Uvjereni su Bošnjaci na Kosovu da im Bošnjaci iz BiH kroz institucije, odnosno ministarstva obrazovanja, bar ono Federalno i Kantona Sarajevo, mogu pomoći kod izrade kvalitetnih udžbenika, lektire, organizacije nastave i finansiranja tih stvari. Nažalost, naglašeno je da te veze nema i da je prestala nakon odlaska prof. dr. Rizvanbegovića sa ministarske funkcije. Do tada je nekakva pomoć i saradnja postojala. Primjer je kontingent udžbenika koji su dopremljeni na Kosovo i koji i danas značajno služe. Da nije njih, kako je naglasio publicista Ćerim Bajrami, 'danas bi naša djeca učila iz srbijanskih udžbenika iz 90-ih godina prošlog stoljeća'

Asocijacija savremenih inicijativa iz Prizrena (Kosovo) organizirala je 16. februara Regionalnu konferenciju ''Modeli saradnje institucija obrazovanja Kosova i BiH u cilju unapređenja nastave na bosanskom jeziku na Kosovu''. Konferencija je održana u Prizrenu i sastojala se od dva dijela: predavanja koja su održana na Edukativnom fakultetu u Prizrenu u jutarnjim satima (između 9 i 11), i same Konferencije održane u hotelu ''Nafron'' od 11 do 15 sati. Predavanja na Edukativnom fakultetu održali su prof. dr. Šefket Krcić iz Novog Pazara na temu ''Kriza bošnjačke filozofije XX stoljeća'', i prof. dr. Husein Zvrko iz BiH na temu ''Značaj proučavanja i standardizacije bosanskog jezika''.

Eminentan skup

Konferenciji prisustvovao je veliki broj istaknutih gostiju iz BiH, Sandžaka i Kosova. Većina učesnika uzela je učešće u vremenu odvojenom za uvodna izlaganja, ali i kasnijim diskusijama. Pored već spomenutih profesora Krcića i Zvrke, pozivu za učešće na Konferenciji odazvali su se: doc. dr. Džemal Najetović iz BiH, koji je upriličio fino uvodno izlaganje na temu ''Pravo nacionalnih manjina za školovanje na maternjem jeziku''; zatim prof. dr. Luna Ahma, prorektor Prištinskog univerziteta; doc. dr. Mevlud Dudić, prorektor Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru; prof. dr. Mehmed Meta, profesor na Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru; Alija Džogović, predsjednik Foruma Bošnjaka Kosova; Asim Bralić, publicista; Džezair Murati i Sadik Idrizi, poslanici u Skupštini Kosova ispred bošnjačke koalicije ''Vakat'', Raim Bajrami, ljekar, Ćerim Bajrami, publicista, mr. Mirsad Nuković i dr.

Motivi i ciljevi Konferencije

Iz izlaganja i diskusija koje su se mogle čuti na ovoj konferenciji, pokazalo se opravdanim organiziranje jedne ovakve konferencije i potvrdilo se da su organizatori postavili ispravne ciljeve za ovu konferenciju. Naime, u uvodnom govoru predsjednik Asocijacije Atif Bašani naveo je nekoliko ključnih razloga, odnosno tema za raspravu, zbog kojih je ova konferencija organizirana: 1) Nedostatak i problem izdavanja knjiga na bosanskom jeziku iz nacionalne grupe predmeta za osnovne i srednje škole, 2) Nedostatak lektira za predmet bosanski jezik i književnost, 3) Uvjeti upisa studenata Bošnjaka sa Kosova na fakultetima u BiH, 4) Otvaranje katedre za bosanski jezik i književnost na Prištinskom univerzitetu, 5) Nedostatak i velika potreba za redovnim institucionalnim kontaktima obrazovnih institucija BiH i Kosova, 6) Mogućnost pomoći Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru budućim studentima Bošnjacima sa Kosova, ali i drugi vidovi pomoći na prevazilaženju problema nastave na bosanskom jeziku na Kosovu.

U pročelju: Dr. Dudić, dr. Ahma, dr. Krcić Dr. Najetović, dr. Meta, dr. Zvrko, Džogović... Džogović, Balje, mr. Škrijelj, Murati, Idrizi

Domaća odgovornost

Dakle, domaćini, odnosno Bošnjaci iz Prizrena i sa Kosova iznosili su probleme i nedostatke sa kojim se susreću u nastojanju da uspješno realiziraju nastavu na bosanskom jeziku na svim nivoima obrazovanja. Riječ je, uglavnom, o problemima sa udžbenicima, njihovom nedostatku, nemogućnosti, a možda i kadrovskoj nespremnosti da se naprave kvalitetni udžbenici kako za bosanski jezik, tako i za nacionalnu grupu predmeta. Naglašeno je da je poseban problem sa udžbenikom za historiju koji uopće ne postoji, te sa lektirom iz bosanske književnosti. Domaćini nisu bježali od činjenice da je velika odgovornost i na njima, posebno na političkim predstavnicima Bošnjaka koji su razjedinjeni i koji nedovoljno rade za svoj narod, na svim poljima, pa i kada je u pitanju obrazovanje. Prozvanim nakon ovakvih diskusija našli su se prisutni poslanici Murati i Idrizi, pa se otvorila i blaga polemika. Bilo je riječi i o manipuliranju Bošnjacima u Gori, koje beogradske vlasti koriste za realiziranje svojih interesa na Kosovu. Naime, Bošnjacima Gore nameće se lažni identitet pričom o naciji Goranac i njihovoj bliskosti sa Srbima, što nažalost mnogi prihvataju najviše iz koristoljublja, jer takva priča podrazumijeva i određena novčana sredstva. Taj problem je i sa obrazovanjem djece u Gori, gdje se nastava vodi po srpskom planu i programu, a za što nastavnici dobijaju duple plate, odnosno redovne od kosovskih vlasti i vanredne od srpskih vlasti za sprovođenje srpskih interesa. Nažalost, narod u neznanju prihvata da bude izmanipuliran.

Prst uperen u Prištinu, Sarajevo i Novi Pazar

Ne bježeći od dijela svoje odgovornosti, ljudi iz Asocijacije koja je organizator ovog skupa, podržani većinom prisutnih bošnjačkih intelektualaca sa Kosova, ukazali su i na odgovornost drugih za njihove probleme. Iako stidljivo, ipak sa punim pravom uperen je prst i prema Prištini i prema Sarajevu, a i prema Novom Pazaru. Priština, tj. kosovske vlasti i Prištinski univerzitet i pored otvorenosti i zakonskih sloboda za obrazovanje na bosanskom jeziku, ipak se nisu dovoljno angažirali na rješavanju problema obrazovanja bošnjačke zajednice. Nisu ažurni u pomoći da se izrade udžbenici i lektira na bosanskom i za bosanski jezik, da se u školama obezbijede jednaki uvjeti za nastavu, da se pokrene katedra za bosanski jezik ili na Prištinskom univerzitetu ili na Edukativnom fakultetu u Prizrenu.
Ukazano je na nedostatak i potrebu za institucionalnom vezom BiH i Kosova, bar kada je u pitanju obrazovanje. Naime, uvjereni su Bošnjaci na Kosovu da im Bošnjaci iz BiH kroz institucije, odnosno ministarstva obrazovanja, bar ono Federalno i Kantona Sarajevo, mogu pomoći kod izrade kvalitetnih udžbenika, lektire, organizacije nastave i finansiranja tih stvari. Nažalost, naglašeno je da te veze nema i da je prestala nakon odlaska prof. dr. Rizvanbegovića sa ministarske funkcije. Do tada je nekakva pomoć i saradnja postojala. Primjer je kontingent udžbenika koji su dopremljeni na Kosovo i koji i danas značajno služe. Da nije njih, kako je naglasio publicista Ćerim Bajrami, ''danas bi naša djeca učila iz srbijanskih udžbenika iz 90-ih godina prošlog stoljeća''. Naravno, ne smatraju Bošnjaci Kosova za prekide ovih odnosa krivima samo ljude i institucije iz BiH, već prozivaju i svoje političke predstavnike koji participiraju u kosovskoj vlasti.

Konkretna podrška obećana iz Novog Pazara

Zahtjev za pomoć upućen je kroz neka izlaganja i prema Novom Pazaru, prije svega Internacionalnom univerzitetu, sa kojeg je došao i najkonkretniji odgovor na ovoj konferenciji. Naime, prorektor Dudić obećao je u narednim godinama besplatno školovanje za nekoliko studenata Bošnjaka sa Kosova na Internacionalnom univerzitetu, na Katedri za bosanski jezik, a ostavio je otvorenom i mogućnost za druge studije. Što se tiče prištinskog odgovora, ogledao se u nekoliko rečenica prorektora Prištinskog univerziteta dr. Ahme koji je rekao da je njegova institucija otvorena za saradnju, poboljšanje i unapređenje bosanskog jezika. Nažalost, iz Sarajeva nije bilo predstavnika koji su mogli dati konkretna obećanja, već samo donijeti jednu finu vijest, a riječ je o nedavno donesenoj odluci da na Sarajevskom univerzitetu od iduće godine svi studenti sa prostora bivše Jugoslavije mogu studirati po uvjetima kakve imaju i studenti sa bh. državljanstvom. Na kraju Konferencije donesen je jedan kvalitetan zaključak, u formi deklaracije, koji je proslijeđen svim relevantnim institucijama, organizacijama i pojedincima na Kosovu, u BiH i Sandžaku.

Ćerim Bajrami Bošnjaci na Kosovu Bosanski jezik govori 50.000 ljudi 'Na Kosovu je prisutno oko 40.000 Bošnjaka. Međutim, tu treba dodati i onih 10.000 pod raznim okolnostima izjašnjenih kao Albanci ili Turci, a koji mahom žive u Prizrenu. Tako da možemo reći da bosanskim jezikom govori 50.000 ljudi, odnosno da je bošnjačko govorno područje veće za ovih 10.000 ljudi u odnosu na broj ljudi koji su se izjasnili kao Bošnjaci. Ovom broju treba dodati još najmanje 20 – 30.000 Bošnjaka koji su vani (na Zapadu) kao 'gastarbajteri', i 20 – 30.000 kao izbjeglice i raseljena lica, ili, najbolje kazano, iseljenih sa Kosova uoči rata 1999. godine i neposredno poslije njega. Inače, imamo oko 50 džemata (džamija) gdje se vazi na bosanskom jeziku, 40-ak osnovnih škola na bosanskom jeziku, srednjoškolsku nastavu u Prizrenu, Dragašu, Peći, Istoku, Mitrovici i Prištini, i tri smjera na dva fakulteta, Edukativnom u Prizrenu (2) i Menadžmentu u Peći (1). Imamo i desetak udruženja – NVO-a...'', rekao nam je Ćerim Bajrami i dodao: ''Upravo danas (16. 2. 2008. godine) dobio sam informaciju da su muftija kosovski Naim ef. Trnava i IZ Kosova odobrili zahtjev grupe Bošnjaka iz Prizrena za otvaranje odjeljenja medrese na bosanskom jeziku pri isturenom odjeljenju prištinske Alaudin medrese.'

Otvoriti katedru za bosanski jezik i bošnjačku književnost u Prištini

Deklaracija donijeta na Konferenciji

Pozdravljamo uvođenje nastave na bosanskom jeziku na Kosovu počev od školske
1999./2000. godine, na osnovu zahtjeva roditelja bošnjačke djece, i po odobrenju Privremene vlade Kosova i odluci UNMIK-a. Pozdravljamo akciju donošenja udžbenika iz FBiH za te namjene i ondašnju pomoć Ministarstva obrazovanja Vlade BiH. Pozdravljamo uključivanje bošnjačkih predstavnika u poslijeratnu reformu nastave na
Kosovu, izradu novih školskih planova i programa, kao i spremnost Vlade Kosova da se izdaju udžbenici i vodi administracija i na bosanskom jeziku. Pozdravljamo doprinos svih pojedinaca i udruženja iz bošnjačke zajednice koji su učinili i čine napore u svim segmentima da se nastava na bosanskom jeziku održava u onim mjestima gdje
žive pripadnici bošnjačkog naroda.
U cilju unapređenja nastave na bosanskom jeziku i otklanjanja nedostataka, vezano sa naslovom i tematikom Konferencije, skup je donio i sljedeće posebne preporuke:
Pozivaju se sve kosovske bošnjačke asocijacije iz politike i nevladinog sektora, kao i relevantni pojedinci da porade na jedinstvu stavova po pitanjima unapređenja nastave na bosanskom jeziku na Kosovu. Tražimo od kosovskih organa vlasti da u predstojećoj državnoj ustavno-zakonskoj proceduri uzmu u obzir poslijeratna stečena prava bošnjačke i drugih manjinskih zajednica u obrazovanju na njihovim maternjim jezicima, koja su predviđena i Prijedlogom Martija Ahtisarija, uz naš dodatni zahtjev da se ta prava zakonski prošire i na visokoškolsko obrazovanje. Također, od Vlade Kosova tražimo da se u Gori, općina Dragaš, ispoštuje Zakon o obrazovanju i ukinu paralelne institucije školstva. Tražimo od bošnjačkih političkih zastupnika u organima vlasti Kosova, kao i od zaposlenih u sistemu obrazovanja da se konstantno zalažu za obezbjeđivanje svih neophodnih preduvjeta za kvalitetno izvođenje nastave na svim nivoima. Tražimo od Vlade Kosova i Ministarstva obrazovanja da što prije otklone nedostatke u nastavi na bosanskom jeziku, a pogotovu: manjak udžbenika i nastavnih sredstava na bosanskom jeziku i nedostatak lektire u školama – koji treba rješavati uvozom adekvatnih izdanja udžbenika i lektire iz Federacije BiH. Tražimo da se poboljša transparentnost rada kod izrade planova i programa i konkursa za udžbenike na bosanskom jeziku. Vezano za konkurse, pored predviđene zakonske forme, predlažemo blagovremeno animiranje institucija obrazovanja i stručnjaka iz bošnjačkog naroda u BiH i Sandžaku, da bi i oni uzeli učešće u procesu izrade udžbenika. Tražimo od Vlade Kosova i MONT-a uspostavljanje stalnih institucionalnih kontakata sa adekvatnim institucijama obrazovanja Vlade BiH. Tražimo od Rektorata Prištinskog univerziteta što dosljednije sprovođenje odluke o kvoti upisa bošnjačkih studenata na fakultetima Prištinskog univerziteta. Tražimo od Rektorata Prištinskog univerziteta pokretanje procedure za otvaranje KATEDRE ZA BOSANSKI JEZIK I BOŠNJAČKU KNJIŽEVNOST pri Filološkom fakultetu u Prištini.

S llijeva: Mejdin Saliji, Anes Džunuzović, autor taksta; Atif Basani i Sead Mujović Riječ-dvije o organizatoru Konferencije Mladi, obrazovani, karakterni Bošnjaci Kao autor ovog teksta osjećam posebnu potrebu da pohvalim organizatore Konferencije. Radi se o grupi mladih, obrazovanih, karakternih ljudi, koji dobro znaju šta hoće i žele. Dobro su svjesni stanja u kojem se nalaze Bošnjaci na Kosovu i uvjeren sam da imaju intelektualne snage i kapaciteta da značajno doprinesu poboljšanju bošnjačkog hala na Kosovu, kako u oblasti obrazovanja, tako i u drugim društvenim sferama. A, iskreno bih volio da ubrzo tu mladu gospodu vidim i na čelu bošnjačkih političkih partija na Kosovu. Posebno treba istaći: Atifa Bašanija, predsjednika ASI-a, Mejdina Salija, potpredsjednika, zatim Seada Mujovića, Etema Bajmaka, Asana Lijazia, Izudina Sagdatia, Melhina Mahmutia. U njihovom nacionalnom, političkom, vjerskom napredovanju značajno se mogu osloniti na vrlog bošnjačkog intelektualca Prizrena i Kosova Ćerima Bajramija. Radi se o čovjeku izuzetnih intelektualnih, a prevashodno ljudskih kvaliteta, od koga se mnogo može naučiti.

Od vlasti BiH tražimo:
Da pruže svu moguću pomoć od strane Ministarstva obrazovanja na federalnom i kantonalnim nivoima za unapređenje nastave na bosanskom jeziku na Kosovu, a pogotovo: nadoknadu manjka udžbenika i nastavnih sredstava za osnovnu i srednje škole, a posebno onih iz nacionalne grupe predmeta: bosanskog jezika, historije, likovnog i muzičkog vaspitanja, nadoknadu lektire za predmet bosanski jezik i književnost na svim nivoima, pomoć oko (ko)autorstva udžbenika koji se izdaju na Kosovu, kao i uspostavljanje i održavanje stalnih veza sa institucijama obrazovanja na Kosovu.

Od Rektorata Sarajevskog univerziteta tražimo:
Da se studenti sa Kosova tretiraju kao posebna upisna kategorija u grupi stranih državljana; da se zakonskom procedurom njima omogući podjednak tretman kao i državljanima BiH, uzimajući u obzir nepostojanje visokoškolskih ustanova na bosanskom jeziku na Kosovu, izuzev tri smjera na dva fakulteta – Edukativnom u Prizrenu i Menadžmentu u Peći. Ove mjere Sarajevskog i ostalih univerziteta u BiH (ili njima nadređeni organi) treba(ju) preduzeti urgentno, s obzirom na težak položaj smanjenog broja studenata kosovskih Bošnjaka na univerzitetima u BiH.

Od Rektorata Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru tražimo:
Iznalaženje mogućnosti za što povlašteniji upis i studiranje bošnjačkih visokoškolaca sa Kosova na Internacionalnom univerzitetu. Također, tražimo uspostavljanje institucionalne saradnje srodnih fakulteta Internacionalnog univerziteta sa smjerovima na bosanskom jeziku na fakultetima u Prizrenu i Peći sa ciljem reguliranja kadrovske i ostale pomoći od strane Internacionalnog univerziteta.
Tražimo od bošnjačkih udruženja kulture i obrazovanja sa Kosova, iz Bosne i Sandžaka da se konstantno bave problematikom nastave na bosanskom jeziku na Kosovu i modelima pomoći njenog kvalitetnog konstituiranja i održanja. Tražimo od bošnjačkih intelektualaca i medija na bosanskom, albanskom i turskom jeziku, da se i dalje bave problematikom nastave na bosanskom jeziku.
Tražimo od predstavnika međunarodne zajednice i EU da se redovno brinu o pravima
kosovskih manjinskih zajednica u obrazovanju na njihovim maternjim jezicima.
Tražimo od donatora, koji su spremni da nastave finansiranje projekata u vezi sa manjinskim zajednicama, da potrebe obrazovanja odrede kao svoj prioritet.
Apelujemo na pojedine radnike u obrazovanju sa područja Gore da ne dozvole da i dalje
budu zloupotrebljavani u procesu nastave od strane Vlade Srbije, što prouzrokuje nastavak manipulacije sa našim narodom i rizikuje budućnost djece sa tog prostora.
Ostajemo ubijeđeni da je nastava na bosanskom jeziku na Kosovu glavni faktor očuvanja
identiteta i integracije bošnjačke zajednice u novu kosovsku realnost. Krajnji cilj je da se
obrazovanje približi onima kojima je ono prevashodno namijenjeno – najmlađim naraštajima radi njihovog kvalitetnog uključivanja u nove demokratske i društvene tokove na Kosovu, sa očekivanim evropskim perspektivama i kosovskog i balkanskog prostora.
Izražavamo žaljenje što pozvani predstavnici institucija obrazovanja i kulture federalnog i
kantonalnog nivoa iz Bosne i Hercegovine i Ministarstva obrazovanja Vlade Kosova nisu uzeli učešće na Konferenciji.
Izražavamo zahvalnost svima koji su izdvojili svoje dragocjeno vrijeme i uzeli učešće na
ovom skupu, a posebnu zahvalnost izražavamo donatoru Konferencije ATRC.
Preporučujemo organizatoru skupa da priložene radove i diskusije Konferencije publikuje u posebnom štampanom izdanju i učini dostupnim javnosti.