Vijesti
Na ranijim popisima nije bilo dozvoljeno bošnjačko ime, pa su se mnogi izjašnjavali kao Srbi ili Hrvati...
HOĆE LI SE NAREDNIM POPISOM POKAZATI DA BOŠNJACI NISU VEĆINSKI NAROD U BIH?
|
|
Autor: Avaz
Objavljeno: 15. November 2008. 13:11:23
Već od prvih dana osmanske vladavine u Bosni islam se širio munjevitom brzinom među lokalnim stanovništvom.
Na islam su u 16. stoljeću prelazili pripadnici svih konfesija u predosmanskoj Bosni - krstjani (patareni), katolici i pravoslavci.
Tokom vremena sve je više ljudi primalo islam, pa je do kraja 17. stoljeća stanovništvo Bosne i Hercegovine postalo skoro apsolutno muslimansko.
Epidemija kuge
U etničkom smislu, apsolutnu većinu među muslimanima činili su Bošnjaci, autohtoni stanovnici zemlje, ali bilo je i Mađara, Hrvata, Italijana, Turaka i Arapa.
Upravo u to vrijeme otpočelo je postepeno raspadanje Osmanskog carstva, u čijim je ratovima izginuo veliki broj Bošnjaka.
Malo-pomalo, broj Bošnjaka muslimana u ukupnom stanovništvu je opadao.
Tome je doprinijela i epidemija kuge koja je krajem 18. i početkom 19. stoljeća poharala bosanskohercegovačke gradove u kojima je živjelo najviše Bošnjaka, ali i sela, posebno u istočnoj Bosni.
Prvi osmanski službeni popis stanovništva 1851. godine pokazao je da u BiH, koja je tada obuhvatala i Novopazarski sandžak, ne živi više od 1,1 miliona stanovnika, od čega 37,30 posto muslimana, 44,40 posto pravoslavnih i 18,50 posto katolika.
Dolaskom austrougarskih vlasti veliki broj Bošnjaka iselio se iz države u Tursku i na Bliski istok, pa se trend opadanja broja Bošnjaka nastavio, da bi do 1910. godine spao na 32,25 posto.
Ni u vrijeme Kraljevine Jugoslavije nije se broj Bošnjaka znatnije popravio.
Na popisima nije bilo dozvoljeno bošnjačko nacionalno ime, pa su se mnogi izjašnjavali kao Srbi ili Hrvati.
Prave brojke doznajemo iz konfesionalne pripadnosti, pa je tako 1931. bilo 31 posto Bošnjaka muslimana u BiH.
Broj Bošnjaka u novoj Jugoslaviji i dalje se smanjivao. Ponajprije zbog genocida koji im se dogodio i u Drugom svjetskom ratu.
Popis iz 1961. otkriva sljedeće: Bošnjaka u BiH ima 25,69 posto.
Ustavna kategorija
Ipak, treba uzeti u obzir da je u vrijeme socijalističke Jugoslavije bošnjačko nacionalno ime i dalje bilo zabranjeno, pa su se mnogi i dalje izjašnjavali kao Hrvati, Srbi ili "neopredijeljeni".
Tek od 1971. počinje rasti broj Bošnjaka u BiH. Uvođenjem nacionalne odrednice "Musliman" u ustav bivše Jugoslavije 1974. godine, Bošnjaci su se osjećali slobodnije te doživjeli tihi nacionalni preporod zahvaljujući kulturnom uzdizanju, školstvu i rastu kvaliteta života.
Na popisu 1991. pokazalo se da su Bošnjaci većinski narod u BiH, sa 43,71 posto od ukupnog broja stanovnika.
Međutim, agresija na našu domovinu sigurno je desetkovala broj Bošnjaka u BiH. Veliki ih je broj ubijen ili protjeran diljem svijeta.
Kakve će brojke pokazati sljedeći popis stanovništva BiH, može se tek nagađati.
Stabilna ekonomija
Demografski oporavak jednog naroda kroz historiju uvijek je bio složen proces, čiji su najvažniji faktori obrazovanje i ulaganje u budućnost te stabilna ekonomija i mudra politika./V. JERLAGIĆ/
Na islam su u 16. stoljeću prelazili pripadnici svih konfesija u predosmanskoj Bosni - krstjani (patareni), katolici i pravoslavci.
Tokom vremena sve je više ljudi primalo islam, pa je do kraja 17. stoljeća stanovništvo Bosne i Hercegovine postalo skoro apsolutno muslimansko.
Epidemija kuge
U etničkom smislu, apsolutnu većinu među muslimanima činili su Bošnjaci, autohtoni stanovnici zemlje, ali bilo je i Mađara, Hrvata, Italijana, Turaka i Arapa.
Upravo u to vrijeme otpočelo je postepeno raspadanje Osmanskog carstva, u čijim je ratovima izginuo veliki broj Bošnjaka.
Malo-pomalo, broj Bošnjaka muslimana u ukupnom stanovništvu je opadao.
Tome je doprinijela i epidemija kuge koja je krajem 18. i početkom 19. stoljeća poharala bosanskohercegovačke gradove u kojima je živjelo najviše Bošnjaka, ali i sela, posebno u istočnoj Bosni.
Prvi osmanski službeni popis stanovništva 1851. godine pokazao je da u BiH, koja je tada obuhvatala i Novopazarski sandžak, ne živi više od 1,1 miliona stanovnika, od čega 37,30 posto muslimana, 44,40 posto pravoslavnih i 18,50 posto katolika.
Dolaskom austrougarskih vlasti veliki broj Bošnjaka iselio se iz države u Tursku i na Bliski istok, pa se trend opadanja broja Bošnjaka nastavio, da bi do 1910. godine spao na 32,25 posto.
Ni u vrijeme Kraljevine Jugoslavije nije se broj Bošnjaka znatnije popravio.
Na popisima nije bilo dozvoljeno bošnjačko nacionalno ime, pa su se mnogi izjašnjavali kao Srbi ili Hrvati.
Prave brojke doznajemo iz konfesionalne pripadnosti, pa je tako 1931. bilo 31 posto Bošnjaka muslimana u BiH.
Broj Bošnjaka u novoj Jugoslaviji i dalje se smanjivao. Ponajprije zbog genocida koji im se dogodio i u Drugom svjetskom ratu.
Popis iz 1961. otkriva sljedeće: Bošnjaka u BiH ima 25,69 posto.
Ustavna kategorija
Ipak, treba uzeti u obzir da je u vrijeme socijalističke Jugoslavije bošnjačko nacionalno ime i dalje bilo zabranjeno, pa su se mnogi i dalje izjašnjavali kao Hrvati, Srbi ili "neopredijeljeni".
Tek od 1971. počinje rasti broj Bošnjaka u BiH. Uvođenjem nacionalne odrednice "Musliman" u ustav bivše Jugoslavije 1974. godine, Bošnjaci su se osjećali slobodnije te doživjeli tihi nacionalni preporod zahvaljujući kulturnom uzdizanju, školstvu i rastu kvaliteta života.
Na popisu 1991. pokazalo se da su Bošnjaci većinski narod u BiH, sa 43,71 posto od ukupnog broja stanovnika.
Međutim, agresija na našu domovinu sigurno je desetkovala broj Bošnjaka u BiH. Veliki ih je broj ubijen ili protjeran diljem svijeta.
Kakve će brojke pokazati sljedeći popis stanovništva BiH, može se tek nagađati.
Stabilna ekonomija
Demografski oporavak jednog naroda kroz historiju uvijek je bio složen proces, čiji su najvažniji faktori obrazovanje i ulaganje u budućnost te stabilna ekonomija i mudra politika./V. JERLAGIĆ/
