoj institutuciji još 2001. godine. Od zemalja bivše Jugoslavije u Vijeće sigurnosti su prije BiH izabrane Slovenija i Hrvatska.
- Kada je u pitanju značaj prijema u Vijeće sigurnosti, najbolje ga je možda uporediti s dobijanjem ljetnjih olimpijskih igara - kaže Kušljugić.
Naglašava da je veoma važan događaj u historiji jedne zemlje ako ta zemlja dobije povjerenje Generalne skupštine UN-a da bude izabrana u ovu "svjetsku vladu".
- Naravno, Vijeće sigurnosti ne funkcionira kao nacionalna vlada, ali predstavlja najviši izvršni organ međunarodne zajednice - rekao je Kušljugić.
Smatra da je na unutarnjem planu moguće iskoristiti dvogodišnje članstvo u Vijeću sigurnosti za definiranje međunarodnih prioriteta za afirmaciju zemlje. Također pretpostavlja da bi se ovo članstvo moglo iskoristiti kada se definira vanjska politika za približavanje i nekih unutarnjopolitičkih stavova.
- Međutim, a priori to ne mora da znači. To je jedna nada da bismo mogli iskoristiti sljedeće dvije godine ne samo za afirmaciju države u inozemstvu nego i za njenu unutarnju političku konsolidaciju - kazao je Kušljugić.
Upitan da li, uz dobro vođenu vanjsku politiku, BiH može iskoristiti članstvo u Vijeću sigurnosti za ostvarenje svojih strateških ciljeva kao što su članstvo u NATO-u, Evropskoj uniji ili liberalizacija viznog režima, Kušljugić kaže da BiH mora ispunjavati obaveze koje su postavile te institucije.
- Nažalost, taj proces nije uvijek matematički jednoznačan. Postoji nešto što se zove lobiranje, što smo vidjeli više puta - naglasio je.
Naveo je primjer Rumunije i Bugarske, kada je njihov prijem u NATO, a posebno u Evropsku uniju, više bio rezultat političke odluke nego što su ispunile kriterije.
- Moguće je poboljšati imidž države. Moguće je pokazati zrelost u donošenju odluka, jer Vijeće sigurnosti svakodnevno donosi važne odluke čak i po paragrafu 7 o slanju vojnika na ugrožena krizna žarišta. Ali nije moguće članstvom u Vijeću sigurnosti supstituirati izvršavanje nametnih odluka, posebno kada je u pitanju članstvo u Evropskoj uniji - upozorio je.
Kušljugić je na kraju ocijenio da je sada najvažnije kako organizirati konstruktivan nastup u Vijeću sigurnosti, u situaciji kada u BiH postoji velika politička podjela.
Podsjetio je da je BiH kandidaturu za mjesto u Vijeću sigurnosti objavila te pokrenula proceduru lobiranja za članstvo u najprestižnijoj međunarodnoj institutuciji još 2001. godine. Od zemalja bivše Jugoslavije u Vijeće sigurnosti su prije BiH izabrane Slovenija i Hrvatska.
- Kada je u pitanju značaj prijema u Vijeće sigurnosti, najbolje ga je možda uporediti s dobijanjem ljetnjih olimpijskih igara - kaže Kušljugić.
Naglašava da je veoma važan događaj u historiji jedne zemlje ako ta zemlja dobije povjerenje Generalne skupštine UN-a da bude izabrana u ovu "svjetsku vladu".
- Naravno, Vijeće sigurnosti ne funkcionira kao nacionalna vlada, ali predstavlja najviši izvršni organ međunarodne zajednice - rekao je Kušljugić.
Smatra da je na unutarnjem planu moguće iskoristiti dvogodišnje članstvo u Vijeću sigurnosti za definiranje međunarodnih prioriteta za afirmaciju zemlje. Također pretpostavlja da bi se ovo članstvo moglo iskoristiti kada se definira vanjska politika za približavanje i nekih unutarnjopolitičkih stavova.
- Međutim, a priori to ne mora da znači. To je jedna nada da bismo mogli iskoristiti sljedeće dvije godine ne samo za afirmaciju države u inozemstvu nego i za njenu unutarnju političku konsolidaciju - kazao je Kušljugić.
Upitan da li, uz dobro vođenu vanjsku politiku, BiH može iskoristiti članstvo u Vijeću sigurnosti za ostvarenje svojih strateških ciljeva kao što su članstvo u NATO-u, Evropskoj uniji ili liberalizacija viznog režima, Kušljugić kaže da BiH mora ispunjavati obaveze koje su postavile te institucije.
- Nažalost, taj proces nije uvijek matematički jednoznačan. Postoji nešto što se zove lobiranje, što smo vidjeli više puta - naglasio je.
Naveo je primjer Rumunije i Bugarske, kada je njihov prijem u NATO, a posebno u Evropsku uniju, više bio rezultat političke odluke nego što su ispunile kriterije.
- Moguće je poboljšati imidž države. Moguće je pokazati zrelost u donošenju odluka, jer Vijeće sigurnosti svakodnevno donosi važne odluke čak i po paragrafu 7 o slanju vojnika na ugrožena krizna žarišta. Ali nije moguće članstvom u Vijeću sigurnosti supstituirati izvršavanje nametnih odluka, posebno kada je u pitanju članstvo u Evropskoj uniji - upozorio je.
Kušljugić je na kraju ocijenio da je sada najvažnije kako organizirati konstruktivan nastup u Vijeću sigurnosti, u situaciji kada u BiH postoji velika politička podjela.
