Neće se graditi krst iznad Sarajeva Mislim da se ova događanja, politički isforsirani zahtjevi za Vašom smjenom, mogu dovesti u vezu sa nastojanjima da se na Zlatištu postavi provokativni krst od 26 m visine. Zapravo, mislim da je neko svjesno zloupotrijebio trenutak i namjeravao dok traje kampanja protiv Vas da nam izgradi krst nad glavom? Vi ste digli glas protiv ovakve političke manipulacije i protiv gradnje ovog inat krsta. Obavili ste i razgovor sa gradonačelnikom Istočnog Sarajeva. Međutim, priča oko krsta još nije okončana. Da li će ga biti ili neće? Borovac: Ja sam gradonačelniku Istočnog Sarajeva prenijela poruku, jedno nezadovoljstvo, jedan bunt koji je kod građana Sarajeva izazvala sama najava da će se graditi krst kao spomen obilježje stradalim Srbima. Smatram da je to neprimjereno. Karakteristika ovog grada jeste i u ljepoti obilježavanja mjesta umrlim i stradalim ljudima. Sarajevo je skoro svo obilježeno kao mjesto stradanja, i mi smo nastojali da u gradu Sarajevu i u cijelom kantonu mjesta na kojima su naši sugrađani nastradali od granata, od snajpera, obilježimo na jedan primjeren i dostojanstven način. To su žrtve koje su bile ne samo Bošnjaci, nego i Srbi i Hrvati, i mi smo obilježili mjesta njihovih stradanja pišući njihova imena da se vidi ko su građani Sarajeva. Dakle, ovaj grad ima tradiciju dostojanstvenog obilježavanja mjesta na kojima su građani nastradali. Taj krst, takvih dimenzija i postavljen na takvom mjestu, nije u toj tradiciji i bio bi više kao nametnuti simbol i izazivao bi stalno nezadovoljstvo. Mislim da je tu poruku shvatio i gradonačelnik Istočnog Sarajeva, i da se složio sa mnom da ne treba ničemu prkositi i da treba graditi suživot. Međutim, vidim da je on i dalje izložen pritiscima, ali ipak mislim da ćemo ići ka boljim rješenjima. Možemo li onda sa sigurnošću poručiti građanima Sarajeva da neće biti gradnje krsta, uvažavajući činjenicu da imate sigurno veća saznanja od nas, ali i činjenicu da to nije u Vašoj nadležnosti? Borovac: Sa sigurnošću ne bih smjela, ali mislim da će ljudi koji su to tražili imati razumijevanja i da do toga neće doći. Prevelika žestina izražena je u osudama gradnje džamije na Ciglanama U Sarajevu se vodi velika kampanja i protiv gradnje džamije na Ciglanama i protiv uvođenja vjeronauke u predškolskim ustanovama. Ta kampanja ide od gotovo istih krugova koji vode kampanju protiv Vas. Je li ovo koincidencija ili ništa nije slučajno? Borovac: Nekako se puno stvari zadesilo u isto vrijeme, i čovjek jednostavno treba da se zabrine nad tim stvarima. Ne može se ostati ravnodušnim kada je na više mjesta i iz više razloga napadnuto i Sarajevo i gradonačelnica, sa svim tim nekim konstatacijama koje ne vidim da imaju nekog osnova za toliko žestine i siline napada, i prema Bošnjacima i prema njihovim vjerskim objektima i prema tradiciji koja u ovom gradu postoji toliko godina. Kada je u pitanju džamija na Ciglanama, dugo se vremena o njoj govorilo. Ona je bila predviđena i planom i mogle su te reakcije nastupiti kada su rađene korekcije plana, ali nisu, nego se sada pravi problem. Svemu se daje preveliki značaj i velika je žestina izražena u osudama izrečenim ovih dana u medijima zbog gradnje te džamije. Smatram da je to nepotrebno i da se sve može u jednom normalnom razgovoru, dijalogu i sa normalnim kritikama riješiti. Zbog toga mi se nekad čini da je sve ovo iz nekih centara moći isforsirano i dogovoreno da se uradi u isto vrijeme.

Nekako se dosta stvari zadesilo u isto vrijeme, i čovjek jednostavno treba da se zabrine nad tim stvarima. Ne može se ostati ravnodušnim kada je na više mjesta i iz više razloga napadnuto i Sarajevo i gradonačelnica, sa svim tim nekim konstatacijama koje ne vidim da imaju nekog osnova za toliko žestine i siline napada, i prema Bošnjacima i prema njihovim vjerskim objektima i prema tradiciji koja u ovom gradu postoji toliko godina. Kada je u pitanju džamija na Ciglanama, dugo se vremena o njoj govorilo. Ona je bila predviđena i planom i mogle su te reakcije nastupiti kada su rađene korekcije plana, ali nisu, nego se sada pravi problem

Već otprilike dva mjeseca jedna grupa građana traži Vašu smjenu. Oni se ne žele identificirati već se kriju iza naziva 'neformalna grupa građana'. Navodni povod bila su dva ubistva: svirepo ubistvo starice i ubistvo maloljetnika u tramvaju. Danas protestanti više i ne znaju povod svojim zahtjevima za Vašu smjenu, ali je i dalje traže. Da li iza njih stoji neka politička opcija koja ne želi Vas na mjestu gradonačelnice, sa jedne strane, a u kojoj mjeri su opravdana nezadovoljstva građana ako uzmemo njihov povod, odnosno nesigurnost u gradu, sa druge strane?
Borovac: Protestanti traže ostavku. Ostavku iz moralnih razloga, navodeći kako nisam bila ovdje u trenutku kada je bilo najteže. Mislim da su zahtjevi za ostavkom na takav način prvi put viđeni na ovim prostorima. Ja razumijem kao građanin tešku situaciju u Bosni i Hercegovini, posebno socijalnu situaciju. Razumijem da smo mi još dosta opterećeni, da nosimo posljedice rata i postratni sindrom uveliko je prisutan u cijeloj Bosni i Hercegovini. Kada su ove stvari u pitanju, možemo da pričamo o nezadovoljstvu građana, dakle, posmatrajući ukupnu situaciju. Međutim, u Sarajevu se dogodila jedna teška stvar. Ubijeno je dijete, maloljetnik, i to je nešto za veliku osudu. Ali, taj teški trenutak za cijeli grad, a posebno za porodicu nastradalog Denisa, iskorišten je da se pokrene ova lavina protesta, a ja sam dovedena u kontekst glavnog krivca, iako, to sam bezbroj puta rekla, Grad Sarajevo nije odgovoran za sigurnost građana u njemu. O sigurnosti brine policija, njih je na području grada Sarajeva oko 1.400 aktivnih. Dakle, imamo Ministarstvo unutrašnjih poslova, komesara policije, Ministarstvo pravde koje se brine o prijestupnicima, sa posebnim osvrtom na maloljetne prijestupnike, koje je dužno da smjesti, da skloni sa ulice. To važi za ministarstva pravde i na kantonalnom i na federalnom nivou. Sada imamo tužiteljstva, istražne sudije, koji se bave ovim problemima. Znači, imamo čitav jedan sistem, procesni mehanizam odgovornih institucija i osoba za jedno takvo stanje, ali se u prvi plan stavljam ja, kao gradonačelnica, i mene prozivaju kao odgovornu za sigurnost u gradu Sarajevu. Ja sam više puta rekla koga smatram odgovornim za sigurnost. Spomenula sam policiju i protestanti su odmah počeli da hvale policiju. I ja ih hvalim i smatram da dobro rade posao kada je u pitanju otkrivanje izvršitelja krivičnih djela, i nemam tu nikakve primjedbe. Jednostavno policija je odgovorna u svom poslu, spremni su da odgovore na sve izazove i na situaciju u kojoj se grad Sarajevo nalazi kada je u pitanju prijestupništvo. Ali, nešto drugo se pokazuje kada su u pitanju protesti. Pokazuje se da više nije bitna ni sigurnost u ovom gradu, nego je bitna ostavka Semihe Borovac, i evo da spomenem Samira Silajdžića. Kada dalje analiziramo tu situaciju, i vidimo da je smjena bitnija od sigurnosti, jasno postaje da su neki krenuli u predizbornu kampanju, i da je lavina nezadovoljstva pokrenuta i potpomognuta od strane nekih političkih opcija. Vrlo je interesantan jedan detalj na koji mi je skrenuta pažnja. Naime, među demonstrantima se nalazi i jedan značajan broj ljudi iz Istočnog Sarajeva i ljudi koji se ne viđaju često u Sarajevu. To su primijetili i naši sugrađani, prolaznici, i o tome mi govore i skreću pažnju. Pitam se da li nekome smeta što ja sve ovo radim, što pravimo spomenik ubijenoj djeci u Sarajevu, što obnavljamo Vijećnicu, što se obnavlja Trebević, što se rade mnoge stvari na uljepšavanju i pokazivanju kulturne baštine, tradicije ovoga grada, obnovi vjerskih objekata itd. Ne mogu da vjerujem da ovo nekome smeta, da mu se ne sviđaju ovi projekti. Očito sada nekome smeta što ja želim da ukažem na multikulturalnost u Sarajevu, na postojanje suživota, na toleranciju. Svi moji nastupi išli su u tom pravcu kako bih istakla vrijednost koju ovaj grad ima i koju imaju njegovi građani.

No, i pored sve ove kampanje protiv Vas, ali kroz Vas i protiv Grada Sarajeva, i to kako se čini višeslojne i koordinirane kampanje, ipak je dostojanstveno i uz puno gostiju obilježen 6. april, Dan Grada Sarajeva. Grad je posjetilo i 12 gradonačelnika gradova, možemo reći, iz cijelog svijeta i to je neki vid podrške i satisfakcije Vama, Gradu i projektima Grada...
Borovac: Da, ta posjeta je jedno priznanje Sarajevu. Naša otvorenost posljednjih nekoliko godina otvara nam vrata i naši prijatelji nam daju podršku, pružaju ruku prijateljstva i žele da nas vide u Evropskoj uniji. Naš grad žele da vide kao ravnopravan gradovima u Evropskoj uniji. Njihov dolazak bio je upravo iz tog razloga, i oni su pokazali da su uz nas. Bez obzira što su protestanti koji žele moju smjenu uputili pisma ambasadorima zemalja iz kojih su dolazili naši gosti, gradonačelnici, i tražili da oni ne dolaze. Ja koristim i ovu priliku, koristim vaš list, da se zahvalim tim ljudima koje ništa nije moglo omesti da budu sa nama na naš dan. Nažalost, nisu došli neki ljudi iz Sarajeva, a došli su ljudi iz Evrope da nas podrže. Ovo mnogo govori, govori da smo svijetu pokazali da je Sarajevo jedan otvoren grad, grad koji priznaje i Istok i Zapad. Sa nama su bili i gradonačelnici iz evropskih zemalja, iz nekoliko gradova iz Turske, i time pokazujemo da je Sarajevo grad u kome su dobrodošli svi, i oni sa Istoka i oni sa Zapada. Sarajevo je mjesto koje može da baštini tu lijepu kulturu i šarm spajanja Istoka i Zapada.

Borovac: Evo ja ću, igrom slučaja, u vašem prisustvu konačno potpisati taj zahtjev o kome govorite. On će otići prema Ban Ki-Moonu, generalnom sekretaru UN-a, zatim Richardu Goldstonu, predsjedniku Komisije o kojoj ste govorili, Faustu Pokaru, predsjedniku Međunarodnog suda pravde, i drugim relevantnim ljudima i institucijama. Dakle, na ruke ovih ljudi otići će zahtjev koji sam upravo potpisala u ime Grada Sarajeva, a kojim se traži preuzimanje arhiva Međunarodnog krivičnog suda. Sarajevo treba da bude mjesto gdje taj arhiv treba doći, da se u njemu izučava historija i istina protekle agresije, a najvjerodostojniji dokumenti nalaze se u tom sudu, odnosno u njihovom materijalu, u njihovim presudama.

Jedan od mojih glavnih motiva za ovaj razgovor sa Vama nastao je nakon nedavnog razgovora sa Amirom Ahmićem, bošnjačkim oficirom za vezu pri Tribunalu u Haagu. Od njega sam dobio informaciju da bi Grad Sarajevo mogao tražiti od UN-a da se dokumenti Međunarodnog krivičnog suda, nakon njegovog zatvaranja, arhiviraju u našem gradu. Znam da ste Vi već obavili razgovore sa predstavnicima Komisije koja je određena od UN-a da sagleda sve mogućnosti pa da onda dadne prijedlog UN-u gdje da se arhivira ova vrlo historijski i pravno bitna građa. Da li ćete uputiti javni zahtjev i prijedlog da Sarajevo bude mjesto u kojem će se pohraniti ova građa?
Borovac: Evo ja ću, igrom slučaja, u vašem prisustvu konačno potpisati taj zahtjev o kome govorite. On će otići prema Ban Ki-Moonu, generalnom sekretaru UN-a, zatim Richardu Goldstonu, predsjedniku Komisije o kojoj ste govorili, Faustu Pokaru, predsjedniku Međunarodnog suda pravde, i drugim relevantnim ljudima i institucijama. Dakle, na ruke ovih ljudi otići će zahtjev koji sam upravo potpisala u ime Grada Sarajeva, a kojim se traži preuzimanje arhiva Međunarodnog krivičnog suda. Sarajevo treba da bude mjesto gdje taj arhiv treba doći, da se u njemu izučava historija i istina protekle agresije, a najvjerodostojniji dokumenti nalaze se u tom sudu, odnosno u njihovom materijalu, u njihovim presudama. Naravno, ta istina može i treba da posluži i za pomirenje naroda na ovim prostorima. Sarajevo ima i prostor i kvalitetne ljude koji mogu da opsluže ovu građu, naravno, uz materijalnu, stručnu i drugu podršku UN-a.

Za kraj našeg razgovora recite nam nešto o projektima i planovima Grada za predstojeći period?
Borovac: Pored naše stalne aktivnosti na urbanom uređenju grada Sarajeva, gdje je uloga Grada donošenje regulacionih planova i gdje smo donijeli dva plana, posebno značajna za uže gradsko jezgro, a to su Marijin Dvor i prostor Vase Miskina Crnog. Tu treba da krene jedna savremena gradnja i da to bude dio grada koji će pokazivati razvojni karakter grada. U ovoj godini napravit ćemo značajan broj regulacionih planova, što će praktično značiti sanaciju već izgrađenih objekata u gradu Sarajevu, gdje god za to bude postojala mogućnost shodno odlukama donesenim u Kantonu. Znači, na neki način želimo da obilježimo sve ovo što će predstavljati razvojnu funkciju grada, a i da potvrdimo ono što je izgrađeno u gradu Sarajevu i odgovara nekim arhitektonskim normama i standardima. Kada ostavimo nadležnosti u oblasti kulture, obrazovanja itd., ja ću spomenuti nekoliko projekata koje Grad Sarajevo vodi, a koji će se, ako Bog da, završiti u ovoj godini. Imamo projekat obnove žičare za Trebević. Mi smo uradili projekat na osnovu kojeg se može već pristupiti izvođenju radova. Imamo zainteresiranih subjekata, potrebno je da se GRAS malo više uključi u te aktivnosti i za kratko vrijeme mogli bismo imati ponovo žičaru. Nastavit ćemo sa projektom stvaranja uvjeta za razvoj turizma na Baščaršiji, kao jednom od najatraktivnijih dijelova za turizam u Sarajevu. Učestvujemo u projektima rasvjete, popločavanja, obnove fasada, krovova na radnjama u užem jezgru Baščaršije. Dakle, na stvaranju ambijenta u kojem će turisti osjetiti svu čar i ljepotu Baščaršije i grada Sarajeva. Ove godine završit ćemo i spomenik ubijenoj djeci grada Sarajeva. Vršit ćemo obnovu i restauraciju Trga oslobođenja – Alija Izetbegović. Nastavit ćemo sa projektom turističke signalizacije. Time ćemo pomoći turistima da se bolje i lakše snađu, ali i građanima Sarajeva da bolje upoznaju detalje svog grada, njegove tradicije, historije, kulture itd. Nastavit ćemo neke projekte zajedno sa općinama, kao što je most iz Radićeve ulice prema Akademiji likovnih umjetnosti. Popločavat ćemo sa općinom Novo Sarajevo Vilsonovo šetalište i još određen broj pješačkih staza. Nastavit ćemo na pripremama Baščaršije na stavljanje na UNESCO-ovu listu. Nastavljamo sa obnovom Vijećnice, projekt je gotov, sredstva nam, hvala Bogu, pristižu. Ove godine ćemo pristupiti obnovi fasade i za to imamo sredstva, a vrlo brzo će se na Vijećnici naći skele i radnici. Grad Sarajevo će u saradnji sa pobratimskim gradovima iz inostranstva imati promociju u Beču, gdje će biti ''Dani Sarajeva u Beču'' u trajanju od 15 dana. Ove godine smo i domaćini organizacije Konferencije balkanskih – evropskih gradova. Ove godine imat ćemo i dane Podgorice u Sarajevu, kao i dane Fridrischafena u Sarajevu. Tu je još niz značajnih projekata iz kulture koje podržavamo: SFF, MESS, teatra, pomoći NV sektoru itd. Želim naglasiti da mi 70 posto budžeta vratimo kroz projekte gradu i građanima Sarajeva. (Saff)