Rezultat podrške ovoj deklaraciji je da sljedećih dvanaest mjeseci neće biti novih prepreka za ulaganja u razmjeni dobara i usluga.

Mjere protekcionizma samo bi pogoršale sadašnju gospodarsku krizu, upozorili su čelnici na 16. samitu Foruma za gospodarsku saradnju Azije i Pacifika (APEC) u zajedničkoj izjavi, prenijele su agencije.

Šefovi država i vlada APEC-a, među kojima je i američki predsjednik George W. Bush, istaknuli su čvrsto uvjerenje da će načela slobodnog tržišta, slobodne razmjene i režima ulaganja i dalje pridonositi svjetskom rastu, zapošljavanju i smanjivanju siromaštva, stoji u zajedničkoj deklaraciji.

Zajedničku deklaraciju čelnici APEC-a prihvatili su u nedjelju nakon razgovora iza zatvorenih vrata.

Podsjetimo, američki predsjednik Bush od sudionika APEC-a zatražio je zauzimanje za "slobodu tržišta" jer smatra kako bi se time dugoročno osnažio gospodarski rast, iako je svijet suočen s gospodarskom krizom i prijetnjom općom recesijom.

Zatražio je da se ne povlače u protekcionizam.

Budući da su gospodarski problemi tako rasprostranjeni, dodao je, sve zemlje - i razvijene i one u razvoju - moraju sarađivati u traženju rješenja. I ostali su se čelnici država članica APEC-a pridružili pozivu na odbijanje protekcionizma.

Južnokorejski predsjednik Lee Myung-bak kazao je kako će protekcionizam imati "razorne posljedice".

Poduzeća će otići u stečaj, bezbrojna radna mjesta će biti izgubljena, a siromašne zemlje i siromašni ljudi osjetit će najteže posljedice, rekao je Lee Myung-bak.

Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev izjavio je po dolasku u Limu da će se zemlje APEC-a morati boriti s globalnom gospodarskom krizom, istaknuvši kako članice raspolažu znatnim mogućnostima za uspješno svladavanje krize.

Medvedev je ponovio da glavni uzrok sadašnje globalne krize vidi u nepoštovanju pravila poslovanja na finansijskim tržištima i lošem vođenju ekonomske politike u pojedinim zemljama koje spadaju u najrazvijenije u svijetu.

Dvodnevni sastanak na vrhu u peruanskome glavnom gradu održao se sedmicu dana nakon vašingtonskog samita G-20 (G-8, koji obuhvaća najbogatije zemlje i nova najjača gospodarstva u razvoju), gdje su sudionici pozvali na veći nadzor globalnoga finansijskog sustava i bolju saradnju kad je riječ o ekonomskoj politici.

Osnovan 1989. godine, APEC predstavlja 41 posto svjetskog stanovništva, ili 2,6 milijardi ljudi koji stvaraju 61 posto svjetskoga BDP-a, to jest 47 posto svjetske trgovine.

Čine ga Australija, Bruneji, Čile, Kanada, Kina, SAD, Indonezija, Japan, Hong Kong, Južna Koreja, Malezija, Meksiko, Novi Zeland, Papua Nova Gvineja, Peru, Filipini, Rusija, Singapur, Tajvan, Tajland i Vijetnam.

Samit se održao u bivšem zloglasnom zatvoru u Limi, nazvanom "Pentagonito" (na špan. Mali Pentagon), a skup je osiguravalo oko 100.000 policajaca i vojnika, a petak i subota su, upravo zbog sigurnosti, u Limi proglašeni neradnim danima.

Stupanj pripravnosti povećan je u cijelome Peruu, koji ima 28 miliona ljudi.

Bush je razgovarao s kineskim predsjednikom Hu Jintaom o svjetskoj gospodarskoj krizi i mjerama ubrzavanja procesa denuklearizacije Sjeverne Koreje, objavila je Bijela kuća.

Uoči samita APEC-a dvojica predsjednika razgovarala su posebno o pitanju Sjeverne Koreje. SAD očekuje da će Peking početkom decembra sazvati sastanak šest zemalja (Sjeverne i Južne Koreje, SAD-a, Kine, Japana i Rusije) koje pregovaraju o sjevernokorejskom nuklearnom programu.

Razgovarali su o važnosti verifikacije protokola pregovora šestorice koji bi trebao dovesti do denuklearizacije poluotoka.

Bush i Hu razgovarali su i o svjetskoj finansijskoj krizi. Istaknuli su kako se mora odbaciti protekcionizam i nastojati postići povoljan okvir na sastanku u Dohi ove godine o liberalizaciji svjetske trgovine.

Također Bush je ohrabrio Kineze da nastave dijalog s Dalaj-lamom.

To je Bushevo posljednje službeno putovanje u inozemstvo jer s predsjedničke dužnosti odlazi u januaru.