Autor priloga je iz Mitrovice, studentica je četvrte godine novinarstva na Univerzitetu Florida. Suradnica je bošnjačkog magazina “Alem” koji izlazi na Kosovu i pisat će za web magazin Bošnjaci.Net. Ovaj prilog će također biti objavljen u narednom broju Alema.

“Najbolje rješenje za Kosovo bilo je da postane nezavisna država kojoj će trebati dosta pomoći. Srbi se ne slažu sa statusom, ali američka sila je bila upotrijebljena u dobre svrhe”, - rekla je bivša državna tajnica Madeleine Albright tokom njene prošlonedjeljne posjete Univerzitetu "Florida" u Gainesvilleu.

"Mislim da ono što je veoma važno, a o tome sam razgovarala i sa Hashimom Thaqijem, to što ovo nije samo vladavina većine već su u pitanju i prava manjina, tako da vlada Kosova mora voditi računa o tome kako se realiziraju prava manjina. To je ono što je važno za funkcioniranje jedne zemlje a i za međunarodnu podršku", - izjavila je Albright za program na bosanskom jeziku Televizije Kosova.

Zaustavili smo etničko čišćenje
Albright je posjetila Univerzitet Floride kako bi pred profesorima i studentima ovog univerziteta govorila o svojoj novoj knjizi “Memo to the President Elect. How to restore America’s reputation and leadership.” (Memorandum izabranom predsjedniku. Kako promijeniti Američku reputaciju i rukovodstvo).

Ona je ovom prilikom pred prisutnima također izjavila da ono što se desilo na Kosovu bilo je “etničko čišćenje ljudi od strane Miloševića, i to samo iz razloga što nisu Srbi i što su druge vjere”.
“Pokušali smo upotrijebiti neke diplomatske mjere kako bi ga zaustavili ali to nije uspjelo. Ja vjerujem u mir, ali nisam pacifista. Vjerujem da se ponekad mora upotrijebiti sila na neki specifičan način i sa ograničenom količinom snage. To smo i uradili, a rezultat toga je bio da smo zaustavili etničko čišćenje," rekla je Albright.

Međutim, glavna tema njenog govora bila je njena knjiga.

Kako je ona izjavila, predstojeći predsjednički izbori u Americi će biti jedni od "najtežih predsjedničkih izbora koje smo ikada vidjeli."

Albright, inače savjetnica predsjdničke kampanje senatorke Hilary Clinton, izjavila je da sljedeći predsjednik treba da bude samouvjeren ali ne isključivo siguran u svemu.

Svijet u neredu
Samouvjeren predsjednik je onaj koji može da okupi grupu ljudi koji se razlikuju jedan od drugog, te onda donijeti odluke na osnovu informativnog mišljenja, radoznalosti i želje za većim saznanjem, izjavila je ona.
Knjiga je napisana da bude pročitana od strane predsjednika onog dana kada on/ona bude izabran/a.

Kliknite na sliku za uvećati Madeleine Albright: Rekla sam i ponavljam to da će Iraq otići u historiju kao najveća propast koja se ikada desila američkoj vanjskoj politici. Albright sa autorom priloga

Prvi dio knjige je više o “na kakav način?” Govori o tome šta je ustvari Predsjedništvo; kako funkcionira Američka nacionalna sigurnost; kako su odluke donijete, te kako je veoma važno okupiti grupu ljudi voljnih da daju druge savjete izuzev samo govoriti “Yes, sir, Yes, Ma’am.”

“Podvlačim važnost raznolikih glasova ali i grupni rad. Vjerujem da se ovo ne dešava na Floridi, ali u Washingtonu ljudi se pokazuju koliko su pametni čineći osobu koja sjedi do njih glupom,” izjavila je Albright.

Drugi dio knjige govori o pitanjima s kojima će se sljedeći predsjednik suočiti.
Albright je izjavila da je većinu njenog života provela kao praktičar ili profesor međunarodnih odnosa.
“Ne vjerujem da sam ikada vidjela svijet u većem neredu” rekla je ona. “A to je diplomatski pojam.”
Postoje pet velikih pitanja/problema koja čekaju sljedećeg predsjednika.

Nametanje demokracije je oksimoron
Prvo pitanje je kako se boriti protiv terorizma ne stvarajući veći broj terorista.

Po njenim riječima,“postoji veliki broj ljudi koji žele da nas ubiju, oni su ubice, i mi trebamo da ubijemo njih. Međutim, mi ne trebamo svrstati u jednu mrežu sve one koji nas ne vole i misliti da svi oni imaju nešto zajedničko sa Osama bin Ladenom. U svijetu postoje mnoge druge terorističke organizacije.”

Također, tehnika korišćenja koncepta “rat protiv terorizma” je pogrešna. Prvo, ovaj rat uopće ne liči na bilo kakav drugi rat. Drugo, ljudi koji su akteri u ovom ratu su ubice, te zvati ovaj rat ratom protiv terorizma mi ustvari stvaramo ratnike i dajemo im taj nezaslužni status u njihovom društvu, kazala je Albright.
Drugo pitanje je o slomljenom sistemu koji je kontrolisao nuklearno oružje u posljednjih 50 godina.

Kako promijeniti način putem kojim se demokracija sprovodi je također nešto s čime sljedeći predsjednik mora da se suoči.
“Ja vjerujem u demokraciju i mislim da se ljudi nalaze u boljoj situaciji ukoliko žive u zemljama u kojima sami mogu odlučivati o svojim životima,” rekla je Albright. “Ja nisam osoba koja vjeruje u to da bivša država nije spremna za demokraciju. Mislim da je svaka država spremna ali tu postoje razni stupnjevi. Međutim, niko ne može odlučiti da jedna grupa naroda nije u stanju donositi odluke o svom životu.”
Ona je dodala da se ona i predsjednik George W. Bush slažu s tim, ali ona vjeruje da demokracija ne može biti nametnuta.
“Nametanje demokracije je oksimoron,” kazala je Albright.
Njegova ideja je bila da donese demokraciju na Bliskom Istoku, a Iraq bi bio glavni model.
“Možda griješim, ali sumnjam da postoje lideri u svijetu koji kada gledaju na Iraq kažu ‘želim da moja država izgleda tako’”, dodala je Albright.

Iraq će otići u historiju kao najveća propast koja se ikada desila američkoj vanjskoj politici
Četvrto pitanje je u vezi negativnih aspekata globalizacije. Dok u svijetu postoje ljudi koji su protiv globalizacije, Albrightova je izjavila da globalizaciju ne treba prekinuti. Postoje dosta negativnih frakcija i one se moraju promijeniti.
Pitanja u vezi globalnog zagrijavanja te klimatskih promjena također zauzimaju mjesto u njenoj knjizi.
Ona je također navela nenamjerne posljedice koje su se stvorile tokom rata u koji je Amerika uključena.
Nenamjerne posljedice Afghanistana su u Pakistanu, zemlja koja ima svaki aspekat, koja stvara međunarodnu migrenu: oružje, korupcija, siromaštvo, ekstremizam, a pitanje je kako će njihova vlada funkcionirati, a koja je potrebna Americi zato što je ona jedini pristup preko koje se može saznati šta se dešava na sjeverozapadu te i o problemima u Afghanistanu.
Nenamjerne posljedice rata također postoje i u Iraqu.
“Rekla sam i ponavljam to da će Iraq otići u historiju kao najveća propast koja se ikada desila američkoj vanjskoj politici,” rekla je Albright. “To jeste jaka izjava i to znači ja mislim da je Iraq gori od Vijetnama. Nije po brojnosti mrtvih, već kada govorimo o nenamjernim posljedicama. Haos koji se dešava u samoj zemlji, te u njenom susjedstvu.
Ona je također naglasila da se mora dati više pažnje Africi i Južnoj Americi.
Sva ova pitanja odnosno problemi trebaju međunarodnu saradnju, rekla je ona. SAD jeste najjača zemlja u svijetu sa najvećom vojskom. Međutim, ona ne može riješiti sve ove probleme. Oni se mogu riješiti samo u suradnji sa ostalim zemljama, izjavila je Albright.