Evropska unija odvojila je 500 miliona eura pomoći zemljama zapadnog Balkana za prevladavanje finansijske i ekonomske krize, a BiH bi od toga mogla dobiti i do 100 miliona eura, izjavio je za "Dnevni avaz" šef Delegacije Evropske komisije u BiH Dimitris Kurkulas (Kourkoulas).

Hitan odgovor

- Bit će mobilizirane nove značajne sume novca za pomoć ovom regionu. Ovo je politički veoma značajno, jer je EU u sklopu svog plana za odgovor na finansijsku krizu uključila i mjere za ovaj region, za zemlje kandidate i potencijalne kandidate među kojima je BiH. Ovo je pokazatelj da se osjećamo odgovornim za ove zemlje kao i za članice Unije - navodi Kurkulas.

Prema njegovim riječima, taj novac bit će plasiran kroz međunarodne finansijske institucije u region i u BiH.

- Radi se o novim izdvajanjima koja su hitan odgovor na krizu. Već tokom sljedeće godine novac bi trebao stići tamo gdje je namijenjen - kaže Kurkulas.

Osim tih 500 miliona eura koji će biti plasirani putem finansijskih institucija, Evropska unija mobilizirala je više od 100 miliona eura novca iz IPA fondova koji će biti upotrijebljeni za hitnu pomoć regionu.

- Radi se o sredstvima koja su dio već odvojenog budžeta za IPA fondove, ali će ona sada hitno biti upotrijebljena. Ima više opcija na koji način ćemo ga alocirati, da li kroz standardnu IPA proceduru kroz projekte ili će tim novcem direktono raspolagati Brisel i odlučivati o konkretnijim namjerama - navodi on.

Kurkulas pojašnjava da, imajući u vidu vanredne okolnosti, Unija još nije precizirala u potpunosti po kojem sistemu će novac biti dijeljen i na koji način, što se očekuje u narednom periodu.

- Ima tu još stvari koje Komisija treba precizirati i odluka koje treba donijeti, ali je jasna namjera EU da pomogne i BiH i ostalim zemljama da se na pravi način odgovori na situaciju u kojoj se nalazimo svi zajedno. U stalnim smo kontaktima s Briselom kako bi se to definiralo, zbog toga su iznosi o kojima govorimo još okvirni - kaže Kurkulas.

Govoreći o krizi, on se osvrnuo i na mjere koje je BiH poduzela, posebno Centralna banka BiH, koje je ocijenio "adekvatnim i vrlo profesionalnim" odgovorom na mogućnost finansijske krize u BiH.

- Reakciju treba pohvaliti i priznati da su u prvi mah mjere spriječile izbijanje krize u finansijskom sektoru. Vlasti moraju uraditi set mjera kojima bi se pomoglo i olakšalo privredi i investitorima - ističe Kurkulas.

Poslovno okruženje

Napominje da se radi o dubokoj krizi i recesiji koja donosi manje posla i teže dane. Kako ističe, prvo što BiH mora uraditi jeste ukloniti prepreke razvoju biznisa.

- BiH mora uraditi mnogo više da se olakša rad privredi i stvore bolji uvjeti. Prema svim parametrima, poslovno okruženje u BiH je najlošije u regionu. Samo za građevinske dozvole ili osnivanje firme čeka se mjesecima. To se mora promijeniti - upozorava Kurkulas.

Popis je podsticaj povratku

Kurkulas navodi da EK prati provedbu sporazuma iz Pruda i napominje da je popis stanovništva stvar koja se mora uraditi.

- Nepostojanje relevantnih podataka je ključna prepreka za povratak. Mi smo mnogo radili na pomoći i rekonstrukciji povratka i nema pravih podataka na osnovu kojih bi se pomoć u održivom povratku i provedbi Aneksa 7 mogla fokusirati i provesti na pravi način - kaže on.


Autor: T. LAZOVIĆ