Vehid GUNIĆ: Rekoh, što je narod zaostaliji, što je nerazvijeniji (u svakom pogledu) manje drži do svoje tradicije i običaja. Uz to, u našem pomodarstvu i brzom prihvatanju svega što je tuđe, počeli smo prihvatati, pa i prihvatili smo tezu kako su narodne nošnje anahrone i da pripadaju drugom vremenu.

U civiliziranim zemljama i narodima, a naročito u redovima onih naroda koji drže do svoje kulture i tradicije, narodne nošnje predstavljaju vrlo bitan dio kulturne baštine, isto kao što su to i usmeno stvaralaštvo, narodna poezija, predaja, kaze, zagonteke, odgonetke i slično.

Narodne nošnje, uz to, imaju i svoju konkretnu, stvarnu, materijalnu i opipljivu dimenziju. Narod sa dugom tradicijom i velikim kulturnim dosezima, u pravilu je i veliki tradicionalista i vrlo ponosno i ljubomorno čuva svoju baštinu i baštini je po svaku cijenu, pa makar to bilo i u rijetkim prilikama - o državnim ili vjerskim praznicima, recimo. Manji narod - manja kultura, manja tradicija, manje držanja do sebe. Sve to zapljusnulo je i naše prostore, a naročito poslije raspada bivše zajedničke domovine.

U našoj bosanskohercegovčkoj dijaspori, a već imamo brojne raseljene skupine širom svijeta, nastala je prava zbrka pri izboru nošnje za nastupe kulturno-umjetničkih društava i grupa. Ovome su priređivaču u Australiji izvodili muslimanske igre iz okolice Sarajeva u nošnjama iz južne Srbije, igrali su mi i Glamočko nijemo u nošnjama kakve nikada niko nije nosio ni u Glamoču ni u njegovoj okolici. Rekoh, što je narod zaostaliji, što je nerazvijeniji (u svakom pogledu) manje drži do svoje tradicije i običaja. Uz to, u našem pomodarstvu i brzom prihvatanju svega što je tuđe, počeli smo prihvatati, pa i prihvatili smo tezu kako su narodne nošnje anahrone i da pripadaju drugom vremenu. A narod je lijepo rekao: Bolje je da izgori selo, nego adet u selu. Upravo zato, u obnovljenu seriju Meraklije Televizije Sarajevo, uz veliku i svesrdnu pomoć za ovu oblast vrlo stručne gospođe Ljiljane Beljkašić Hadžidedić, kao uoči rata, ponovo smo uveli rubriku Narodne nošnje Bosne i Hercegovine.

Kliknite na sliku za uvećati

Budemo li željeli, vrijednost ovog kalendara mogla bi biti znatno duža od oznake koju na sebi nosi. Neka ne gori ni selo, ali neka ne nestaje ni adet u njemu.
Na zidnom kalendaru ŽENSKE NOŠNJE IZ BIH komentari su dati na našem, engleskom i njemačkom jeziku. Ostale detalje pogledajte na www.vehid.com u rubrici DJELA.