Naslovna | Arhiva | Pretraga | Redakcija | O Bosnjaci.Net | Kontakt | Bosniaks.Net | |||||||
|
Kolumne
Predsjednički izbori u SAD I BILO JE VRIJEME – ŠTA SAD?
Američki građani su pokazali da ih je većina razmišljala slično kao što je napisano u uvodniku The Economist prije izbora, izabravši nadmoćnom većinom Obamu za 44-tog predsjednika Amerike. Snaga Obamine poruka je privukla veliki broj novih glasača, dosta mladih ljudi, ali neočekivano i oni za koje se mislilo da neće glasati za njega zbog mogućih povećanih poreza ukoliko Obama osvoji izbore, pomažući mu da osvoji i države čiji su glasači na prošlim izborima ubjedljivo glasali za predsjednika Busha. Radosti i veselje kod većine Amerikanaca su bila očigledna. Slavilo se u Los Angelesu, New Yorku, Atlanti… Na svečanosti u Chicagu prilikom pobjedničkog govora bilo je prisutno preko 100,000 vjernih Obaminih sljedbenika. Iz čitavog svijeta su stizale čestitke, od Kine, Rusije, preko Bliskog istoka, pa do Europe, Azije, Južne Amerike. Čak je i Kenya proglasila državni praznik u Obaminu čast. Iranski i Venecuelanski vrhovnici su, bez obzira na nadasve zategnute odnose između tih zemalja i SAD uputili svoje čestitke Obami na izboru. Svugdje se osjećala nekakva pozitivnija atmosfera, kao da je na trenutak čitav svijet zaboravio na ogromne probleme, ratove, glad, cijene goriva i finacijsku krizu. Međutim u svom govoru nakon pobjede, Obama je pokušao da skrene pažnju američkim građanima i čitavom svijetu da se Amerika i globalna zajednica nalaze na velikom ispitu i da se svijet suočava sa dosta neriješenih gorućih problema. Bez obzira što je Obama miljenik većine svijeta i trenutno velikog broja Amerikanaca, pred njim su veliki izazovi u sljedećih nekoliko godina. Neuposleni građani brzo zaboravljaju svoje vođe koje slijede ukoliko nemaju čime hraniti porodicu. Pred novim predsjednikom će između ostalog biti i nekoliko ogromnih izazova koje će naslijediti od predsjednika Busha.
Na vojno siguronosnom planu. ratovi u Iraku i Afganistanu će nastaviti da dominiraju vojno strateška pitanja u SAD. Naravno tu je i neizbježno pitanje Irana, Sirije, te dugoročni rješenje palestinsko-izraelskog problema. Rusija će nastaviti da igra veoma važnu ulogu u testiranju granica svoje moći na svjetskom političkom frontu. To će vjerojatno biti veliki test za Obamu kao što je već ruski predsjednik Medvedev najavio u svome obraćanju ruskoj naciji. Pitanje globalnog zagrijavanja će sigurno imati značajnu ulogu na listi svjetskih problema. U tom dijelu leži i dio mogućih rješenja ekonomske situacije u SAD. Veliki broj kompanija se reorganizira kako bi počeli proizvodnju u oblasti obnovljive energije, bilo da je riječ o vjetrenjačama, solarnim panelima, geotermalnoj energiji. Obnovljiva energija igra sve veću ulogu u ukupnoj proizvodnji električne struje. Amerika kasni za pojedinim dijelovima Europe u tom sektoru, ali je sve veća zainteresiranost firmi za ovaj sektor u SAD, koji može dovesti do stvaranja novih radnih mjesta.
Mada je očigledna želja većine da novoizabrani predsjednik započne sa radom što prije, Obama je na svojoj prvoj konferenciji za štampu nakon izbora u Chicagu 7. novembra, napomenuo da “još nije predsjednik i da neće biti do 20. januara.” [2] Isto tako moramo biti svjesni da se do 20. januara se može desiti još dosta toga prije nego se Obama useli u Bijelu kuću. Također, rezultati neće doći sami od sebe i preko noći, ali je za očekivati pozitivnije ponašanje administracije, te veća međunarodna suradnja po pitanju ekonomije, sprječavanja sukoba, ratova, te rada na očuvanju okoline. Najvažnije će biti ostvariti nekoliko pozitivnih rezultata, za ostalo će trebati malo više strpljenja i dosta optimizma. Ne bi nam svima bilo na odmet da budemo malo pozitivniji i damo šansu novoizabranim vođama prije nego što ih počnemo omalovažavati i obezvrijeđivati i prije nego što počnu sa radom. FussNote: 1) Barack Obama should be the next president of America, It’s time; The Economist; October 30th, 2008. Economist.com 2) Obama to center stage, promises action on economy news.yahoo.com
|