Sutra se navršava 13 godina od kada je Haški tribunal (ICTY) podigao optužnice za ratne zločine protiv bivšeg lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića i bivšeg komandanta vojske bosanskih Srba, generala Ratka Mladića.
Karadžić je uhapšen 21. jula u Beogradu, a Mladić je i dalje u bjekstvu.
Prvu optužnicu protiv njih ICTY je podigao 25. jula 1995. godine za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.
Četiri mjeseca kasnije taj međunarodni sud podigao je drugu optužnicu za zločine počinjene u Srebrenici, koja Karadžića i Mladića tereti za genocid i zločine protiv čovječnosti, počinjen pošto je vojska bosanskih Srba zauzela taj grad.
Optužnice protiv njih razdvojene su 14. oktobra 2002. godine, kada je ICTY otpečatio izmijenjenu i dopunjenu optužnicu protiv Karadžića, koja ga tereti za genocid, saučesništvo u genocidu nad Bošnjacima i Hrvatima tokom rata u BiH i druge zločine.
U novembru te godine ICTY je objavio izmijenjenu i dopunjenu optužnicu protiv Mladića, koja ga tereti za genocid počinjen nad Bošnjacima i u kojoj su sažete dvije optužnice koje su do tada postojale.
Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, krajem 1995. godine, Mladić je, ukazom bivše predsjednice Republike Srpske (RS) i osuđenog ratnog zločinca Biljane Plavšić, u oktobru 1996. godine smijenjen sa dužnosti komandanta Vojske RS, a potom penzioniran.
Posljednji intervju Mladić je dao agenciji Reuters 16. aprila 1999. godine, da bi odgovorio na optužbe tadašnjeg britanskog ministra odbrane Džordža Robertsona (George Robertson) da je umiješan u rat na Kosovu.
Prema pisanju medija, Mladić je po prestanku aktivne vojne službe živio u Beogradu, gdje se pojavljivao i na nekim javnim mjestima.
Prema izjavi predsjednika Nacionalnog savjeta za saradnju Srbije s ICTY Rasima Ljajića medijima u Beogradu, Mladić je do 2005. godine najvećim dijelom bio u Srbiji.
Zbog nesaradnje RS s ICTY i neizručenja optuženih za ratne zločine, bivši visoki predstavnik u BiH Pedi Ešdaun (Paddy Ashdown) smijenio je u junu 2004. godine predsjednika Narodne skupštine RS Dragana Kalinića i ministra unutrašnjih poslova RS Zorana Đerića i još oko 60 osoba sa dužnosti u RS i Srpskoj demokratskoj stranci (SDS).
Iz istih razloga zabranjeno je finansiranje SDS iz državnog budžeta.
Evropska unija (EU) je porodicama dvojice najtraženijih haških bjegunaca i još jednom broju osoba, među kojima je i vladika maleševski Filaret, zabranila ulazak u zemlje EU.
Na listi koju su iz istih razloga sačinile SAD nalazi se više od 150 osoba kojima je zabranjen ulazak i bilo kakve komercijalne aktivnosti s tom zemljom.
SAD su ponudile i novčanu nagradu do pet miliona US dolara za pomoć da se pred lice pravde izvedu optuženi za ratne zločine.
U cilju hapšenja haških bjegunaca, Vlada Srbije je početkom 2006. godine izradila Akcioni plan, a nekoliko mjeseci kasnije uhapšeno je više osumnjičenih za skrivanje Mladića.