Među tri institucije EU Hrvatska nije imala veću potporu Europskog parlamenta. Parlament je usvojio zadnju rezoluciju o Hrvatskoj u ovom sastavu jer se za tri mjeseca održavaju novi izbori. Ta je rezolucija uglavnom pozitivna, ali pogled unatrag donosi razočaranje. Naime, još do prošle godine vjerovalo se, a to je stajalo i u prijašnjim rezolucijama, da će Hrvatska pregovore zaključiti na vrijeme da bi Parlament još u ovom sazivu mogao dati svoj pristanak. To je značilo da bi Hrvatska već u proljeće trebala zaključiti pregovore, a hrvatski građani u ljeto glasovati i za svoje zastupnike u EP-u. Dakle, to nije bilo samo obećanje premijera Ive Sanadera nego i zahtjev EP-a.

Europski parlament, koji će s reformama EU dobiti sve veću ulogu, u procesu proširenja nema ključnu ulogu. U Hrvatskoj su se ne samo rezolucije Parlamenta već i pojedine izjave zastupnika koristile uglavnom za domaće potrebe. Stavovi pojedinih zastupnika tumačili su se kao stavovi EU. To je eskaliralo posljednjih dana tijekom kojih se izjavama bez ikakve odgovornsti razbacivao izvjestitelj za Hrvatsku Hannes Swoboda. U petak je pozdravio stav Slovenije o medijaciji, u ponedeljak je rekao da je ta medijacija neprihvatljiva jer previše ide na ruku Sloveniji, a u srijedu je predložio amadman kojim bi se podržalo slovensko inzistiranje na principu “pravičnosti“, da bi na kraju izrazio osobnu frustraciju što ga Olli Rehn nije pitao za mišljenje, ali snažno je podržao njegovu inicijativu.

S druge strane, bilo je i izjava Hrvatskoj uvijek naklonjenih zastupnika poput Berna Posselta koji je “čestitao hrvatskoj diplomaciji na sjajnom uspjehu“ a da vjerojatno ni naša diplomacija nije svjesna o kojem uspjehu je riječ. Vrijeme je da Hrvatska ignorira izjave europarlamentaraca jer su i oni u predizbornoj kampanji, pa i njihove često neodgovorne izjave postaju manje važne i mogu zavarati javnost.

Ipak, posljednja rezolucija Parlamenta pokazuje da i zastupnici shvaćaju da je put Hrvatske prema EU na samom završetku ugrožen i postoji opasnost da se ne postigne ne samo cilj premijera Sanadera i EP-a već i cilj Europske komisije o zaključenju pregovora ove godine. Nakon različitih pokušaja Parlament je Rezolucijom uputio poruku Hrvatskoj da podržava inicijativu Ollija Rehna o medijaciji, a Sloveniji da bi se ta medijacija trebala realizirati u okviru međunarodnog prava. Iako bez pravne težine, ova je rezolucija važna politička poruka i upozorenje i Sloveniji i Hrvatskoj da moraju pronaći rješenje spora i deblokirati pregovore. Europska Unija, barem njezin veći dio, pribojava se da će cijela regija zapadnog Balkana osjetiti posljedice ako se s mrtve točke ne pokrenu pregovori s Hrvatskom.

Britanski ministar David Miliband prošlog je tjedna u jednom govoru rekao da je zapadni Balkan neprepoznatljiv u odnosu na devedesete, ali i upozorio da “čim se zagrebe površina, vidjet će se da je nacionalistička politika i dalje vrlo živa“. Miliband kaže da su članstvo u EU i proces reformi usmjereni prema tom cilju “ne samo najbolja već jedina nada za dugoročnu stabilnost Balkana“. I Ministri vanjskih poslova Italije i Slovenije Fratini i Žbogar u zajednočkom pismu drugim ministrima EU upozorili su da se građanima Balkana trebaju ukinuti vize, ali i nastaviti približavanje te regije Uniji. Iako je čudno što se Slovenija sada, dok blokira Hrvatsku, zauzima za brži put regije prema EU, to je znak da je svjesna da svojom blokadom Hrvatskoj čini štetu, a time i cijeloj regiji za koju se tobože zauzima. Države članice EU zabrinute su i zbog sve tvrđeg stava Njemačke i Nizozemske o nastavku proširenja.

Zato se i vrši pritisak na Sloveniju iako je nevidljiv. Paradoksalno je, kažu neki naši izvori, da je Hrvatska svojim oklijevanjem da prihvati inicijative Europske komisije pomogla Sloveniji da se nađe u sadašnjoj znatno boljoj poziciji. - Kod Slovenaca vidimo spremnost i dobru volju za izlazak iz sadašnje situacije - rekao je ovih dana visoki diplomat jedne države članice EU, koji je do sada govorio da je njegova država iziritirana slovenskom blokadom hrvatskih pristupnih pregovora. - Slovenija je voljna ukinuti blokadu, a Hrvatska je spremna prihvatiti medijaciju koja bi se obavila u okviru međunarodnog prava. Dakle, situacija nije tako loša i dobre vijesti mogle bi uslijediti već sljedeći tjedan - kaže drugi izvor iz EU. Potvrđuje da je ključna razlika između Hrvatske i Slovenije to što bi Slovnija htjela da nakon medijacije uslijedi konačno rješenje, a Hrvatska da to bude put do mogućeg rješenja./Jutarnji list/