U BANJOJ LUCI PROTESTNA ŠETNJA PODRŠKE SRPSKIM STUDENTIMA NA KOSOVU, UZVIKUJE SE "UBIJ TURČINA" I POGRDE FBiH

U Banjoj Luci je u toku protestna šetnja oko hiljadu studenata Banjalučkog univerziteta kojom žele da daju podršku srpskim studentima na Kosovu i izraze protivljenje jednostranom proglašenju nezavisnosti Kosova.
Protestnu šetnju iz studentskog kampusa u Banjoj Luci do Trga Krajine organizirala je Studentska organizacija Univerziteta u Banjoj Luci (SOBL).
Studenti nose srpske zastave i transparente na kojima piše: “Studenti u Kosovskoj Mitrovici sa vama smo”, “Kosovo je pečat srpstva”, “1389. jednako 2008.”, “Zar su samo studenti protiv”, ali uzvikuju i pogrdne riječi, posebno prema Federaciji BiH, kao i "Ubij Turčina", "Federacijo ko te .... možemo i bez tebe"...
Također, izražavaju i podršku Srbiji uzvikujući “Kosovo je dio Srbije”, “Srpska Srbija zajednička država” i drugo.
Policija je u većem broju prisutna na banjalučkim ulicama, a u centru Banje Luke kuda prolaze studenti blokiran je saobraćaj.
Iz protestne kolone izdvojila se grupa studenata i krenula prema uredu američke ambasade.Oni nose kamenice i jaja.
Predsjednik Studentske organizacije Univerziteta u Banjoj Luci Dejan Kragulj jučer je rekao da oni ovim protestom žele da podrže svoje kolege u Kosovskoj Mitrovici, koji se, “nalaze u neizvjesnosti, jer ne znaju da li će moći da studiraju po obrazovnom sistemu svoje zemlje i da li će uopće moći ostati da žive ondje gdje su vijekovima živjeli njihovi preci”.
Također, danas su u 12.00 sati Željeznice RS-a u znak protesta zbog jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova obustavile saobraćaj na pet minuta.
Za sada nisu najavljeni drugi protesti u Banjoj Luci.

Komšić: BiH u narednom periodu neće priznati nezavisnost Kosova

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić primio je danas ambasadora Republike Srbije u BiH Grujicu Spasovića, koji mu je uručio pismo srbijanskog predsjednika Borisa Tadića o situaciji u vezi s Kosovom.
- Bosna i Hercegovina u narednom periodu neće priznati nezavisnost Kosova i o ovom pitanju u Predsjedništvu BiH postoji konsenzus, istaknuo je na današnjem sastanku predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.
Razlog za takav stav, prema riječima predsjedavajućeg Komšića je što, u ovom trenutku, gotovo jedna trećina stanovništva u BiH ne podržava otcjepljenje Kosova.
Obaveza onih koji su izabrani i koji se trenutno nalaze na bilo kojoj funkciji jeste da poštuju i uvažavaju volju građana ove zemlje, naglasio je predsjedavajući Komšić.
Dodao je da je nama u BiH žao što nije došlo do dogovora između Beograda i Prištine, što bi predstavljalo idealno rješenje za BiH. Naglasio je da je interes BiH da Srbija ostane politički stabilna zemlja te da je u interesu BiH da sa Srbijom i s ostalim zemljama regiona ima što bolje odnose.
Srbijanski ambasador je istaknuo da će Srbija svim sredstvima nastaviti da se bori za svoju pokrajinu te dodao da srbijanski zvaničnici izuzetno cijene takav stav BiH prema mirnom rješenju kosovskog pitanja.
Sagovornici su se usaglasili da je u interesu obje zemlje da se sva neriješena pitanja i eventualne nesuglasice što prije riješe na ravnopravnim osnovama, saopćeno je iz Komšićevog kabineta.

Silajdžić: U vezi s pitanjem priznavanja Kosova nećemo žuriti

O stavu Bosne i Hercegovine u vezi s pitanjem priznavanja nezavisnosti Kosova bit će riječi kad za to dođe vrijeme.
"Nećemo žuriti, kad dođe vrijeme, o tome ćemo razgovarati. Tu naš glas i nije posebno bitan", izjavio je danas u Sarajevu predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) Haris Silajdžić koji obavlja i dužnost jednog od članova Predsjedništva BiH.
U pogledu sigurnosti, Silajdžić smatra da novonastala kosovska situacija ne bi trebalo da ima efekte na BiH.
"Nema paralele između BiH i Kosova. BiH je međunarodno priznata činjenica, a Kosovo je izvan BiH", izjavio je. Tim riječima je, odgovarajući na novinarska pitanja, prokomentirao i poruke premijera Republike Srpske (RS) Milorada Dodika te dovođenje kosovske nezavisnosti i u kontekst mogućnosti otcjepljenja RS-a od BiH.
U novonastaloj etapi u regionu Silajdžić očekuje bolje odnose BiH sa susjedima. Apostrofirajući u tom kontekstu posebno odnose sa Srbijom, kazao je da ta zemlja treba da prestane da se miješa u unutrašnje stvari BiH. Obaveza Srbije je da ispoštuje presudu Međunarodnog suda pravde u Haagu te isporuči osumnjičene ratne zločince, haške bjegunce, naglasio je.
Silajdžić je ovu izjavu dao novinarima uoči početka sjednice Predsjedništva Stranke za BiH koja se iza zatvorenih vrata održava u Sarajevu.
Sigurnosna situacija je jedna od tema ovog zasjedanja, kazao je lider stranke i kao jednu od najbitnijih tema naveo reformu policije u BiH.
Ponovio je stavove SBiH da treba dosljedno poštovati Mostarsku deklaraciju i mijenjati sadašnji policijski ustroj u zemlji, što, prema njegovim riječima, znači ukidanje entitetskih ministarstava unutrašnjih poslova.
"Mostarska deklaracija, koju smo svi potpisali, otvara vrata za potpis BiH s Evropskom unijom, osigurava funkcionalne policijske oblasti i omogućava da ne potvrdimo sadašnje strukture", izjavio je Silajdžić.
Na novinarska pitanja o mogućnosti raskola koalicije njegove stranke i Stranke demokratske akcije (SDA), posebno nakon izjava predsjednika SDA Sulejmana Tihića da Silajdžić zbog svog stava o policiji zapravo "drži Dodikovu stranu", komentirao je: "Ovo je slobodna zemlja, može izjavljivati ko šta hoće, bitno je šta je na papiru.
"Imamo vrlo ozbiljne razlike, Tihić insistira na aprilskim amandmanima, dok mi želimo novi ustav", kazao je Silajdžić i dodao da se samo Stranka za BiH drži Mostarske deklaracije.
Aktuelna sigurnosna situacija o kojoj je riječ na sjednici Predsjedništva njegove stranke odnosi se i na događaje u Sarajevu koji su u posljednje vrijeme aktuelni usljed porasta maloljetničke delikvencije.
Silajdžić je pohvalio rad Vlade Kantona riječima da ona radi u korist građana Sarajeva i izrazio podršku kantonalnom premijeru i ministrima.

Lajčak: Svaki pokušaj da se poveže Kosovo s BiH mora biti odlučno odbačen

SDA: Suverenitet i teritorijalni integritet BiH garantirani i neupitni Stranka demokratske akcije (SDA) poziva sve relevantne političke faktore i predstavnike međunarodne zajednice u BiH da ne dozvole da se čin proglašenja nezavisnosti Kosova negativno reflektira na stanje u BiH. Oštro osuđujemo sve izjave kojima se nastoji povezati BiH s Kosovom te upozoravamo na njihovu pogubnost, saopćeno je iz te stranke. U saopćenju se ističe da su suverenitet i teritorijalni integritet BiH garantovani i neupitni. Ove vrijednosti su odbranjene i u posljednjem ratu i za njih su pale brojne žrtve. Oni koji pozivaju na njihovu povredu moraju biti svjesni da pozivaju na put u slijepu ulicu s nesagledivim posljedicama. SDA traži od međunarodne zajednice da pravovremeno sankcionira ovakve antidejtonske aktivnosti te poziva državnog tužioca da pomno prati dešavanja i poduzima akcije protiv svih čija djelatnost može ugroziti stabilnost i ustavni poredak BiH, navodi se u saopćenju te stranke.

Visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU u BiH Miroslav Lajčak susreo se danas u Sarajevu s predsjednikom parlamenta Crne Gore Rankom Krivokapićem.
Razmatrajući Deklaraciju o nezavisnosti koju je jučer usvojio parlament Kosova, Lajčak i Krivokapić su se saglasili da ovaj događaj ne može narušiti nade regiona za pristupanje EU.
Kako je saopćeno iz OHR-a, oni smatraju da evropski put i integracije moraju ostati u središtu pažnje regiona.
Visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU izjavio je da nijedan od problema BiH nije na bilo koji način vezan za Kosovo i njegov status.
-Svaki pokušaj da se na vještački način poveže Kosovo s BiH ili njenim sastavnim dijelovima mora biti odlučno odbačen, rekao je Lajčak.
On ističe da BiH ni u kojem slučaju nije talac Kosova, niti se može dovesti u pitanje u skladu s međunarodnim zakonom.
Visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU izložio je trenutnu političku situaciju u BiH. Sagovornici su se saglasili da za zemlju, kratkoročno gledano, nema važnijeg pitanja od Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU.

Radmanović i ambasador Spasović razgovarali o Kosovu

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske Nebojša Radmanović primio je danas u Sarajevu Grujicu Spasovića, ambasadora Republike Srbije u Bosni i Hercegovini na njegov zahtjev.
Ambasador Spasović uručio je Radmanoviću pismo predsjednika Republike Srbije Borisa Tadića za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine u kojem su sadržani stavovi državnog rukovodstva Republike Srbije povodom jučerašnjeg jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova od kosovskih Albanaca.
Ambasador Spasović je obavijestio člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske da je već imao razgovor s predsjedavajućim Predsjedništva BiH Željkom Komšićem, a da će tokom dana imati razgovore i s trećim članom Predsjedništva BiH na istu temu.
Također, ambasador Spasović obavijestio je Radmanovića da predsjednik Srbije Boris Tadić putuje na sjednicu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija koja je sazvana povodom situacije na Kosovu, a sredinom sedmice se očekuje i zasjedanje Narodne skupštine Srbije.
Radmanović je ponovio raniji jedinstveni stav članova Predsjedništva BiH u vezi s pregovorima o konačnom statusu Kosova i unutrašnjim pitanjem Srbije koje treba rješavati dogovor Beograda i Prištine uz pomoć međunarodne zajednice, koje Predsjedništvo BiH obavezuje, i koje treba slijediti i sada nakon onoga što se desilo jučer u Prištini.
Radmanović je informirao ambasadora Spasovića o najavljenom zasjedanju Narodne skupštine Republike Srpske u vezi sa situacijom na Kosovu koja se očekuje tokom sedmice. On je također izrazio potrebu da se u BiH u ovom trenutku sačuva mir i stabilnost i ne dozvole nikakve nepotrebne i ishitrene reakcije, navodi se u saopćenju iz kabineta člana Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića.



Državni vrh RH o Kosovu: Odluke uskladiti s EU

Predsjednici države, Vlade i Sabora Republike Hrvatske Stjepan Mesić, Ivo Sanader i Luka Bebić sastali su se u ponedjeljak u Banskim dvorima, u povodu proglašenja neovisnosti Kosova, i dogovorili da Hrvatska svoje vanjskopolitičke odluke usklađuje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Europske unije i drugih euroatlantskih integracijskih procesa.
"Dogovoreno je da Vlada Republike Hrvatske, u skladu s ustavnim obvezama, na odgovarajući način nastavi pratiti i analizirati razvitak situacije, osobito u sklopu interesa Republike Hrvatske, kao zemlje u postupku pridruživanja Europskoj uniji, da svoje vanjskopolitičke odluke usklađuje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Europske unije i pristupom ostalih sudionika euroatlantskih integracijskih procesa", navodi se u priopćenju Hrvatske Vlade.
Kosovska skupština u nedjelju poslijepodne usvojila je Deklaraciju o neovisnosti Kosova od Srbije i Priština očekuje da će uskoro uslijediti odluke niza zemalja svijeta o priznanju nove države.
Na sastanku hrvatskog državnog vrha kojem je nazočio i ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković razmotren je najnoviji razvoj političkih prilika na Kosovu i širem području.
Ocijenjeno je da nove političke realnosti na jugoistoku Europe "nalažu punu pozornost i odmjerenost", te je iskazano očekivanje da će "sve strane u ovom važnom trenutku iskazati suzdržanost i voditi računa o dugoročnim interesima za očuvanje i jačanje mira, stabilnosti i suradnje u ovom dijelu Europe".
"U tom sklopu, naglašena je odgovornost institucija Kosova za punu zaštitu sigurnosti svih građana i napose manjinskih zajednica na Kosovu u skladu s odredbama plana Posebnog izaslanika Glavnog tajnika UN M. Ahtisarija i temeljnih načela Kontaktne skupine".
Zaključeno je da će, nakon cjelovite prosudbe svih relevantnih činjenica i učinaka odluke o proglašenju neovisnosti Kosova, rukovodeći se temeljnim interesima Republike Hrvatske, kao i načelima i stavovima zajedničke vanjske sigurnosne politike Europske unije, te stavovima međunarodne zajednice, Vlada Republike Hrvatske pokrenuti odgovarajući postupak u skladu s Ustavom Republike Hrvatske.
Sudionici sastanka ocijenili su "posebno važnim posvetiti punu pozornost političkim stavovima Republike Srbije, u uvjerenju da će potvrđeni demokratski i proeuropski potencijali Srbije, kako su iskazani i na nedavnim izborima, nastaviti izgrađivati modernu europsku Srbiju kao sudionika i čimbenika trajnog mira i suradnje na jugoistoku Europe". Potvrđena je i spremnost i interes da Hrvatska i Srbija nastave razvijati svestrane uzajamne odnose u skladu s višestruko potvrđenim opredjeljenjima dviju zemalja da svoje dobrosusjedske odnose temelje na europskim standardima i načelima ravnopravnosti i uzajamnosti.
Na sastanku je iskazano očekivanje da će demokratsko, stabilno, multietničko i euroatlantskim integracijama okrenuto Kosovo, s punom vladavinom prava i zaštitom manjinskih i ljudskih prava, biti aktivan čimbenik trajnog mira, stabilnosti i suradnje na jugoistoku Europe, navodi se u priopćenju.

Europska štampa o Kosovu

Europska štampa bavi se u ponedjeljak pitanjem jednostranog proglašavanja Kosova, i dok jedni smatraju da Europa na tom pitanju dokazuje svoju vjerodostojnost drugi upozoravaju na opasnost jačanja separatizma u drugim dijelovima Europe i svijeta.
Za britanski Guardian to je test jedinstva Europske unije. "Europa je već podijeljena po tom pitanju", primjećuje Guardian te navodi kao primjer Španjolsku koja je suočena sa separatizmom u vlastitim redovima. Financial Times ocjenjuje da je "stajalište EU-a daleko od savršenog, ali to je politički smjer kojeg podupiru ključne članice Unije, poput Velike Britanije, Francuske, i Njemačke". "EU mora dati do znanja da je put pridruženja Kosova Uniji otvoren, uključujući i zemlje zapadnog Balkana pa tako i Srbiju". Francuski, lijevo orijentiran Liberation pita se "koje trajno rješenje može Europska unija osigurati Kosovarima". Taj dnevni list također ističe da Europa "stvara presedan jer će Flamanci, Katalonci, Baski i Korzikanci uzaludno osuđivati dvostruka mjerila". "Stvaranje te mikro države... bez i najmanje gospodarske održivosti i iznimno korumpirane nosi opasnost destabilizacije", smatra Liberation. Le Figaro je, međutim, optimističan. "Europske su nesuglasice, koliko god duboke bile, kontrolirane", ocjenjuje taj francuski dnevni list. "Stigao je trenutak da EU konačno pokaže svoju sposobnost da stabilizira Balkan", piše Le Figaro. Ruski tisak piše da je jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova stvorilo "presedan" koji će Moskvi omogućiti priznavanje Abhazije i Južne Osetije, separatističkih gruzijskih pokrajina. "Presedan je napravljen", piše Gazeta. "Neovisnost Kosova. Što je sljedeće", stoji u tekstu dnevnog lista Izvestia. Kommersant, dnevni list blizak Kremlju, piše da "nije isključeno da ruski predsjednik uskoro potpiše posebne odredbe o odnosima Rusije s Abhazijom i Južnom Osetijom". Tim bi se dokumentima legitimirala nova razina odnosa Rusije s tim nepriznatim republikama, tj. otvorila bi se ruska diplomatska predstavništva u njihovim glavnim gradovima, što bi predstavljalo "de facto" priznavanje tih republika od strane Moskve. "Malo je vjerojatno da bi zbog toga došlo do pogoršanja odnosa između Rusije i Zapada" jer se čini da je Kremlj odluèio odgoditi "de jure" priznavanje, čekajući razvoj situacije. Sličnog je mišljenja i Nezavisimaja Gazeta koja ocjenjuje da "zamućenje" odnosa sa zapadnim partnerima, zbog oštrog protivljenja Moskve kosovskoj nezavisnosti, "neće poprimiti prijeteći karakter, jer su sve strane svjesne da je važno zadržati međusobnu suradnju na međunarodnoj sceni". "Ne treba također isključiti omekšavanje stava Rusije pod uvjetom da se navikne na novu državu", zaključuje Nezavisimaja Gazeta. Njemački Die Welt piše da u "europskim prijestolnicama vlada zabrinutost zbog eksperimenta èiji je ishod nesiguran". Kao primjer gdje vlada najveća bojazan spominje se Španjolska koja je suočena s baskijskim separatizmom. "Nezavisnost nije posljednja točka već početak dugog i teškog puta... jedan od najvažnijih ciljeva bit će okončati stanje nesigurnosti kako bi se privukli ulagači", piše taj list i podsjeća da do toga neće doći ako ne budu uspostavljene stabilne vladine institucije i ako zemlja u najbržem mogućem roku ne usvoji europske norme. Berliner Zeitung ocjenjuje da Europska unija "želi igrati jednu od glavnih uloga na međunarodnoj sceni i mora svojim susjedima pokazati da je za to sposobna". Za Suddeutsche Zeitung "rađanje nove države neće izazvati entuzijazam nigdje u Europi jer za to ne postoje uvjeti".