11. jula 2008 na Menhetnu u Njujorku, SAD održan je dvojezični komemorativni panel na temu: “Genocid nad Bošnjacima u kontinuitetu: zašto opet?” pod pokroviteljstvom Bosansko-američkog udruženja NYC, a u suradnji sa:
- Kongresom Bošnjaka Sjeverne Amerike- BiH Koordinacija NY/NJ,
- Bošnjačkim Savjetodavnim vijećem - Wašington D.C., New York;
te medijskim i prostornim pokroviteljstvom vaseg omiljenog glasila bosnjacke dijaspore Bosnjaci.net-a.
Ostali medijski pokrovitelji su bili:
-Glas Bosne i Hercegovine
-Bosansko Americka TV (BATV)

Gosti panela su bili: Šeri Fink, poznata amerićka autorica knjige “Srebrenica - Ratna bolnica”; Haris Hromić, član bošnjačke lobističke grupe, Sejfullah Turkkan, veteranski dopisnik iz Washington-a i New York-a za niz turskih dnevnih glasila; Aiša Al-Adaviya, njujorška aktivistkinja i osnivačica nevladine organizacije za zaštitu prava žena, a prisutnima se obratio, iako slabijeg zdravstvenog stanja, i srebrenicki gazija Senahid Halilovic. U prisustvu kako bosanskih tako i američkih i turskih novinara, te bosanskih i američkih gostiju u Konferencijskom Centru na Menhetnu je svečano otvorena komemoracija bošnjačkih žrtava genocida - genocida čiji je cilj bilo uništenje BiH.

Nakon pozdrava aktuelnog Predsjednika BAU Zahida Bjelića, uvodnih riječi dobrodošlice organizatorke panela Zejne Džananović riječ je preuzela moderatorka skupa, Meliha Pihura i okupljenima predstavila goste i njiovu djelatnost pojedinačno te time otvorila panel.

Prva govornica većeri je bila Šeri Fink, američka aktivistkinja i autorica knjige “Srebrenica - Ratna Bolnica”. Ona je opisala svoj rad na knjizi te motive koji su je nagnali da se lati te zadaće.
Aiša Al Adawiya je iznijela motive koji su je inspirisali da formira svoju nevladinu organizaciju “Žene u islamu” nakon što je prvi put saznala za masovna silovanja Bošnjakinja muslimanki. te je ponudila svoju dokumentaciju iz perioda genocida nad Bošnjacima BAU na arhivsko korištenje i čuvanje.
Sejfullah Turkkan je iz vlastite perspektive dao osvrt na agresiju na BiH i genocid nad Bošnjacima a Haris Hromić je opisao rad Bošnjačkog savjetodavnog vijeća u kontekstu političkog evoluiranja Bošnjaka u SAD i BiH nakon izvršenog genocida nad njima i svrhu neophodnosti postojanja i djelovanja ovog vijeća.

Iako panel nije u cjelosti odgovorio na ključna pitanja koja se tiču “tihog” kontinuiteta genocida nad Bošnjacima - koji se danas odvija u BiH u formi diskretnog prisiljavanja djece na obrazovanje u institucijama koje nose simbole ubica njihovih očeva, “čišćenja” historijskih udžbenika od svakog iole objektivnog pomena genocida nad Bošnjacima i agresije na BiH te “upotrebe” sudsko-pravnih sredstava zarad onemogućavanja Bošnjacima održivog povratka na vlastitu okućnicu - a da ne govorimo o redovitim uzurpacijama zemljišta i privatnog vlasništva i uznemiravanju zakonitih vlasnika te nehapšenju ratnih zločinaca višeg i nižeg ranga - panel je ipak podsjetio i razjasnio okupljenima neka pitanja prezivljavanja Bosnjaka pod ratnim uslovima: kako je bilo držati se Hipokritove zakletve u nemogućim uvjetima pod agresijom BiH (Fink, Srebrenica - War Hospital).

Kako se žene žrtve rata moraju tretirati sa poštovanjem koje priliči muslimanima (Al-Adawiya) , kako su Bošnjaci nakon agresije, iako napaćeni i ekonomski iscrpljeni, umjeli očuvati svoje dostojanstvo (Seyfullah Turkkan) te da se Bošnjaci dijaspore moraju fokusirati više na vlade zemalja u kojima su našli poratno utočište (Hromić) jer samo tako mogu efikasnije i bolje izazvati pozitivne promjene u BiH, pošto je dejtonskom arhitekturom institucionalizirano blokiranje daljeg razvoja i evolucije BiH kao države. Time je komemorativni panel ipak poslužio svojoj glavnoj svrsi - podsjećanju i proučavanju genocida nad Bošnjacima 1992-1995.

Srebrenički gazija Senahid Halilović je podvukao koliko je danas tegoban život udovica povratnica i njihove siročadi koja se obrazuju u BiH i potrebu da vlada Države BiH na jedan kvalitetivno bolji način povede računa o njima.

Imam BHiCNY Salem ef. Cecunjanin je pri kraju pozvao sve prisutne da se priključe naredni dan i vjerskoj službi - mevludu - pripremljenom u organizaciji Bosanskohercegovačke islamske zajednice Njujork za masakrirane Bošnjake i Bošnjakinje Srebrenice, ali i sve ostale žrtve genocida nad Bošnjacima na teritoriji BiH ali i šire, jer 11. Juli kao Dan Genocida pripada svim nevino umorenim žrtvama agresije podjednako.

Skup je zaključen objavljivanjem rezultata literarnog natjecaja “Srebrenica” web magazina Bosnjaci.net, dodjelom knjiga “Logor” i “Sve najbolje o BiH” govornicima panela, pozivom da se izlazi redovito kako na predstojeće bosanske tako i na američke izbore, da je neophodno hapšenje ratnih zločinaca - Crnogorca Radovana Karadžića i Srbina Ratka Mladića (jer bez toga nema pomirenja) - i željom da se i dogodine svi opet okupimo i time pokažemo da poštujemo i cijenimo naše žrtve i da ih nismo zaboravili - pa makar bili i u dijaspori.