Odredište Æerima Balkiæa, Redže Delaliæa, Ejde Rekiæa i Huseina Siviæa trebao biti Harisburg, gradiæ u Pensilvaniji

Uz veliki jubilej, 100 godina od osnivanja prve bošnjaèke organizacije u Sjevernoj Americi, krajem mjeseca na trodnevnoj manifestaciji u Èikagu bit æe promovirana monografija "100 godina Bošnjaka u Americi". Ovaj veliki izdavaèki poduhvat svjedoèi o stoljeæu organiziranog i kontinuiranog postojanja i djelovanja Bošnjaka na tom kontinentu. Jedno od posebno zanimljivih poglavlja knjige jesu podaci o èetiri Bošnjaka koja su putujuæi u Ameriku, s nadom u bolji život, stradala prilikom potonuæa "Titanika".

Treæa klasa

Radilo se o Bošnjacima iz Badiæa kod Bosanske Krupe, koji su krenuli na deleki put preko okeana. Æerim Balkiæ imao je 26 godina, Redžo Delaliæ 25, Ejdo Rekiæ 38, a Husein Siviæ 40 godina. - Njihovo odredište trebao je biti Harisburg, gradiæ u Pensilvaniji, gdje se nalazila veæa kolonija iseljenika iz Krajine. Rekiæ je veæ bio u Americi 1906. godine, prvo u Milvokiju, a potom u Pensilvaniji - navodi se u tekstu koji je uraðen na osnovu autentiènih podataka i dokumenata. Putujuæi s austrougarskim pasošem, èetvorica Bošnjaka uputili su se poèetkom 1912. godine u Švicarsku, gdje su u gradiæu Buhzu kupili karte za Ameriku u agenciji "Viktor Klaus-Wilidi" po cijeni od 285 franaka. Karte treæe klase nosile su brojeve 349248, 349249, 349250 i 349251. Hladne vode - Nakon toga, uslijedilo je putovanje do Sauthemptona u Engleskoj, odakle je "Titanik" isplovio prema Njujorku. Na brod su se ukrcali u srijedu, 10. aprila 1912. godine - navodi se tekstu. Nakon èetiri dana putovanja, pošto je prešao dvije treæine trasirene rute, "Titanik" je dospio u hladne vode sjevernog Atlantika, prepune ledenih santi. Nakon što je udario u ledenjak, "Titanik" je potonuo 15. aprila. Više od 1.500 putnika i èlanova posade, oko dvije treæine od ukupnog broja ljudi na brodu, izgubilo je život za manje od tri sata. Olupina broda na dnu okeana otkrivena je tek 1985. godine.

Iseljavanje Krajišnika u SAD

Poèetkom 20. stoljeæa došlo je do velikog iseljavanja Bošnjaka s prostora Bosanske krajine u SAD. Jedno od poznatijih odredišta bile su Pensilvanija i Sjeverna Virdžinija, gdje je bilo posla u rudnicima ugljena. Procjenjuje se da je do 1914. godine u SAD došlo više od 500 Krajišnika, a veæina ih se vratila u domovinu. (Avaz, 21.05.2006.)