Nedžad LATIĆ: Ima li nacionalana inteligencija ovakve vizije i volju da ih realizira? Ima li vjerska inteligencija uopće predodžbu važnosti skore obljetnice 13. stoljeća islama u Evropi? Ako ima već bi sutra sve kulturne, vjerske i političke insititucije trebale početi sa pripremama radi obilježavanja ovoga datuma. U tu bi svakako trebale biti uključene sve evropske muslimanske institucije, kao i institucije muslimana sa Balakana i Istočne Evrope.

Ima li vjerska inteligencija uopće predodžbu važnosti skore obljetnice 13 stoljeća islama u Evropi? Ako ima već bi sutra sve kulturne, vjerske i političke insititucije trebale početi sa pripremama radi obilježavanja ovoga datuma. U tu bi svakako trebale biti uključene sve evropske muslimanske institucije, kao i institucije muslimana sa Balakana i Istočne Evrope. Trebalo bi se formirati organizaciono tijelo, raspisati natječaji i tenderi za radove iz svih polja islamske civilizacije ostvarene na tlu Evrope. Kao kruna cijelog događaja u Sarajevu bi se trebao izgraditi spomenik islamu koji bi iskazao islamski doprinos evropskoj i svjetskoj civilizaciji!

Dekleracija koju su muslimanski intelektualci 12. maja 1941. godine uputili Adolfu Hitleru jedan je od najčasnijih izraza hrabrosti bošnjačke inteligencije. Na stotinu redaka kucanog teksta u kojem osuđuju ponašanje fašističke vlasti u BiH, njih stotinu i sedam se potpisalo i stalo na suprot tada najmoćnije sile na svijetu. Istovremeno dok je muslimanska inteligencija digla svoj glas protiv Hitlera, Jugoslovenska vlada je potpisivala pakt o kapitulaciji sa Gebelsom.

Hadži Mehmed efendija Handžić oficirima GESTAPO-a odgovorio da mu takve stavove nalaže Knjiga! Po odgovoru pridigao se i sa rafe uzeo Kur'an! Spisak imena muslimanskih intelektualaca, potpisnika Sarajevske dekleracije; 12.maj 1941.: 1) Hadži Mehmed efendija Handžić, predsjednik «El-Hidaje»; Muhamed Pašić, ravnatelj Šeriatske gimnazije; Mustafa Varešanović, džematski imam grada Sarajeva: Hafiz Hasib Fazlić, predsjednik muslimanskog udruženja; Ahmed Burek, ravnatelj Gazi Husref-begove medrese; Dr. Šaćir Sikirić, rektor Više islamske teološke škole: Taib Saračević, ravnatelj Niže okružne medrese; Mesihović Šačir, član Ulema medžlisa; Mahmut Bahrijarević, član Ulema medžlisa; Ibrahim Čadorđić, predsjednik Udruženja šeriatskih sudaca; Dr. Hazim Muftić, ravnatelj vakufa; Dr. Kasim Turković, član bivšeg Vakufskog mearifskog sabora; Edhem Mulabdić, predsjednik «Narodne uzdanice»; Mehmed Ali Ćerimović, Hafiz Muhamed Pandža, član Ulema medžlisa; Hafiz Ibrahim Riđanović, član Ulema medžlisa; Hadži Alija Aganović, član Ulema medžlisa; Abdulah Dervišević, muderiz i predsjednik Kotarskog odbora «El-Hidaje» u Sarajevu; Ešref Beglerović, predsjednik muslimanskog društva Trezvenost; Edhem Čejvanija, predsjednik «Hedajeta»; Salem Džino, član Glavnog odbora «Merhameta»; Kasim Dobrača, član Glavnog odbora «El-Hidaje» Hafiz Ramiz Jusufović, tajnik Imamskog mulamiskog udruženja; Mehmed Mujezinović, tajnik Glavnog odbora «El-Hhidaje»; H. Hafiz Ibrahim Redžić, šeriatski sudac; Fajik Musakadić, predsjednik muslimanskog društva «Bratstvo»; Muhamed Hazim Tulić, profesor; Ahmed Tuzlić, suplent; Salem Ćatić, profesor tajnik «Narodne uzdanice»; Kapidžić Hamdija, profesor; Trebinjac H. Ibrahim, suplent; Mustafa Drljević, profesor; Hazim Nožić, profesor; Bajraktarević Mahmut, profesor; Nedim Filipović, suplent; Derviš M. Korkut, kustos Zemaljskog muzeja; Ahmed Kasumović, profesor; Besim Korkut, profesor; Dr. Behaudin Salihagić, sudac; Berir Omersoftić, zamjenik državnog tužitelja; Osman Sokolović, tajnik Trgovinsko obrtne komore; Hadžijahić H. Džemaludin, imam i hatib Careve Džamije; Mujezinović H. Mustafa, nastavnik ženske medrese; Abdulah Fočak, upravitelj mekteba; Dr. Vejsil Bičakčić, glavni liječnik UZORA i predsjednik društva «El-Kamer»; Fejzulah Hadžibajrić, član Glavnog odbora «El-Hidaje» Husein Đozo, član Glavnog odbora «El-Hidaje»; Muhamed Fočak, član Glavnog odbora «El-Hidaje»; Hafiz Akif Handžić, imam Državne bolnice; Hafiz Ibrahim Prohić, upravitelj mekteba; Mahmut Traljić, student; Halid Čaušević, student Kemal Čaušević, student; Hazim Šabanović, publicista; M. Seid Prašo, student; Hasan Bajraktarević, student; Skaka Ahmed, vjeroučitelj; Bukvica Kasim, student; Asim Hadžišabanović, industrijalac; Mulić Abdulah, učitelj; Husejn Kadić, posjednik; Mehmed Šahinagić, predsjednik; Inž. Asim Šeremet, viši polj. savjetnik u miru; Ahmed Mešinović, trgovac; Ahmed Fočo, trgovac; Asim Arslanagić, trgovac; Sulejman Gorušanović, trgovac; Sulejman Muhasilović, trgovac; Mehmed Kučukalić, trgovac; Uzeir Hadžihasanović, trgovac; Hamdija Zulfikaripašić, trgovac; Jusuf Čengić, trgovac; Salih Fočo, trgovac; Mustafa Bičakčić, trgovac; Šerif Vranić, trgovac; Derviš Atić, industrijalac; Mustafa Softić; Hamdija Muičić; Hašim Skopljak; Hafiz Omer Mušić, nastavnik; Salem Muharemagić; H. Hasan Nezirhodžić, trgovac; Hadžija Delić, trgovac; Muhamed Kemurac, trgovac; Ismet Njemčević, trgovac; Ahmed Tibaković, trgovac; Fejzulah H. Šabanović, industrijalac; Edhem Bičakčić, bivši ravnatelj Gradske štedionice; Nanić Muhamed, industrijalac; Edhem Džulzarović, obrtnik; Ismet Sulejmanović, obrtnik; Hamdija Đukić, trgovac; Ahmed Tufo, trgovac; Skaka Abdulah, obrtnik; Hasan Zulfikarpašić, trgovac; Dr. Asim Musakadič, liječnik; Hasan O. Užićanin, obrtnik; Dr. Husejn Mašić, sudac; Dr. Mehmed Kulenović, preds. Sudbenog stola Sarajevo; Osman Sikirić, vijećnik Banskog stola Sarajevo; Muhamedbeg Fidalić, vijećnik Vrhovnog suda Sarajevo; Osman Feta, šeriaatski sudac; Munir Tarabak, vijećnik šeriaatskog suda; Kulenović Hafiz Sulejman, šeriatski sudac; Omerhodžić Osman, šeriatski sudac; Ahmed Selimović, šeriatski sudac;

Hitler je muslimanskim intelektulacima poslao usmeni odgovor preko svojih generala tadašnjem reisu Fehimu Spahi, tražeći od njega da za odmazdu svojom rukom zaokruži desetak imena za pogubljenje! Iako nije bio potpisnik reis je na prvo mjesto stavio je svoje ime i rekao da oni pridodaju ostala imena. Tako se tvrdi da su i Mehmeda Handžića, kao prvog potpisnika Dekleracije, posjetili oficiri GESTAPO-a i upitali za komentar sadržaja teksta, na šta odgovorio da mu takve stavove nalaže Knjiga! Po odgovoru pridigao se i sa rafe uzeo Kur'an!

Reisu-l-ulema Fehim ef. Spaho Hitler je muslimanskim intelektulacima poslao usmeni odgovor preko svojih generala tadašnjem reisu Fehimu Spahi, tražeći od njega da za odmazdu svojom rukom zaokruži desetak imena za pogubljenje! Iako nije bio potpisnik reis je na prvo mjesto stavio je svoje ime i rekao da oni pridodaju ostala imena.

Ako bi se pažljivo iščitala sva imena, vidjelo bi se koliko su se svi žrtvovali i koliko su dali od sebe za opće narodno dobro. Iza nekih su ostali tomovi pisanih djela, o nekima su objevljene biografije, a neki do njih su pali u zaborav.

Parergonaši i drugi naši progonaši
Sve u svemu, nedostatak kulture i potrebe da se valoriziraju povijesne bošnjačke ličnosti i smjeste u pravilan i istinit kontekst vremena u kojem su bili, višestruko se obija o glavu današnjim generacijama. Stoga što više interesa i zanimanja za iščitavanje nedavne bošnjačke historije pokazuje lijeva neokomunistička inteligencija koja vrlo subjektivno interpretira bošnjačku historiju. Tako razni parergonaši i drugi naši pogromaši i progonaši omalovažavaju i rezolucije muslimanskih intelektualaca, bilo ih je više, na način da tvrde kako je «bilo važno uzeti pušku, a ne pero» u to vrijeme. Stoga su stotinjak ovih muslimanskih intelektualaca bili ubijani, utamničeni, proganjani, konfiskovana im je imovina, izgnani iz zemlje, izolirani i anatemisani iz javnog i društvenog života tokom komunističke vladavine. I pored svih nevolja i nedaća kojima su kao ulema, islamski intelektualci, bili izloženi, kao i njihova familija, niko do njih, nije pokleknuo, odustao i pomirio se sa stanjem u kojem je bio njegov narod. To su bili gorostasi i hrastovi islama druge polovine prošloga stoljeća.

Dekleracija koju su muslimanski intelektualci 12. maja 1941. godine uputili Adolfu Hitleru jedan je od najčasnijih izraza hrabrosti bošnjačke inteligencije

Osim što im kao takvima društvo nikad nije dalo adekvatnu satisfakciju, u smislu posmrtnih priznanja, sadašnje generacije intelektualaca ne mogu odbraniti njihov kapital i doprinos u društvenim, kulturnim, vjerskim i uopće civilizacijskim vrijednostima.

Nakon odbrane zemlje, gdje je do izražaja došao običan čovjek, patriota, čijoj su vitalnosti i hrabrosti duha, više divila svjetska inteligencija, te mu nesebično kroz medije pružila pomoć i podršku, očekivalo se da će na scenu stupiti armija intelektualaca koja će svojim duhom i umom kapitalizirati žrtvu svoga naroda i usmjetriti ga na put zasluženog prosperiteta društva. Ali, avaj, naša inteligencija kukavički se povukla i saučestvuje u sveopćoj dekadenci svih društvenih vrijednosti.
Način kako se obilježilo nekoliko obljetnica iz bitno bošnjačke historije govori sve o nacionalnoj inteligenciji. Stogodišnjica osnutka prve bošnjačke političke stranke 2006. (Muslimanska Narodna organizacija MNO, koju je osnovao Ali-beg Firdus 1906.) obilježila se skromnim predavanjima i to u Zagrebačkoj džamiji! Stogodišnjicu okupacije BiH od strane Austrougraske obilježena je naknadno (na kaza) tek prošlog mjeseca na Filozoskom fakultetu sa nekoliko akademskih predavanja i malom izložbom!

Spomenik Islamu
A pred Bošnjacima su velike dvije obljetnice; 2011. će biti 13 stoljeća dolaska islama na tlo Evrope, od kada je Tarik Ibn Zijad 711., stupio na tlo Španije; i sto godina od Sarajevskog atentata 2014. Ove obljetnice su sudbinski važni događaji kojima se mora stremiti i kojima moraju biti podređeni sveukupni društveni procesi u zemlji. Nema više nikakve dileme da će politika EU na Balkanu stremiti ka konačnom ujedinjenju svih balkansih zemalja, odnosno priključenjeu EU. Jednom ceremonijom, upravo u Sarajevu, gdje je počeo Prvi svjetski rat 1914., bila bi demonstrirana nova vizija beskonfliktne evropske budućnosti!

Ima li nacionalana inteligencija ovakve vizije i volju da ih realizira? Ima li vjerska inteligencija uopće predodžbu važnosti skore obljetnice 13. stoljeća islama u Evropi? Ako ima već bi sutra sve kulturne, vjerske i političke insititucije trebale početi sa pripremama radi obilježavanja ovoga datuma. U tu bi svakako trebale biti uključene sve evropske muslimanske institucije, kao i institucije muslimana sa Balakana i Istočne Evrope. Trebalo bi se formirati organizaciono tijelo, raspisati natječaji i tenderi za radove iz svih polja islamske civilizacije ostvarene na tlu Evrope. Kao kruna cijelog događaja u Sarajevu bi se trebao izgraditi spomenik islamu koji bi iskazao islamski doprinos evropskoj i svjetskoj civilizaciji!