Emsura Hamzić

Međunarodna nagrada za kreativnost ukrštanja kultura bit će uručena Emsuri Hamzić u Novom Sadu, u čitaonici Gradske biblioteke, Dunavska 1, u srijedu 21.1.2009. u 19 sati. Uručivanje nagrade bit će upriličeno u organizaciji Scene svih kreativnih uz odgovarajući program i nastup pesnika i pesnikinja (Đordja Sladoja, Blagoja Bakovića, Jelena Stojsavljević, Rajice Dragičevića, Saše Nišavića, Branislav, Lidije Đogo, Branislav Zubović, Nenada Jovićevića, mr. Jovana Mihajila, SSK, Ljubica Vukov Davčik, Sanja Petrović, Divna Bijelić...) kantautorke Vesne Stojković.
Nagrada se dodjeljuje prema ideji i inicijativi književnika Stojana Simića Krpice, uz podršku Jovana Mihajila.
Kao i ostale nagrade za kreativnost, koje su dodjeljene prema ideji Krpice, i priznanje za kreativnost ukrštanja kultura sastoji iz plakete i diplome, a dobitnik bira sljedećeg dobitnika, odnosno nema lobiranja, ni žiriranja, nagrada je prestižna i nije vezana za vrijednost novca.

Riječ dvije o Emsuri Hamzić
Emsura Hamzić, rođena 1958. godine u mjestu Sveti Nikola. Diplomirala na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1981. Član je Društva književnika Vojvodine i Društva pisaca BiH.
Uvrštena je u više antologija poezije i pripovijetke, za priče i pjesme nagrađivana, prevođena je na više jezika. Nagrađivana je sa više književnih nagrada i priznanja.
Živi i u Novom Sadu i u Sarajevu.

Emsura Hamzić, profesor književnosti i književnica, veći dio života provela je u Sarajevu. Međutim, ratni vihor odnio ju je u Vojvodinu, sa trogodišnjom kćerkom i mužem. Do početka rata objavila je dvije zapažene knjige u "Svjetlosti", 1988. knjigu pjesama "Ugljevlje" koja je bila u najužem izboru za Brankovu nagradu. Prije toga dobila je drugu nagradu na Goranovom proljeću. 1999.godine novosadski "Svetovi" objavljuju joj knjigu pjesama "Tajna vrata", koja je ušla u najuži izbor za prestižnu "Vitalovu" nagradu, a beogradska "Prosveta" 2002.godine štampa njenu knjigu pjesama "Boja straha".
Kad je riječ o dječijem stvaralaštvu objavila je jednu knjigu pjesama i priča za djecu "Kuća za dugu"u izdanju "Slova" iz Vrbasa, a prvu knjigu kratkih priča pod naslovom "Jerihonska ruža" 1989.godine objavljuje joj sarajevski, tada veliki izdavač "Svjetlost". Već tada ova knjiga izaziva nesvakidašnju pažnju i nailazi na veoma pozitivan prijem i kod čitalaca,ali i kolega pisaca i kritičara. 2005. godine, "Narodna knjiga" objavljuje njenu knjigu priča "Večeri na Nilu".

Alija Isaković, recenzent knjige "Jerihonska ruža" o pričama Emsure Hamzić kaže: "Apsolutno vladanje građom i strukturom kratkog pripovijedanja."
O knjizi veoma pohvalno, a neki i sa oduševljenjem pišu još i Željko Ivanković, Ranko Sladojević, Miroslav Toholj, Miljenko Jergović, Miranda Sidran, Semezdin Mehmedinović i mnogo drugih Sarajlija, ali knjiga i u Beogradu dobija poklonike kakvi su Mihajlo Pantić, Miodrag Perišić, Ljubiša Jeremić, Vladimir Pištalo, Nemanja Mitrović, Predrag Marković...

Knjiga priča "Jerihonska ruža" bila je u najužem izboru za Andrićevu nagradu 1990.godine, a priče su uvrštene u više antologija.

U najnovijoj Antologiji fantastičke pripovijetke u BiH koja se pojavila prošle godine u izdanju "Prosvjete" u Sarajevu, antologičar i književnik Nenad Radanović kaže, između ostalog:
"Emsura Hamzić se pred sam ovaj rat pojavila zbirkom priča Jerihonska ruža, i to veoma reskom i zanimljivom, donijevši niz inovativnih elemenata u fantastičku tradiciju Bosne i Hercegovine. Njene priče su vizije prepune opomena, kao da su u pitanju gatanja koja nas se i te kako tiču, jer se u njenim djelima redovito predstavljaju kao neodgodiva zbilja koja nas danas ili sutra, neumitno čeka!..."
"Emsura Hamzić odavno već ne živi u našoj sredini, ali je Jerihonska ruža istinski datum bosanskohercegovačke fantastičke proze!"

Nakon petnaest godina, pojavila se prošle, 2005. godine nova knjiga priča "VEČERI NA NILU" koju je objavila ugledna izdavačka kuća "Narodna knjiga" iz Beograda, a njen urednik i recenzent bio je književnik i književni kritičar, Vasa Pavković, koji o knjizi kaže:

"Riječ je o jednom zaista dobrom rukopisu fantastičke proze..." "Ova proza zahtjeva pažljivog čitaoca i višestruka iščitavanja, jer je kontekst 13 priča i epiloga u knjizi veoma složen, i potrebna su mnoga znanja o književnosti, sa sličnim piscima i sličnim pričama, za njeno razumijevanje!"

I ova knjiga izazvala je veliku pažnju kako kritike, tako i čitalaca, ali i žirija. Naime, knjiga "Večeri na Nilu" za sada je bila u najužem izboru za prestižnu nagradu Zlatno žensko pero koje dodjeljuje "Politika Bazar", potom u najužem izboru za Godišnju nagradu Društva književnika Vojvodine, te za uglednu nagradu za knjigu pripovijedaka "Karolj Sirmai".

Iz više tekstova i prikaza objavljenih po izlasku i promocijama ove knjige, izdvajamo dio teksta koji je objavljen u "Politikinom" Kulturnom dodatku, iz pera stalnog kritičara, Slobodana Vladušića, pod naslovom "Evropa i Orijent":
"Smatram da je jedan od glavnih kvaliteta zbirke Emsure Hamzić upravo težnja da se, lišeno parodijskog aspekta, ponovo reaktuelizuje nešto što bi se moglo opisati kao istočnjačka povest."

Književni kritičar iz Novog Sada Nenad Šaponja knjigu priča "Večeri na Nilu", okarakterisao je kao jednu od najboljih knjiga proze kod nas!

"To je knjiga koja je suštinska, duboko istinita i po mnogo čemu neuobičajena i drugačija, baveći se naoko jednostavnim stvarima, ali koje zapravo, uopšte nisu jednostavne!" – oduševljeno kaže ovaj kritičar.

U novosadskom "Dnevniku", M. Živanović o knjizi piše ovako:

"Trinaest čudesnih priča Emsure Hamzić, sa prologom i epilogom, su pravi primeri lirske proze u kojima se raskošna duša u različitim registrima i intonacijama uštimava i traži pravi ton''.

Njen roman "JABANA" objavljen je 2007. godine kod dva izdavača, u Narodnoj knjizi iz Beograda i Bosanskoj riječi iz Tuzle i Vupertala.

Ova knjiga naišla je, također, na izuzetan odjek i odziv, kako čitalaca, tako i kritike. Također se našao, kao i ranije knjige, u najužem izboru za prestižne nagrade kao što su Žensko pero (među pet autorki), za Međunarodnu nagradu “Meša Selimović” koja se dodjeljuje u Tuzli za najbolji roman napisan na prostoru BiH, Crne Gore, Hrvatske i Srbije, potom u izboru nekih članova žirija za Ninovu nagradu itd.O romanu Jabana pisali su, između ostalih, Mileta Aćimović Ivkov, Milica Mićić – Dimovska, Franja Petrinović, Dragana Beleslijin, Darko Bradić…

2008. godine, neposredno pred Sajam knjiga u Beogradu, pojavila se osma knjiga Emsure Hamzić, knjiga pesama, SEMIRAMIDIN VRT, u izdanju Izdavačke kuće Orfeus iz Novog Sada. Knjiga je nedavno promovisana u Biblioteci Novog Sada u Dunavskoj 1. O knjizi su nadahnuto, i sa izuzetnim uvažavanjem cjelokupnog djela autorke, govorili Saša Radojčić i Dragana Beleslijin.

TUĐINA KAO USUD I UDES
Emsura HAMZIĆ: „JABANA", Narodna knjiga, Beograd, 2007.god.

"Ovo je, prije svega, roman silovite, vrtložne svijesti, jer sve što se u njemu zbiva predstavlja, zapravo, snimke unutrašnjih stanja, fragmente snova i fantazmagorija jedne zlosrećne, opustošene i istorijom ošamućene individue." - Darko Bradić.

LUDILO KAO IMPERATIV PISANJU
'Njen roman-prvenac, Jabana (Narodna knjiga, 2007), vešto je vođenje čitaoca kroz halucinatorno-iluzorne tokove svesti i podsvjesti junaka-pripovedača, bez gubitka narativnog toka i sa intrigantnom radnjom koja, što zbog nagovještenog ludila kazivača, što zbog same činjenice da horizont očekivanja čitaoca pod pričama o vladarskim porodicama često podrazumjeva komercijalnost, doprinosi da se Jabana – poslužimo se opštim mjestom književne kritike – čita ''u jednom dahu''.

Emsura Hamzić: „Semiramidin vrt", „Orfeus", Novi Sad, 2008.god.
"Istovremeno, Jabana je u Semiramidin vrt unela i orijentalistiku kao ishodište inspiracije, što se nedovoljno pažljivom čitaocu može učiniti kao pokušaj izmještanja jedne stvarnosti u okvire egzotičnosti i istoričnosti, ali što Semiramidinom vrtu daje drukčiju konotaciju u kontekstu literarnog opusa Emsure Hamzić. Sejmeni se, tako, čitaju i kao iskorak u sferu arhaičnosti i intertekstualnih relacija sa usmenom poezijom i sevdalinkama, ali i, u kontekstu svakako nasumično odabranih modela čitljivosti, i kao vjera u moć umjetnosti riječi ". - Dragana Beleslijin

ŽIVOT KAO TUĐINA
( Emsura Hamzić : „Jabana", Narodna knjiga, Beograd, 2007.godine)
.
" Zapitanost o svom identitetu, u stalnom traganju za njim, da se izvede iz oblasti neodređenosti, neodređenosti koja gotovo da dobija atribute nekog subjekta kojeg treba identifikovati, locirati, ali on tome izmiče, zarad množine identiteta, množine patnji i nepripadnosti, u krajnjem slučaju, čak i svijetu iz kojeg potiče, a za koji ga vezuju slike užasa, surovosti, čak i sopstvene surovosti, jer bez nje ne bi opstao. Samo rajske ljepote Mevlaninih stihova mogu se postaviti pored sultanovih doživljaja iz djetinjstva, idealizacije majčinske zaštite i brige." - Milica Mićić Dimovska

Emsura Hamzić, Semiramidin vrt; Orpheus; Novi Sad, 2008

"Ali helenizam je u još jednom zanimljivom pogledu mogući ključ za čitanje Semiramidinog vrta Emsure Hamzić. Aleksandar, Kasandra, Persija, prostori Levanta, konačno i naslov knjige! – svi ovi i mnogi drugi pažljivo postavljeni elementi u koje se mogla usidriti poetska imaginacija, nesumnjivo upućuju na prostore dodira i stapanja kultura Istoka i Zapada. Helenistička kultura je nastala kao amalgam velikih istorijskih i civilizacijskih formi. Pjesma je također jedan amalgam, pjesme ove knjige su to, izvan svake sumnje. " - Saša Radojčić.