Vijesti
Na ekonomskom planu, poduzet ćemo zajedničku francusko-njemačku inicijativu kako bismo Evropu učinili jačom, rekla je Merkel
MINHENSKI SAMIT U ZNAKU IRANA, AFGANISTANA I RUSIJE
|
|
Autor: Fena
Objavljeno: 08. February 2009. 05:02:33
- Na ekonomskom planu, poduzet ćemo zajedničku francusko-njemačku inicijativu kako bismo Evropu učinili jačom, rekla je Merkel u zajedničkoj izjavi za novinare s predsjednikom Sarkozyjem.
- Radit ćemo zajedno kako bi Evropa bila jedinstvenija i aktivnija u ovoj ekonomskoj krizi, rekao je Sarkozy.
Oni su izjavili da će ovu inicijativu predočiti Češkoj, predsjedavajućoj Evropske unije.
Biden spreman za razgovor s Iranom
Sjedinjene Države "spremne su" da razgovaraju s Iranom i ponude mu "jasan izbor" između izolacije, ako zadrži sadašnji stav, i "značajnih ustupaka" ako promijeni svoje ponašanje, rekao je potpredsjednik Joe Biden u subotu u Minhenu.
- Naša administracija upravo razmatra politiku prema Iranu, ali ono što je jasno jeste da smo "spremni da razgovaramo", rekao je Biden pred stranim dužnosnicima na konferenciji o sigurnosti u Minhenu.
- Spremni smo da razgovaramo s Iranom i ponudimo mu jasan izbor, zadržite li sadašnji aktuelni stav suočit ćete se s pritiskom i izolacijom, odustanite od vašeg nejasnog nuklearnog programa i podržavanja terorizma i dobit ćete značajne ustupke, rekao je on.
Sarkozy: Rusija više nije vojna prijetnja za EU i NATO
- Postoji problem povjerenja između Evropske unije i Rusije. Treba uspostaviti povjerenje. Ja ću se za to pobrinuti i preuzeti dio svojih odgovornosti, rekao je Sarkozy za govornicom na konferenciji o sigurnosti u Minhenu pred evropskim dužnosnicima i ruskim zamjenikom premijera Sergejem Lavrovim.
- Ne vjerujem da prvi rizik NATO-a i EU-a može biti vojna agresija Rusije, rekao je on, naglasivši da se "Rusija suočava s velikim brojem unutarnjih izazova koje treba riješiti i ja je ne vidim kao prijetnju".
Za francuskoga predsjednika nezamislivo je da se"jedna zemlja koja ima takve demografske probleme odluči na vojnu agresivnost prema svojim susjedima".
On je podsjetio na krizu plina između Rusije i Ukrajine, u kojoj su glavne žrtve bile zemlje EU-a.
- Rusija je izgubila dio svog kredibiliteta. Ukrajina nije ništa postigla i nije izašla ojačana, a ne vjerujem ni da smo mi, Evropljani, izašli ojačani, rekao je on, te zaključio da "treba odustati od strategije u kojoj su svi gubitnici".
Merkel za najstrožije sankcije protiv Irana
Njemačka kancelarka Angela Merkel izjasnila se za "najstrožije sankcije" protiv Irana ako diplomatija o njegovom nuklearnom programu ne uspije.
- Zadatak je spriječiti Iran da se domogne nuklearnog oružja, naglasila je Merkel za govornicom na konferenciji o sigurnosti u Minhenu.
- Želimo pregovarati s Teheranom i nova američka vlada je spremna da slijedi taj put, ali, ako ne bude nikakvoga pomaka, onda treba predvidjeti "najstrožije sankcije", rekla je Merkel.
Shefer traži od Evrope da učini više u Afganistanu
Generalni sekretar NATO snaga Jaap de Hoop Scheffer zatražio je od Evrope, posebno Francuske i Njemačke, da učini više, šaljući pojačanja u Afganistan, kako bi se napravila ravnoteža sa Sjedinjenim Državama.
- Kancelarka Angela Merkel i predsjednik Nicolas Sarkozy pronašli su zajednički jezik ove sedmice. Moramo pronaći novu ravnotežu u raspodjeli zadataka. Što se tiče obaveza, one moraju ići u istom smjeru, rekao je on na konferenciji za sigurnost u Minhenu.
- Međutim, "zabrinut sam kada SAD žele poslati svoja pojačanja u Afganistan a ostali partneri to isključuju. To nije dobro, ocijenio je on.
Nova Obamina administracija objavila je da namjerava poslati od 20.000 do 30.000 dodatnih vojnika u Afganistan, da se pridruže aktuelnom korpusu od 36.000, koji je već tu.
Francuska i Njemačka ne govore o novim pojačanjima. Francuska je rasporedila 2.800 vojnika a Njemačka je utvrdila broj na 4.500.
- Solidno transatlantsko partnerstvo može trajati samo ako obije strane Atlantika snose zajednički teret odgovornosti, dodao je Scheffer.
Rusija spremna na pregovore sa SAD-om
Rusija je spremna da, što je prije moguće, sa Sjedinjenim Američkim Državama započne pregovore o antiraketnoj odbrani, izjavio je u petak navečer na konferenciji o sigurnosti u Minhenu potpredsjednik ruske vlade Sergej Ivanov.
Dodao je da je ruska strana, uključujući i predsjednika Dmitrija Medvedeva, jasno dala do znanja da želi da pregovara sa SAD-om o ovim pitanjima.
- Stvari su se promjenile i sada imamo jedinstvene mogućnosti, rekao je Ivanov te dodao da je umereni optimista kada je u pitanju Sporazum o antibalističkim raketama (ABM).
- U slučaju ABM ne postoji krajnji rok, za razliku od situacije sa START-1 (Sporazumom o smanjenju strateškog nuklearnog naoružanja). Imamo dosta vremena na raspolaganju, rekao je Ivanov.
Ivanov je, istovremeno, pozvao sve zemlje koje se bave istraživanjima atomske energije da se što prije uključe u Sveobuhvatni ugovor o zabrani nuklearnih proba.
- Odlaganja nuklearnih testova nisu adekvatna zamjena za obavezujući sporazum. Zbog toga bi trebalo da svaka zemlja što prije potpiše i ratifikuje sporazum, naglasio je Ivanov.
- Pored toga, Rusija se nada da će se sve države, posebno one koje provode nuklearna istraživanja ili posjeduju velike količine atomskog materijala, priključiti dopunskom protokolu Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), koji predstavlja pouzdan sigurnosni mehanizam, rekao je Ivanov.
Potpredsjednik ruske vlade je, takođe, nagovjestio, novi sporazum o zabrani razmještanja nuklearnog naoružanja van granica sopstvene zemlje, koji bi se nadovezao na START-1. Ovaj sporazum, koji bio bio zasnovan na STARTU-1, uključivao bi zabranu razmještanja strateškog naoružanja van nacionalnih teritorija, kao i zabranu militarizacije svemira.
- START-1 ističe 5. decembra 2009. i krajnje je vrijeme da načinimo sljedeći korak, rekao je Ivanov.
Ruski predsjednik Medvedev u subotu je jasno rekao da Moskva neće razmjestiti raketni sistem "Iskander" u Kalinjingradskoj oblasti ako SAD ne postave dijelove svog antiraketnog štita u centralnoj Evropi.
- Predsjednik Medvedev je od samog početka veoma jasno i nedvosmisleno isticao da ako presretači raketa ne budu postavljeni u Češkoj i Poljskoj, kao što je planirala prethodna američka administracija, neće biti ni 'Iskandera' u Kalinjingradu, ponovio je Ivanov.
NATO i Rusija se saglasili oko Afganistana, ali ne i Gruzije
NATO i Rusija su se složili da je potrebno da unaprjede saradnju protiv ekstremista u Afganistanu, ali nisu uspjeli da utvrde rok za normalizaciju međusobnih veza, poremećenih ratom u Gruziji, saopćio je u petak navečer portparol Sjevernoatlantske alijanse Džejms Apaturaj.
On je kazao da su se, tokom prvog političkog susreta NATO-a i Rusije nakon augustovskog rata u Gruziji, generalni sekretar NATO-a Jap de Hop Shefer i zamjenik ruskog premijera Sergej Ivanov "saglasili da se ne slažu" oko planova Rusije da uspostavi vojne baze u Gruziji.
Apaturaj je, međutim, kazao da su se na Konferenciji o sigurnosti, koja se održava u Minhenu, NATO i Rusija saglasili o važnosti međusobne saradnje po pitanju Afganistana, dodavši da vjeruje da će se saradnja i produbiti.
On je kazao da dvije strane već imaju dogovor o kopnenom transportu preko ruske teritorije isporuka za američke vojnike stacionirane u Afganistanu, a da bi sljedeći korak mogao biti proširivanje dogovora i na vazdušni transport.
Portparol NATO-a je rekao da postoji zajednički stav da saradnju po pitanju Afganistana treba poboljšati i u političkom i, ako je moguće, vojnom smislu, ali je Ivanov naglasio da to ne znači slanje ruskih trupa u tu zemlju.
Apaturaj je izjavio da veze NATO-a i Rusije ostaju na neformalnom nivou i da će ministri NATO-a o njima dalje razgovarati ovog i sljedećeg mjeseca, kao i tokom samita u aprilu.
Ruski ambasador pri NATO-u Dmitrij Rogozin je izjavio nešto ranije da Rusija želi normalizovanje veza sa Sjevernoatlantskom alijansom, koje bi uključivalo i obnavljanje formalnih sastanaka Vijeća NATO-Rusija. On je kazao da će do ovoga doći, ali da to treba da bude na inicijativu NATO-a.
Haris Silajdžić razgovarao sa potpredjsednikom SAD Josephom Bidenom
Član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić učestvuje i danas u radu Konferencije o sigurnosti koja se održava u Minhenu.
Silajdžić je iskoristio prisustvo na Konferenciji za razgovore sa predstavnicima drugih država, uključujući i kraći privatan razgovor sa potpredsjednikom SAD Josephom Bidenom.
Večeras je planirana večera za učesnike Konferencije u rezidenciji ministra-predsjednika Bavarske, dok će sutra biti vođena rasprava o budućoj strategiji NATO saveza u kriznim područjima, saopćeno je iz Kabineta člana Predsjedništva BiH H. Silajdžića.
- Radit ćemo zajedno kako bi Evropa bila jedinstvenija i aktivnija u ovoj ekonomskoj krizi, rekao je Sarkozy.
Oni su izjavili da će ovu inicijativu predočiti Češkoj, predsjedavajućoj Evropske unije.
Biden spreman za razgovor s Iranom
Sjedinjene Države "spremne su" da razgovaraju s Iranom i ponude mu "jasan izbor" između izolacije, ako zadrži sadašnji stav, i "značajnih ustupaka" ako promijeni svoje ponašanje, rekao je potpredsjednik Joe Biden u subotu u Minhenu.
- Naša administracija upravo razmatra politiku prema Iranu, ali ono što je jasno jeste da smo "spremni da razgovaramo", rekao je Biden pred stranim dužnosnicima na konferenciji o sigurnosti u Minhenu.
- Spremni smo da razgovaramo s Iranom i ponudimo mu jasan izbor, zadržite li sadašnji aktuelni stav suočit ćete se s pritiskom i izolacijom, odustanite od vašeg nejasnog nuklearnog programa i podržavanja terorizma i dobit ćete značajne ustupke, rekao je on.
Sarkozy: Rusija više nije vojna prijetnja za EU i NATO
- Postoji problem povjerenja između Evropske unije i Rusije. Treba uspostaviti povjerenje. Ja ću se za to pobrinuti i preuzeti dio svojih odgovornosti, rekao je Sarkozy za govornicom na konferenciji o sigurnosti u Minhenu pred evropskim dužnosnicima i ruskim zamjenikom premijera Sergejem Lavrovim.
- Ne vjerujem da prvi rizik NATO-a i EU-a može biti vojna agresija Rusije, rekao je on, naglasivši da se "Rusija suočava s velikim brojem unutarnjih izazova koje treba riješiti i ja je ne vidim kao prijetnju".
Za francuskoga predsjednika nezamislivo je da se"jedna zemlja koja ima takve demografske probleme odluči na vojnu agresivnost prema svojim susjedima".
On je podsjetio na krizu plina između Rusije i Ukrajine, u kojoj su glavne žrtve bile zemlje EU-a.
- Rusija je izgubila dio svog kredibiliteta. Ukrajina nije ništa postigla i nije izašla ojačana, a ne vjerujem ni da smo mi, Evropljani, izašli ojačani, rekao je on, te zaključio da "treba odustati od strategije u kojoj su svi gubitnici".
Merkel za najstrožije sankcije protiv Irana
Njemačka kancelarka Angela Merkel izjasnila se za "najstrožije sankcije" protiv Irana ako diplomatija o njegovom nuklearnom programu ne uspije.
- Zadatak je spriječiti Iran da se domogne nuklearnog oružja, naglasila je Merkel za govornicom na konferenciji o sigurnosti u Minhenu.
- Želimo pregovarati s Teheranom i nova američka vlada je spremna da slijedi taj put, ali, ako ne bude nikakvoga pomaka, onda treba predvidjeti "najstrožije sankcije", rekla je Merkel.
Shefer traži od Evrope da učini više u Afganistanu
Generalni sekretar NATO snaga Jaap de Hoop Scheffer zatražio je od Evrope, posebno Francuske i Njemačke, da učini više, šaljući pojačanja u Afganistan, kako bi se napravila ravnoteža sa Sjedinjenim Državama.
- Kancelarka Angela Merkel i predsjednik Nicolas Sarkozy pronašli su zajednički jezik ove sedmice. Moramo pronaći novu ravnotežu u raspodjeli zadataka. Što se tiče obaveza, one moraju ići u istom smjeru, rekao je on na konferenciji za sigurnost u Minhenu.
- Međutim, "zabrinut sam kada SAD žele poslati svoja pojačanja u Afganistan a ostali partneri to isključuju. To nije dobro, ocijenio je on.
Nova Obamina administracija objavila je da namjerava poslati od 20.000 do 30.000 dodatnih vojnika u Afganistan, da se pridruže aktuelnom korpusu od 36.000, koji je već tu.
Francuska i Njemačka ne govore o novim pojačanjima. Francuska je rasporedila 2.800 vojnika a Njemačka je utvrdila broj na 4.500.
- Solidno transatlantsko partnerstvo može trajati samo ako obije strane Atlantika snose zajednički teret odgovornosti, dodao je Scheffer.
Rusija spremna na pregovore sa SAD-om
Rusija je spremna da, što je prije moguće, sa Sjedinjenim Američkim Državama započne pregovore o antiraketnoj odbrani, izjavio je u petak navečer na konferenciji o sigurnosti u Minhenu potpredsjednik ruske vlade Sergej Ivanov.
Dodao je da je ruska strana, uključujući i predsjednika Dmitrija Medvedeva, jasno dala do znanja da želi da pregovara sa SAD-om o ovim pitanjima.
- Stvari su se promjenile i sada imamo jedinstvene mogućnosti, rekao je Ivanov te dodao da je umereni optimista kada je u pitanju Sporazum o antibalističkim raketama (ABM).
- U slučaju ABM ne postoji krajnji rok, za razliku od situacije sa START-1 (Sporazumom o smanjenju strateškog nuklearnog naoružanja). Imamo dosta vremena na raspolaganju, rekao je Ivanov.
Ivanov je, istovremeno, pozvao sve zemlje koje se bave istraživanjima atomske energije da se što prije uključe u Sveobuhvatni ugovor o zabrani nuklearnih proba.
- Odlaganja nuklearnih testova nisu adekvatna zamjena za obavezujući sporazum. Zbog toga bi trebalo da svaka zemlja što prije potpiše i ratifikuje sporazum, naglasio je Ivanov.
- Pored toga, Rusija se nada da će se sve države, posebno one koje provode nuklearna istraživanja ili posjeduju velike količine atomskog materijala, priključiti dopunskom protokolu Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), koji predstavlja pouzdan sigurnosni mehanizam, rekao je Ivanov.
Potpredsjednik ruske vlade je, takođe, nagovjestio, novi sporazum o zabrani razmještanja nuklearnog naoružanja van granica sopstvene zemlje, koji bi se nadovezao na START-1. Ovaj sporazum, koji bio bio zasnovan na STARTU-1, uključivao bi zabranu razmještanja strateškog naoružanja van nacionalnih teritorija, kao i zabranu militarizacije svemira.
- START-1 ističe 5. decembra 2009. i krajnje je vrijeme da načinimo sljedeći korak, rekao je Ivanov.
Ruski predsjednik Medvedev u subotu je jasno rekao da Moskva neće razmjestiti raketni sistem "Iskander" u Kalinjingradskoj oblasti ako SAD ne postave dijelove svog antiraketnog štita u centralnoj Evropi.
- Predsjednik Medvedev je od samog početka veoma jasno i nedvosmisleno isticao da ako presretači raketa ne budu postavljeni u Češkoj i Poljskoj, kao što je planirala prethodna američka administracija, neće biti ni 'Iskandera' u Kalinjingradu, ponovio je Ivanov.
NATO i Rusija se saglasili oko Afganistana, ali ne i Gruzije
NATO i Rusija su se složili da je potrebno da unaprjede saradnju protiv ekstremista u Afganistanu, ali nisu uspjeli da utvrde rok za normalizaciju međusobnih veza, poremećenih ratom u Gruziji, saopćio je u petak navečer portparol Sjevernoatlantske alijanse Džejms Apaturaj.
On je kazao da su se, tokom prvog političkog susreta NATO-a i Rusije nakon augustovskog rata u Gruziji, generalni sekretar NATO-a Jap de Hop Shefer i zamjenik ruskog premijera Sergej Ivanov "saglasili da se ne slažu" oko planova Rusije da uspostavi vojne baze u Gruziji.
Apaturaj je, međutim, kazao da su se na Konferenciji o sigurnosti, koja se održava u Minhenu, NATO i Rusija saglasili o važnosti međusobne saradnje po pitanju Afganistana, dodavši da vjeruje da će se saradnja i produbiti.
On je kazao da dvije strane već imaju dogovor o kopnenom transportu preko ruske teritorije isporuka za američke vojnike stacionirane u Afganistanu, a da bi sljedeći korak mogao biti proširivanje dogovora i na vazdušni transport.
Portparol NATO-a je rekao da postoji zajednički stav da saradnju po pitanju Afganistana treba poboljšati i u političkom i, ako je moguće, vojnom smislu, ali je Ivanov naglasio da to ne znači slanje ruskih trupa u tu zemlju.
Apaturaj je izjavio da veze NATO-a i Rusije ostaju na neformalnom nivou i da će ministri NATO-a o njima dalje razgovarati ovog i sljedećeg mjeseca, kao i tokom samita u aprilu.
Ruski ambasador pri NATO-u Dmitrij Rogozin je izjavio nešto ranije da Rusija želi normalizovanje veza sa Sjevernoatlantskom alijansom, koje bi uključivalo i obnavljanje formalnih sastanaka Vijeća NATO-Rusija. On je kazao da će do ovoga doći, ali da to treba da bude na inicijativu NATO-a.
Haris Silajdžić razgovarao sa potpredjsednikom SAD Josephom Bidenom
Član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić učestvuje i danas u radu Konferencije o sigurnosti koja se održava u Minhenu.
Silajdžić je iskoristio prisustvo na Konferenciji za razgovore sa predstavnicima drugih država, uključujući i kraći privatan razgovor sa potpredsjednikom SAD Josephom Bidenom.
Večeras je planirana večera za učesnike Konferencije u rezidenciji ministra-predsjednika Bavarske, dok će sutra biti vođena rasprava o budućoj strategiji NATO saveza u kriznim područjima, saopćeno je iz Kabineta člana Predsjedništva BiH H. Silajdžića.
