Iako se očekivalo da će se tokom jutarnjih sati u ponedjeljak saznati da li je na rješenje o ispunjenosti uvjeta da bivši predsjednik RS Radovan Karadžić bude izručen Haškom tribunalu stigla žalba njegovog advokata, to se još uvijek nije dogodilo.

Foto: AFP/HORok za žalbu, naime, istekao je u petak u ponoć - ali zbog mogućnosti da je ona do tog roka poslana poštom, pojavila se nova dilema: da li postoji striktan zakonski rok do kada se čeka da neko pismo eventualno stigne u sud, navode dopisnici BBC-a iz Beograda.

Pojedini advokati spominju okvirni rok od pet dana, a spekulira se i mogućnošću da je žalba poslana iz Republike Srpske, navodi se u izvještajima medija.

Svetozar Vujačić, advokat Radovana Karadžića, isključio je mogućnost da njegov branjenik bude izručen Haagu u ponedjeljak tokom dana.

"Nije sporno da će Karadžić biti izručen Haškom tribunalu, ali se za sada ne zna kada će to biti", rekao je Vujačić.

Brat Radovana Karadžića, Luka Karadžić, potvrdio je u nedjelju medijima u Srbiji da je žalba na rješenje o izručenju Haagu zaista poslana poštom prije isteka zakonskog roka, ali o tome još uvijek nema nikakvih dokaza.

Žalba na odluku suda se, navode mediji u Srbiji, razmatra ukoliko je upućena do isteka roka. Kada sud primi žalbene spise, počinje da teče rok od tri dana da se o njoj izjasni krivično vanraspravno vijeće.

Ukoliko vijeće odbije žalbu, rješenje o ispunjenosti pretpostavki postaje pravnosnažno i dostavlja se Ministarstvu pravde, koje potom donosi odluku o predaji okrivljenog Haagu.

Nakon dolaska u Holandiju, Radovan Karadžić bi trebalo da se pojavi pred sudijama Tribunala kako bi se izjasnio o optužnici.

"Nekoliko dana nakon dolaska, sudija pretresnog vijeća će zakazati prvo pojavljivanje pred sudom i tada bi Radovan Karadžić mogao, ukoliko to odluči, da se izjasni o krivici. Međutim, on može da odluči da tu odluku odloži za još 30 dana", rekla je portparol Haškog tribunala Nerma Jelačić medijima u Beogradu.

Radovan Karadžić će, prema najavama njegovih advokata, u Hagu zahtijevati da se brani sam, kao i Vojislav Šešelj i prije njega Slobodan Milošević.

Optužnica Karadžića tereti za genocid, umiješanost u genocid, likvidacije, ubistva, kažnjavanja, deportaciju, nehumane akte i ostale zločine počinjene prema muslimanima, Hrvatima i ostalim civilima - nesrbima u Bosni i Hercegovini tokom devedesetih godina.

U Haagu je, navode izvještači, sve spremno za dolazak Radovana Karadžića, ali niko u Tribunalu ne zna kada će se on tačno pojaviti u pritvoru.

Holandski novinari koji pred sudom čekaju, kako kažu, "da se nešto desi" rekli su BBC-u da vrijeme prekraćuju uglavnom čitanjem:

"Počeli smo u utorak prošle sedmice - radimo po smjenama, svaka smjena traje 10 sati. Čekanje, čekanje, čekanje... Dosta čitamo, tu iza ugla je benzinska pumpa na kojoj kupujemo sendviče, kafe, čajeve... Imamo kompjutere pa možemo da čitamo vijesti, ali vijesti - nema. Niko ne zna kakva je situacija."

Jedan od njih napominje da se ne zna ni kako će tačno Karadžić biti dopremljen - helikopterom, kolima ili u policijskoj marici:

"Milošević je 2001. godine iznenada došao helikopterom, tako da to uopće nismo uhvatili. Njegov dolazak su snimili samo amateri koji su se popeli na krov, sa koga se vidi dvorište zatvora. Za Karadžićev dolazak ima nekoliko scenarija - najnoviji je da će sletjeti helikopterom u krug jedne kasarne, koja se nalazi oko kilometar i po odavde, i da će onda u policijskoj marici biti prebačen u zatvor. Ali to je samo jedna od varijanti koje se spominju."

U međuvremenu, Odbor za odbranu i sigurnost Skupštine Srbije zaključio da je Radovan Karadžić uhapšen u skladu sa zakonom i jednoglasno usvojio prijedlog da od Bezbjednosno-informativne agencije, Vojnobezbjednosne agencije i Vojnoobavještajne službe zatraži pismenu informaciju o hapšenju Karadžića.

Na sastanku je konstatirano da prijetnje smrću predsjedniku Srbije Borisu Tadiću, kao i bilo kojem drugom građaninu, te nasilje nad novinarima, pozivi na linč, govor mržnje i nasilničko ponašanje dovode do "opasnog zaoštravanja političkih prilika u Srbiji".

Odbor je pozvao sve učesnike u javnom i političkom životu da se uzdrže od takvog ponašanja.

Prethodno je ministar policije Ivica Dačić izjavio da su u pretresu stana u kojem je boravio Radovan Karadžić "pronađene kopije materijala iz generalštaba Vojske RS".

"Pronađeni su i rukopisi, rokovnici i fotografije", rekao je ministar policije Dačić na sjednici Odbora za sigurnost, i ponovo negirao učešće pripadnika MUP-a Srbije u lociranju i hapšenju Karadžića.

On je rekao da je policija po hapšenju obavila pretres njegovog stana po naredbi istražnog sudije, sačinila zapisnik i predmete koji su privremeno oduzeti predala sudu.

Haag čeka istek razumnog roka
Postupak izručenja bivšeg vođe bosanskih Srba Radovana Karadžića Haškom sudu posljednjih dana obilježen je, u nedostatku tačnih informacija, prije svega bezbrojnim medijskim nagađanjima o tome kada bivši predsjednik Republike Srpske "sigurno" dolazi u Haag, pa je tako "sigurno" dolazio prošlog petka, pa prošlog vikenda, pa u ponedjeljak, pa opet "sigurno" unutar pet dana od navodnog podnošenja žalbe na izručenje - odnosno do četvrtka.

Pravom informacijom, ipak, raspolažu oni izravno uključeni u proces - suci izvanraspravnog vijeća Specijalnog suda u Beogradu, srbijanska ministrica pravosuđa Snežana Malović koja potpisuje nalog o izručenju, srbijanska
i holandska policija koje obavljaju tehnički dio posla izručenja i na kraju Haški sud koji uobičajeno potvrđuje da je proces izručenja dovršen tek kad je optuženik sigurno smješten iza ševeningenskih zidina.

Svjetski mediji stoga su proteklih dana obavili logistički dio posla i pokrili sve tačke vjerojatnog Karadžićeva puta u Haag – od beogradskog pritvora, preko zračne luke Nikola Tesla u Beogradu, roterdamskog aerodroma na koji su dosad dopremani optuženici uhićeni u Srbiji, do zgrade pritvora UN-a u Scheveningenu.

Na samom Haškom sudu tek je neznatno više novinara nego obično, a pred zgradom danima je parkirano tek nekoliko vozila sa satelitskim antenama.

Ako se bude primjenjivala dosadašnja procedura Karadžićev transport do pritvora obavit će se kolonom od dva kombija sa zatamnjenim staklima uz policijsku pratnju na motorima. Jedina dosadašnja iznimka bilo je prebacivanje bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića koji je prije sedam godina u ranim jutarnjim satima bio
prebačen helikopterom iz obližnje vojne baze izravno u prostor pritvora.

Standardna procedura po ulasku u pritvor uključuje utvrđivanje identiteta, liječnički pregled i uručivanje optužnice. Karadžić će biti smješten u UN-ovu dijelu velikog zatvorskog kompleksa u kojem je trenutno 37 optuženih za ratne zločine i s kojima može dijeliti sve - od zajedničke kuhinje do sportskih aktivnosti. Zatvorske ćelije u tom su dijelu veće od uobičajenih standarda i imaju oko 15 četvornih metara s kupaonicom, policama i televizorom.

Glavni haški tužitelj Serge Brammertz, kako je najavljeno, obratit će se medijima ubrzo po Karadžićevu dolasku u pritvor.

Prema pravilima suda Karadžić će morati što prije izaći pred sud kako bi se izjasnio o krivnji po 11 tačaka optužnice koja ga, po osobnoj i zapovjednoj odgovornosti, tereti za genocid i sudjelovanje u genocidu u Srebrenici te druge ratne zločine uključivši teror nad Sarajevom i logore.

Haško tužiteljstvo već je najavilo da preispituje optužnicu koja, među ostalim, ne sadrži teze o udruženom zločinačkom pothvatu jer je posljednji puta mijenjana prije osam godina i nakon toga niko na njoj nije radio, podsjeća Hina.

Karadžić se može odbiti odmah izjasniti o krivnji i nakon toga teče rok od 30 dana u kojem to može učiniti. Ukoliko se ni tada ne izjasni sud će u njegovo ime evidentirati kao da se izjasnio da se ne osjeća krivim.

Ako ne bude imao svoga branitelja s akreditacijom za zastupanje pred ICTY-em Karadžiću će branitelja po službenoj dužnosti za potrebe prvog pojavljivanja odrediti sud i to je u pravilu neko od odvjetnika koji već brane u nekom haškom predmetu. Iz krugova oko Karadžića proteklih dana najavljeno je da će se u Haagu braniti sam, ali to ovisi hoće li mu ICTY to i dozvoliti.

Nakon prvog pojavljivanja predsjednik Haškog suda prvo će odrediti predraspravno vijeće koje će voditi postupak, a kad se približi datum početka suđenja tada će predsjednik Suda odrediti i koje će sudsko vijeće voditi samo suđenje.