Džana MUJADŽIĆ

Izbori po etničkoj pripadnosti - Šetnju predizbornim Sarajevom ostvarile su dvije studentice iz Unije, pa to opisale u jednom "Evropskom magazinu", koji kao eskluzivnost iznosi da će tripartijsko Predsjedništvo podijeliti Nebojša Radmanović, Haris Silajdžić i Željko Komšić. Odmah zaključuju, kako je i ovaj put u BiH, pobijedila etnokratija.
Šetačice navode kako bh štampa već dugo vremena naglašava smanjenje "Unijske policijske misije" koja će sa 7 200 "pasti" na samo 1 140 pripadnika. Zato je u gradu i tesko sresti uniformisana lica. Preostali medjunarodni policajci ce se preinaciti u "Evropsku policiju", pa sa lokalnim kolegama kotrolirati, nove, tek nastale oblike kriminala u gradu kojem nedostaju novac i investicije, ali gdje ima vise bankarskih predstavnistva nego dzamija! Hapsenja, usko povezana sa korupcijom, su sarajevska svakidasnjica.
"Lica politicara zauzimaju znacajna mjesta u ulici posvecenoj marsalu Titu"-pisu "evropske posjetiteljice", bh prijestolnice. Duhovito naglasavaju kako poze zvanicnika lice onima, koje imaju glumci iz tv serijala : fotografirani u trocetvrtinskom stavu, ispred jako obojene pozadine i sloganima u dnu postera. Saznaje se da ravno 80 partija, predstavlja, etnicke manjine, predstavljene na opstinskim glasanjima. "Obiljezene sa samo 55% glasaca, sto su ucestvovali u izvan gradskim izborima".
Jasmina, studentica knjizevnosti, objasnila je posjetiteljicama iz Evrope, kako je "Izborna kampanja, iskljucivo posvecena i koncentrirana na nacionalnom znacenju na ustrb gradske administracije.Oni koji su glasali, htjeli su pokazati vlastitu pripadnost". Zbog toga, studentica, nije ni glasala.
Dvije radoznale Evropljanke /kao da se grad nalazi, izgubljen, u Svemiru/, naglasavaju da se nije tesko prisjetiti rata, bombardiranja i blokiranja Sarajeva. Rupe od granata su posvuda!
Sto se tice ugodjaja, naglasavju kako se pije turska kafa, posebno sto Turci radije uzimaju caj, te glasa za Muslimane. Navod potvrdjuju postojanjem punih kutija papira, u turskoj cetvrti, na kraju ulice Ferhadija. Djevojke tu kupuju zlatni nakit, pasminu i odjecu /kako kad nema novaca?/. Sve to nalaze na maloj pijaci, smjestenoj odmah do Gazi-Husrev Begove dzamije. Tu svi slobodno ulaze, cak i zene bez marame. Jedino treba skinuti cipele.
"Nakon rata smo primili islam, posto su nam jedino mudzahedini, pomogli u borbi protiv Srba. Ipak, nasa vjera nije integristicka, a ni teroristicka. Sasvim obratno: mi u BiH smo jako toleantni"-objasnio im je Haris, "prave okolnosti jako diskutiranog, evropskog pripadnistva islamu". On je, naravno, glasao za SDA, podvlace Evropljanke.
Medjutim Marko, italo-Bosanc, upozorava: "Jeste li primijetili zvijezde EU, na glasackim listicima? Ovdje su sve partije nacionalisticke! Jednovremeno su i pro evropske. Ali svaka nacionalana skupina istice svoju pripadnost "evropeizmu". Kada je sve to izgovorio, Marko je sa zemlje, energicno pokupio, neciji "euro".
Italijanski ambasador u BiH, Alessandro Fallavolita, rado je prokomentirao stanje :"Svi u Bosni i Hercegovini hoce u Uniju. Njih 90% su se javno izkazali za ulazak. Samo, politicko stanje je zapetljano : najprije imaju 180 ministara, pa tri parlamenta. Republika je, ako se tako moze nazvati, federalna. Treba smanjiti birokratiju, odstraniti tehnokratiju izmedju Bosnjaka koji brane vlastitu nezavisnost, Srba koji hoce njihovo zajednistvo i Hrvata, sto zele biti bolje zastupljeni"!
Setnja Sarajevom zavrsena je pred Unicredit bankom, u centru grada. Primjeceno je neobicno mijesanje njene zastava s onom sto pripada SDA, pa se ne razaznaje razlika. Autorice teksta o Sarajevu se pitaju da nije kakav vandal rasturio jednu i drugu, ili je vjetar ubrzao dogadjaje, pokazavsi vise dobrocudnosti i kritickog predosjecanja, od gradjana Sarajeva.

*****
Vijecnici milion eura: Evropska komisija je dodijelila milion eura Vijecnici, pa je to uslovilo poseban izvjesatj, ostvaren od strane Gradskog vijeca, o obnovi spomenika. Predstavljene su i odluke o pripadnosti prostora, koje je Kanton vec izglasao. Tako ce se u slavnom zadanju smjestiti nacelnicki ured, ali i onaj koji ce koristiti presjedavajuci Gradskog vijeca. Odrediti ce se i dvorana za zasijedanja institucije, kao i Nacionalne biblioteke BiH, Muzeja razaranja Vijecnice, kao i prostor za kulturno-umjetnicke manifestacije.
Predvidja se i odvajanje Univerzitetske od Nacionalne biblioteke a posto u radovima ucestvuje i tvrtka Urbing, nej direktor Smajo Mulaomerovic je istakao kako ce se Vijecnica, ubrzo i napokon otvoriti, poslije dugih godina.
Vildana Jakic, koordinatorica obnove gradjevine, naglasila je kako je, najprije, i prije bilo kakvog poduhvata, prijeko potrebno razrijesiti pravno-imovinske odnose izmzdju dvije biblioteke. Za nastavak radova neophodan je ugovor o njihovom partnerstvu pa je zahtjev vec upucen Vijecu ministara BiH.
Ismet Ovcina, odgovorni za obje biblioteke, podvukao je kako su one nositeljice pravnog zraspolaganja zgradom Vijecnice, te ce jedino Vijece ministara, kao nadlijezno tijelo, odluciti kome zdanje pripada.
Direktor Ovcina se zalaze da Gradsko vijece iznadje najbolje rjesenje, smatrajuci najvaznijim obnavljanje gradjevine. Istina, odgovorni su vec predlozili ostanak na licu jesta i djelovanje u prostorima cuvenih biblioteka. Cak pristaju da im se nadju odgovarajuci uredi i izvan njih, ako prvi prijedlog nije ostvariv. Jedino isticu da im se cini jako neprakticnim, raditi na istom mjestu, sa razlicitim gradski i drzavnim administracijama.
Osim Evropske komisije, poslijednjih 12 mjeseci, donacije su stigle iz Spanije i Madjarske, od Drustva za obnovu Vijecnice, sto djeluje u Austriji, pa od gradova poput Beca, Budimpeste, Ljubljane, Zagreba, Podgorice, Nikozije i Tirane.

*****
Zatvara se francuski Centar? - Nakon 15 godisnjeg postojanja, francuski Kulturni centar u Sarajevu, poznatiji kao "Centar Marlaux" koji vodi Francis Bueb, izgleda, vise nece biti mjesto za susrete Sarajlija i njihovih uzvanika, sa cetiri strane svijeta. Zato se jubilej i nece veselo proslaviti, isticu clanovi "Udruzenja Paris- Sarajevo-Europe", cije se predstavnistvo nalazi u trecem okrugu Grada svjetlosti. Oni i sakupljaju materijalnu pomoc za ovu znacajnu kulturnu instituciju, u kojoj su stvoreni "Evropski knjizevni susreti". Isticu kako je Centar rezultat pojedinacnog otopora blokiranja grada, pa se financira vlastitim sredstvima. Prema njihovom misljenju Centar André Malraux ne znaci samo desetljece i po susreta, kulturno-umjetnickih inicijativa ili organiziranja dogadjaja. On je, ujedno, predstavnik francuske prisutnosti u srcu Balkana, te garancija saradnje privatnih prijedloga i javnog mijenja.
Kako je neznatan broj javnih subvencija sto pomazu djelovanje institucije, ona svaki cas moze prestati sa radom. Zato "Udruzenje Paris-Sarajevo-Europe", ciji su clanovi Jorge Semprun, François Crémieux, Jean-Marie Laclaventine, Francis Bueb i Ziba Galijasevic, poziva sve ljubitelje kulture i povezivanja ljudi, na ostvarenje projekta opstanka Centra André Malraux, u Sarajevu.