S imenom Allaha, Svemilosnog, Samilosnog! “Ja zbilja neæu niti jednom pregaocu izmedju vas dobro djelo poništiti, muško ili žensko bili! Vi ste jedni od drugih. Doista æu onima koji su se iselili, i koji su iz stanista svojih protjerani, i koji su na Mojemu Putu boli imali, i koji su se borili ili su poginuli, grijehe njihove prekriti i doista cu ih uvesti u basce dzennetske kroz koje teku rijeke! To im je nagrada kod Allaha, a kod Allaha je zbilja nagrada najljepsa !“ (Kur’an, 3 :195)



Bosnjaci - prvi muslimanski emigranti u Chicagu

Prvi su Bošnjaci, veæinom iz Hercegovine, došli na tlo Americkoga kontinenta u Chicago 1902. godine. Vec davne 1906. godine formiraju prvu muslimansku organizaciju “Dzemijjetu-l-hajrijjeh”, sto znaci da u Chicagu u to vrijeme nije bilo znacajnijeg prisustva drugih muslimana. Bili su to ekonomski emigranti koji su zbog ekonomske krize, trbuhom za kruhom, ‘preplovili’ Atlantik da bi se skrasili u Chicagu. Vecina ih nije znala ni citati ni pisati, radili su teske poslove, nisu se zenili i mladi su umirali. Njihovi su mezari u predgradju Skokiju, lijepo su uredjeni i odrzavaju se besprijekorno.

Drugi val emigranata nadolazi poslije Drugog svjetskog rata i oni se vecinom smatraju politickim izbjeglicama. Zbog komunistickog sistema koji je uspostavljen po svrsetku rata, oni su radije dolazili i u Ameriku samo da izbjegnu ateizam. U tom valu bilo je nekoliko pojedinaca koji su poveli Zajednicu u akciju otvaranja prve dzamije u Chicagu 1954. Prvi imam bio je Æamil-ef. Avdic, svrsenik Al-Azhara i jedan od vodecih intelektualaca medju muslimanima u Americi u to vrijeme.

Prvo sto su uradili doseljenici u Chicago iz ovog drugog vala, bilo je da su - iako siromasani, bez ikakve pomoci od bilo kakvih agencija - otvorili dzamiju. Bila je to prva dzamija u Chicagu, pa su se u njoj okupljali i drugi muslimani. Ovo zaista raduje i sluzi na cast i ponos svim Bosnjacima, a poseban podstrek neka bude svima onima koji se zele organizirati i sacuvati svoj vjerski, nacionalni, kulturni i drzavnicki identitet. Treci val cine emigranti koji su se pridruzili vec postojecoj Zajednici sedamdesetih godina. Ovaj posljednji, najveci val iseljenika dosada (od 250,000 useljenih Bosnjaka u Americi, oko 30,000 zivi u Chicagu), zapocet agresijom na BiH 1992. i dalje se odrzava.

Imamsku duznost u Chicagu su vrsili: rahmetli Æamil-ef. Avdic, rahmetli Husein-ef. Viteskic, Dr. Mustafa-ef. Ceric, Ekrem-ef. Mujezinovic i moja malenkost. Znacajan je doprinos Æamil-ef. Avdica sto je znao okupiti i ujediniti nase ljude, dok je Mustafa-ef. Ceric, opet s druge strane, znao pokrenuti dzemat u akciju gradnje veleljepne dzamije u Northbrooku, koja je danas jedna od 100 najljepsih u Americi.

Na prijedlog Reisu-l-uleme Dr. Mustafe-ef. Cerica, Islamski kulturni centar u Chicagu je 2000. godine osnovao “Fondaciju Æamil-ef. Avdic”, iz koje se svake godine dodjeljuje nagrada u iznosu od po 1.000 dolara najboljem uceniku i ucenici zavrsnih razreda medresa pod pokroviteljstvom Rijaseta IZ u BiH. Ovim se zeljelo i ime i djelo Æamil-ef. Avdica sacuvati od zaborava.

Noseni snaznim entuzijazmom, dzematlije su radom i svojim prilozima pomogli da se napravi sjajan objekat. U njemu se danas obavljaju namazi, odrzavaju vazovi, mekteb, vjencanja, susreti sa drugim muslimanima, susreti sa nemuslimanima, djeluje izdavacka djelatnost, biblioteka, radio “Glas Bosnjaka”, vode se akcije pomoci muslimanima u svijetu, priredjuju posjete gostujucih alima, zajednicki iftari i obiljezavanje znacajnih datuma.



Medjureligijske aktivnosti

Suradnja sa pripadnicima drugih konfesija je vrlo dobra i iz dana u dan se intenzivira. Vrijedno je spomenuti da je jednom prilikom nasem zajednickom iftaru prisustvovao i Cikaski kardinal, poslije cega je u sali za predavanja odrzan prijateljski i srdacan medjureligijski susret.

Svake godine preko 2000 americkih gradjana, vecinom studenata, posjeti Centar, upozna se sa historijom zajednice i sa osnovnim nacelima islama. Rezultat takvog otvorenog pristupa gostima i posjetiocima nemuslimanima je da odredjeni broj studenata tu zapocne svoje upoznavanje sa islamom koje poslije obicno bude okrunjeno prihvatanjem. Centar je posjetio veliki broj znacajnih licnosti. Da spomenemo neke koji su odrzali predavanja: Dr. Cheriff Bassiouni, Dr. John Esposito, Dr. Michael Sells, Dr. Ivo Banac, Dr. Smail Balic, Dr. Sacir Filandra, Dr. Francis Boyle, Dr. Hassan Hathout, Dr. Sayyed Hossein Nasr, Dr. Marcia Hermensen, Dr. Laleh Bakhtiar, Shaykh Nazim Adil Al-Qubrusi, Shaykh Hisham Kabbani, Dr. Enes Karic, Dr. Enes Kujundzic, Dr. Hilmo Neimarlija, Hfz. Ismet-ef. Spahic, zamjenik Reisu-l-uleme, Dr. Mevludin Hasanovic, Dr. John Hunwick, premijer Malezije Muhamed Mehathir i mnogi drugi.

Velika priznanja koja je centar dobio samo su rezultat njegove otvorenosti prema svim ljudima dobre volje. Islam je, ovdje se drzi, dovoljno velik i sirok da obuhvati sve koji mu prilaze s bilo koje strane. Muslimanima iz BiH nikada nisu bili strani kontakti sa drugima i drukcijim.



Jedinstvo u razlicitosti

Sto se tice drugih aktivnih dzemata u SAD i Kanadi, oni su, osim dzemata u Torontu i New Yorku koji su nesto ranije uspostavljeni, jos u fazi uspostavljanja i postepeno slijede rad i metode Chicaga, ali njihov konacan broj niti mozemo niti smijemo fiksirati. Adrese, telefone i imena imama i dosada uspostavljenih dzemata mogu se dobiti odlaskom na Rijaset: www.rijaset.ba. Ako nekoga put nanese u neke od ovih gradova neka sam provjeri kako su i koliko aktivni.

Najbolja je dzamija ona koju dzematlije sami sebi naprave. Dzemat koji sam sebi nije u stanju napraviti dzamiju i ne zasluzuje da je ima i da se zove dzematom. Svaki dzemat u Americi je BiH u malom, jer u njegovim safovima ravnopravno stoje vjernici svih kulturnih, socijalnih i obrazovnih zona. Cvijetnjak je ljepsi i mirisniji sto je u njemu vise razlicitog cvijeca. Nijedan se cvijet s drugim ne spori. Zive u slozi i nadopunjuju jedan drugog izgledom, bojom, mirisom. Uvijek tu ima onog boljeg i mirisnijeg, a ima i manje mirisnog. Zbog razlika nisu netrpljevi. Tako i zajednici Bosnjaka treba svaki lijepo odgojen, iskren, moralan i islamu odan, poslusan i discipliniran djelatnik.

S obzirom da je dio najstarije organizirane zajednice (Rijaset je u decembru svecano obiljezio 120 godina IZ u BiH) kod Bosnjaka, IZ u SAD i Kanadi cini sve ono sto je Rijaset kao institucija IZ-e u zemlji cinila svih ovih 120 godina svoga samostalnoga djelovanja: osnivanje dzemata, koordiniranje rada dzemata, obezbjedjivanje imama ili vrsilaca duznosti imama, izdavanje potrebne literature za potrebe vjeronauke, organiziranje akcija prikupljanja zekata i sadekatu-l-fitra i kurbana za potrebe nasih humanitarnih organizacija i vjersko-obrazovnih institucija u BiH, rad oko obezbjedjivanja stipendija siromasnim ucenicima medresa, aktivno sudjelovanje u priredjivanju tradicionalnih susreta Bosnjaka Sj. Amerike (ove 2003/1424 godine je domacin St. Louis posljednjeg vikenda mjeseca maja) itd.

Da navedemo organizirane dzemate sa aktivnim imamima u SAD i Kanadi i to onim redom kako su formirani (prije 1992.): Chicago (IL), Toronto (CA) (2 dzemata), New York (NY); (poslije 1992.): Phoenix (AR), Detroit (MI) (2 dzemata), St. Louis (MO), Hamilton (CA), Atlanta (GA), Bowling Green (KY), Jacksonville (FL), Louisville (KY), Grand Rapids (MI), Seattle (WA). U fazi osnivanja su, sa ili bez vrsioca duznosti imama: San Jose (CA), Burlington (VT), Harrisbourg (PA), Charlotte (NC), Portland (OR) i Clearwater (FL).



Izazovi pred muslimanima Amerike i IZ Bosnjaka

Vecina muslimana iz Azije se uselila u SAD, ne da sire islam i radi islama, vec zato sto tu nalaze socijalnu sigurnost, dobru zaradu, posao, dobar skolski i zdravstveni sistem. Tesko je naravno, kada je u pitanju islam i rast zajednice muslimana Amerike, procijeniti sta ce donijeti iskustvo i praksa muslimana koji su u Ameriku emigrirali radi novca, jer neki pokazatelji vec sada odslikavaju bolnu cinjenicu da muslimani SAD i Kanade za gotovo stotinu godina djelovanja nisu nikada imali, nemaju, a i pitanje je hoce li u skoroj buducnosti imati:

a) krovnu organizaciju i rukovodnu strukturu sa muftijom u vrhu. Zato muslimani u SAD, jedinoj super sili danasnjice, nemaju ni svog

b)glasnogovornika koji bi sa punim legitimitetom i vjerskim autoritetom predstavljao muslimane na svim nivoima, kao sto nema ni svog

c) domaceg vjerskoprosvjetnog kadra, jer nema svojih

d) vjerskoobrazovnih zavoda koji bi educirali imame po mjeri potreba, navika i aspiracija muslimana u SAD. Jedino je izdavacka djelatnost ostvarila odredjene rezultate i potisnula pretezno sumnjive ideologije saudijska izdanja, dok se jos uvijek potrebe za imamima zadovoljavaju uvozom “jeftinog vjerskog kadra” skromnog obrazovanja, pretezno iz zemalja Bliskog istoka, Indije i Pakistana.

S obzirom na navedeno, IZ Bosnjaka u S. Americi je uvijek bila u prednosti, jer je mogla djelujuci u krilu IZ u BiH, naslanjajuci se na njenu organizacionu strukturu, nastaviti kontinuitet cuvanja i razvijanja vjerskog identiteta snagom i privlacnsocu svoga tradicionalnoga islama. Bit ce veoma zanimljivo ispitati i socioloski istraziti kako ce se poslije potrebne vremenske distance vjersko iskustvo i praksa IZ Bosnjaka u Americi odraziti na sliku islama u Americi, ne samo zato sto je organizirana na tradicionalni nacin, vec i zbog cinjenice da su muslimani BiH na americki kontinent vecinom dosli iz nuzde, a ne radi dunjaluckih ciljeva i interesa.



Konsekvence tragedije 11. septembra



Jedna od vaznijih konsekvenci tragedije od 11. septembra 2001. godine je to sto su muslimani, kao uostalom i pripadnici drugih religija ranije, poceli preispitivati svoje veze sa zemljama porijekla uvezujuci se sve vise i snaznije u americke islamske institucije. Veze sa arapskim svijetom su se pokazale ne samo nedjelotvornim vec i krajnje destruktivnim tako da su muslimani koji zele nastaviti zivjeti u SAD (imigranti kao i starosjedilacki Afro-americki muslimani) poceli shvacati da su dio americkog drustva i da se prema toj cinjenici konacno moraju poceti odredjivati. Pripadnicima IZ Bosnjaka u Americi niko dosada nije, a imamo razloga da vjerujemo da i u buducnosti nece zamjerati zbog veza sa BiH, dok god te veze ne budu ugrozavale nacionalnu sigurnost Amerike, sto dosada nije bio slucaj.

Nas covjek je platio visoku cijenu da bi konacno shvatio da nista nije moguce bez covjeka, ali da nista nije trajno bez institucija. Da bi i formalno-pravno pocela postojati, sve govori da ce se u St. Louisu u okviru majskih Susreta, odrzati osnivacka skupstina Islamske asocijacije Bosnjaka Sjeverne Amerike i usvojiti pravilnik da posluzi kao neophodan uvjet za valjanu registraciju.



Adresa:



The Islamic Cultural Center of Greater Chicago

1810 N. Pfingsten Rd.

Northbrook IL 60062, USA



Tel. (847) 298-1572