Vijesti
Bošnjačka stranka
MUSTAFIĆ: OPSTRUKCIJA OBEZBIJEĐIVANJA AUTENTIČNOG PREDSTAVLJANJA MANJINA
|
|
Autor: Mina (CG)
Objavljeno: 28. October 2008. 13:10:21
Odugovlačanje sa usklađivanjem dijela izbornog zakonodavstva sa Ustavom Bošnjačka stranka (BS) doživljava kao opstrukciju obezbjeđivanja autentičnog prestavljanja manjinskih zajednica u državnom i lokalnim parlamentima, rekao je portparol stranke Suljo Mustafić.
U Crnoj Gori, smatra on, nije sporno pitanje zastupljenosti manjina u predstavničkim tijelima, ali je za parlamentarnu većinu problematično autentično predstavljanje manjinskih zajednica, koje podrazumijeva i proceduru i novi politički kvalitet i autonomnost u odlučivanju.
«To je, zapravo strah od novih, kvalitetnijih rješenja koja bi odgovarala manjnskim zajednicama i njihovim realnim potrebama, ali ne i ostalim partijama, jer bi njihov upliv bio znatno smanjen, kod autentičnih predstavnika manjina», rekao je Mustafić agenciji MINA.
On je kazao da je u Radnoj grupi, koja se bavi usklađivanjem izbornog zakonodavstva, ta činjenica postala vidljiva kroz iznesene argumente i odugovlačenje procesa.
«To čine gotovo svi članovi grupe. Sada se već organizuju lokalni izbori po starom zakonodavstvu, iako je veliko pitanje koliko je to validno», ocijenio je on.
Prema Mustafićevim riječima, vladajuća većina je saopštila da je usaglasila rješenje o predstavljanju manjina u parlementu, ali ga još nije saopštila. «Oni odgovornost svaljuju na neke opozicione stranke, iako su nesporno najodgovorniji da poštuju Ustav».
«Razlozi koji rukovode vlast mogu se tražiti u želji da, u svim okolnostima zadrže manjinske narode i njihove predstavnike pod izvjesnom političkom kontrolom, dušebrižništvom, odnosno paternalizmom», ocijenio je Mustafić.
On je rekao da je to vidljivo u izjavama pojedinih partijskih funkcionera, vladajuće koalicije, pripadnika manjinskih naroda, kojima ne odgovara da se trajno riješi predstavljanje manjina. «Jer gube i svoj uticaj i pozicije, koje su stekli svojim «tobožnjim» zalaganjem za prava manjina».
«Takođe, neke od opozicionih partija negiraju bilo kakvu potrebu da se zakonom propišu model i uslovi realizacije ustavnog principa, braneći se da nijesu glasali za takav Ustav, a neke manjinske stranke, umjesto da se zalažu da se trajno riješi predstavljanje manjiskih zajednica, smatraju da treba samo zadržati stečena prava», naveo je on.
Ocjenjujući da nije riječ o prevelikom, ni naročito komplikovanom poslu, Mustafić je naveo da bi preostali dio izbornog zakonodavstva, ukoliko bude dobre volje, mogao do kraja godine biti usklađen sa Ustavom.
«Izborno zakonodavstvo je u više navrata popravljano uz sugestije stranih konsultanata, tako da je uglavnom potrebno izvršiti samo usaglašavanje sa novim Ustavom i razmotriti neke sugestije koje su, nakon posljednjih izbora, stigle iz OEBS-a i drugih referentnih organizacija koje se bave izbornim procesom», rekao je Mustafić.
On je ocijenio da bi bilo logično da se usklađivanju izbornog zakonodavstva sa novim ustavnim rješenjima pristupilo bez političkog kalkulisanja i u predviđenim rokovima.
Mustafić je podsjetio da je rok koji je bio predviđen dva puta probijen, a da se posao u radnoj grupi stalno odlaže i razvlači. «Pri tome, slično se ponašaju i vlast i neke opozicione stranke».
On je rekao da je na kolegijumu predsjednika parlamenta, prije dvadesetak dana, dogovoreno da se intenzivira rad u radnoj grupi i da se u tekst zakona odmah ugrade nesporna rješenja a sva sporna daju u tekstu kao alternative.
«O njima bi se nastavio razgovor i usaglašavanje stavova.. Međutim, koliko nam je poznato, Radna grupa se u međuvremenu nije uopšte sastajala», kazao je on.
Ocjenjujući da ima dosta vremena da se donese novo zakonodavstvo, koje će biti usklađeno sa Ustavom , Mustafić je rekao da će BS vršiti politički pritisak prema relevantnim institucijama da se taj posao što prije okonča.
«Važno je da prije svega pripadnicima bošnjačkog i ostalih manjiskih naroda predstavimo i objasnimo model autentičnog predstavljanja i njegov značaj za trajno rješenje političkog predstavljanja manjina», ocijenio je Mustafić.
On je poručio da će BS, ako bude potrebno, tražiti podršku od Ustavnog suda i međunarodnih institucija, pošto su manjiska prava i njihova primjena jedan od važnijih segmenata na putu evropskih integracija.
U Crnoj Gori, smatra on, nije sporno pitanje zastupljenosti manjina u predstavničkim tijelima, ali je za parlamentarnu većinu problematično autentično predstavljanje manjinskih zajednica, koje podrazumijeva i proceduru i novi politički kvalitet i autonomnost u odlučivanju.
«To je, zapravo strah od novih, kvalitetnijih rješenja koja bi odgovarala manjnskim zajednicama i njihovim realnim potrebama, ali ne i ostalim partijama, jer bi njihov upliv bio znatno smanjen, kod autentičnih predstavnika manjina», rekao je Mustafić agenciji MINA.
On je kazao da je u Radnoj grupi, koja se bavi usklađivanjem izbornog zakonodavstva, ta činjenica postala vidljiva kroz iznesene argumente i odugovlačenje procesa.
«To čine gotovo svi članovi grupe. Sada se već organizuju lokalni izbori po starom zakonodavstvu, iako je veliko pitanje koliko je to validno», ocijenio je on.
Prema Mustafićevim riječima, vladajuća većina je saopštila da je usaglasila rješenje o predstavljanju manjina u parlementu, ali ga još nije saopštila. «Oni odgovornost svaljuju na neke opozicione stranke, iako su nesporno najodgovorniji da poštuju Ustav».
«Razlozi koji rukovode vlast mogu se tražiti u želji da, u svim okolnostima zadrže manjinske narode i njihove predstavnike pod izvjesnom političkom kontrolom, dušebrižništvom, odnosno paternalizmom», ocijenio je Mustafić.
On je rekao da je to vidljivo u izjavama pojedinih partijskih funkcionera, vladajuće koalicije, pripadnika manjinskih naroda, kojima ne odgovara da se trajno riješi predstavljanje manjina. «Jer gube i svoj uticaj i pozicije, koje su stekli svojim «tobožnjim» zalaganjem za prava manjina».
«Takođe, neke od opozicionih partija negiraju bilo kakvu potrebu da se zakonom propišu model i uslovi realizacije ustavnog principa, braneći se da nijesu glasali za takav Ustav, a neke manjinske stranke, umjesto da se zalažu da se trajno riješi predstavljanje manjiskih zajednica, smatraju da treba samo zadržati stečena prava», naveo je on.
Ocjenjujući da nije riječ o prevelikom, ni naročito komplikovanom poslu, Mustafić je naveo da bi preostali dio izbornog zakonodavstva, ukoliko bude dobre volje, mogao do kraja godine biti usklađen sa Ustavom.
«Izborno zakonodavstvo je u više navrata popravljano uz sugestije stranih konsultanata, tako da je uglavnom potrebno izvršiti samo usaglašavanje sa novim Ustavom i razmotriti neke sugestije koje su, nakon posljednjih izbora, stigle iz OEBS-a i drugih referentnih organizacija koje se bave izbornim procesom», rekao je Mustafić.
On je ocijenio da bi bilo logično da se usklađivanju izbornog zakonodavstva sa novim ustavnim rješenjima pristupilo bez političkog kalkulisanja i u predviđenim rokovima.
Mustafić je podsjetio da je rok koji je bio predviđen dva puta probijen, a da se posao u radnoj grupi stalno odlaže i razvlači. «Pri tome, slično se ponašaju i vlast i neke opozicione stranke».
On je rekao da je na kolegijumu predsjednika parlamenta, prije dvadesetak dana, dogovoreno da se intenzivira rad u radnoj grupi i da se u tekst zakona odmah ugrade nesporna rješenja a sva sporna daju u tekstu kao alternative.
«O njima bi se nastavio razgovor i usaglašavanje stavova.. Međutim, koliko nam je poznato, Radna grupa se u međuvremenu nije uopšte sastajala», kazao je on.
Ocjenjujući da ima dosta vremena da se donese novo zakonodavstvo, koje će biti usklađeno sa Ustavom , Mustafić je rekao da će BS vršiti politički pritisak prema relevantnim institucijama da se taj posao što prije okonča.
«Važno je da prije svega pripadnicima bošnjačkog i ostalih manjiskih naroda predstavimo i objasnimo model autentičnog predstavljanja i njegov značaj za trajno rješenje političkog predstavljanja manjina», ocijenio je Mustafić.
On je poručio da će BS, ako bude potrebno, tražiti podršku od Ustavnog suda i međunarodnih institucija, pošto su manjiska prava i njihova primjena jedan od važnijih segmenata na putu evropskih integracija.
