Vijesti
SENAT ODOBRIO DODATNIH 350 MILIJARDI DOLARA POMOĆI
|
|
Autor: Tanjug
Objavljeno: 16. January 2009. 13:01:36
Američki Senat je noćas dao odobrenje za korišćenje preostalih 350 milijardi dolara iz spasonosnog finansijskog paketa, čija je ukupna vrijednost 700 milijardi dolara, doprinoseći tako prvoj velikoj političkoj pobjedi novoizabranog predsjednika SAD Baracka Obame.
Senat je tako podržao nastupajućeg predsjednika kada mu je svojim glasovima omogućio da za zaštitu finansijskog tržišta u zemlji upotrebi preostalu sumu iz fonda za spasavanje, koji nosi skraćeni naziv TARP, a stvoren je lani u oktobru upravo radi pomoći američkom finansijskom sektoru.
Zahvaljujući glasovima senatora, ministarstvo finansija u Obaminoj administraciji imaće zakonske punomoći da taj novac iskoristi za zaštitu finansijskih tržišta, objavile su svjetske novinske agencije.
Američki Predstavnički dom će možda iduće sedmice simbolično da glasa o toj mjeri, pošto oba doma Kongresa mogu svojim glasovima da blokiraju upotrebu fondova, napominju agencije.
Obama je izrazio zadovoljstvo što je većina američkog Senata glasala za odobravanje druge polovine od 700 milijardi dolara vrijednog spasonosnog paketa i obećao je da će poreske obveznike stalno informisati o tome kako je i za šta taj novac iskorišćen.
"Znam da to nije bilo lako glasanje, jer su mnogi od nas frustrirani zbog toga kakva je praksa bila primjenjivana u realizaciji prve polovine tog (finansijskog) plana", naglasio je Obama, ukazujući da je nedostajala transparentnost i odgovornost i da se nije uradilo dovoljno da taj novac dospije tamo gdje je bio najpotrebniji.
On je izjavio da će ustanoviti tačne preduslove za plate vodećih izvršnih menadžera, obezbjediti više pozajmica malim preduzećima i da će se postarati za veću transparentnost, kako bi poreski obveznici znali gdje je novac otišao.
I vođe demokrata u Predstavničkom domu američkog Kongresa objelodanile su juče 825 milijardi dolara vrijedan ekonomski paket, koji bi trebalo da pomogne novoizabranom predsjedniku Obami da prekine trend pada u američkoj privredi.
Zakonski prijedlog će se nadovezati na već ogroman budžetski deficit od 1,2 biliona dolara, projektovan za ovu godinu, prenio je Reuters.
U troškove bi bilo uključeno 275 milijardi dolara privremenih poreskih olakšica i 550 milijardi vanrednih troškova u naredne dvije godine.
Cilj mjera je, prema riječima predsjedavajućeg Predstavničkog doma Nensy Pelosi, spasavanje ili stvaranje četiri miliona radnih mjesta u ekonomiji koja je u recesiji već više od godine.
Pelosi je rekla da je to samo "prvi korak" u predlaganju novih mjera u Kongresu u narednih mjesec dana i da bi konačna cifra mogla i da se promjeni.
Prijedlog će biti razmatran u kongresnom Komitetu za budžet sljedeće srijede, dan pošto Obama položi zakletvu.
Prema demokratskom prijedlogu, finansijske kompanije, koje su se već okoristile od vladinog programa, vrijednog 700 milijardi dolara, koji je već usvojen, neće moći da traže povećane poreske olakšice, koje će biti omogućene građevincima i onima najteže pogođenim krizom na tržištu nekretnina.
Prijedlog, takođe, uključuje poreske olakšice za investitore i predviđa stotine miliona dolara investicija u projekte poput rekonstrukcije puteva i mostova, pomoć školama i zdravstvene beneficije za najsiromašnije.
Senat je tako podržao nastupajućeg predsjednika kada mu je svojim glasovima omogućio da za zaštitu finansijskog tržišta u zemlji upotrebi preostalu sumu iz fonda za spasavanje, koji nosi skraćeni naziv TARP, a stvoren je lani u oktobru upravo radi pomoći američkom finansijskom sektoru.
Zahvaljujući glasovima senatora, ministarstvo finansija u Obaminoj administraciji imaće zakonske punomoći da taj novac iskoristi za zaštitu finansijskih tržišta, objavile su svjetske novinske agencije.
Američki Predstavnički dom će možda iduće sedmice simbolično da glasa o toj mjeri, pošto oba doma Kongresa mogu svojim glasovima da blokiraju upotrebu fondova, napominju agencije.
Obama je izrazio zadovoljstvo što je većina američkog Senata glasala za odobravanje druge polovine od 700 milijardi dolara vrijednog spasonosnog paketa i obećao je da će poreske obveznike stalno informisati o tome kako je i za šta taj novac iskorišćen.
"Znam da to nije bilo lako glasanje, jer su mnogi od nas frustrirani zbog toga kakva je praksa bila primjenjivana u realizaciji prve polovine tog (finansijskog) plana", naglasio je Obama, ukazujući da je nedostajala transparentnost i odgovornost i da se nije uradilo dovoljno da taj novac dospije tamo gdje je bio najpotrebniji.
On je izjavio da će ustanoviti tačne preduslove za plate vodećih izvršnih menadžera, obezbjediti više pozajmica malim preduzećima i da će se postarati za veću transparentnost, kako bi poreski obveznici znali gdje je novac otišao.
I vođe demokrata u Predstavničkom domu američkog Kongresa objelodanile su juče 825 milijardi dolara vrijedan ekonomski paket, koji bi trebalo da pomogne novoizabranom predsjedniku Obami da prekine trend pada u američkoj privredi.
Zakonski prijedlog će se nadovezati na već ogroman budžetski deficit od 1,2 biliona dolara, projektovan za ovu godinu, prenio je Reuters.
U troškove bi bilo uključeno 275 milijardi dolara privremenih poreskih olakšica i 550 milijardi vanrednih troškova u naredne dvije godine.
Cilj mjera je, prema riječima predsjedavajućeg Predstavničkog doma Nensy Pelosi, spasavanje ili stvaranje četiri miliona radnih mjesta u ekonomiji koja je u recesiji već više od godine.
Pelosi je rekla da je to samo "prvi korak" u predlaganju novih mjera u Kongresu u narednih mjesec dana i da bi konačna cifra mogla i da se promjeni.
Prijedlog će biti razmatran u kongresnom Komitetu za budžet sljedeće srijede, dan pošto Obama položi zakletvu.
Prema demokratskom prijedlogu, finansijske kompanije, koje su se već okoristile od vladinog programa, vrijednog 700 milijardi dolara, koji je već usvojen, neće moći da traže povećane poreske olakšice, koje će biti omogućene građevincima i onima najteže pogođenim krizom na tržištu nekretnina.
Prijedlog, takođe, uključuje poreske olakšice za investitore i predviđa stotine miliona dolara investicija u projekte poput rekonstrukcije puteva i mostova, pomoć školama i zdravstvene beneficije za najsiromašnije.
