Pisana rijec
Povodom izlaska iz štampe najnovije knjige
«101 INTERVJU» AUTORA FUADA KOVAÈA
|
|
Objavljeno: 03. April 2006. 00:04:00
Priprema B.net
Umjesto uvoda (iz prve knjige)
Poštovani èitaoèe!
Dvoumio sam se da li uopæe išta pisati na ovom mjestu, posebno zbog toga što slijedeæi tekst govori sam za sebe.
Ali, pokušat æu u najkraæem odgovoriti na neka pitanja koja æe vam pobliže objasniti otkud ova knjiga?
Radeæi dugi niz godina u novinarstvu imao sam priliku da razgovaram sa nemalim brojem ljudi razlièitih politièkih i vjerskih opredjeljnja, razlièitog obrazovanja i pogleda na svijet oko nas.
Iz svog tog mozaika, evo, za ovu prvu knjigu, izdvojio sam 101 liènost, a svaka od njih je posebna prièa. Sve zajedno su jedinstvena bh. prièa; i tužna, i lijepa, i komièna, i ponosna, i siva. Jednostavno, naša.
Neka generacije poslije nas mogu i iz ove publikacije vidjeti s kakvim smo ljudima živjeli, ko je s nama isto patio i radovao se, ko nam je krojio politièku sudbinu?
Ugodno èitanje i dobro pamæenje!
Autor
Recenzije
Majstor klasiènog intervjua
Intervju je engleska rijeè (interview) koja u prevodu na bosanski jezik znaèi isto što i razgovor voðen izmeðu intervjuiste i odreðenog sagovornika radi stavljanja sadržaja dijaloga pred sud javnosti. To je èesta novinarsko-publicistièka forma èiji je smisao u saopštavanju i objašnjavanju èinjenica na specifièan naèin. Novosti, zanimljive informacije ne saopštava direktno intervjuist kao u drugim novinarskim žanrovima. Nove èinjenice ili objašnjenja prezentira intervjuisana liènost. Novinar, publicist je samo posrednik koji izborom liènosti, izborom teme intervjua i formulisanjem pitanja utjeèe da novost ili tumaèenje budu što interesantniji èitaocu, slušaocu i gledaocu. Veæina medija masovnog komuniciranja njeguje intervju kao oblik kojim popunjava svoje tematske i programske sadržaje. Intervjui se objavljuju u listovima, èasopisima, radiju, televiziji.
Veoma su, meðutim, rijetke knjige u našoj zemlji i u svijetu èije stranice popunjavaju razmišljanja, informacije i tumaèenje tako velikog broja ljudi (stotinu jednog) èiji je sagovornik samo jedna osoba. A ta osoba je Fuad Kovaè – èovjek koji skoro dvije decenije, prvo kao novinar, potom publicista, u komunikaciji sa svojim bližim i daljim okruženjem, traga za novim, specifiènim i nesvakidašnjim. Traganje ga je, kao majstora klasiènog intervjua, odvelo na put razgovora sa ljudima koji, pozicijom, znanjem i zanimanjem mogu privuæi pažnju Kovaèevog napora i djela. U knjizi «101 INTERVJU» reðaju se politièari, nauènici, književnici, privrednici... Ima ih iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. Njihove misli, ideje, objašnjenja i preokupacije autor je skupio na jednom mjestu sa namjerom da ih izloži sudu masovne publike. Stotinu jedan intervju je gigantski posao. Ni najslavniji novinari toliko razgovora ne obave za èitav život. Fuadu Kovaèu za tako složen i obiman posao trebale su godine strpljivog traganja za sagovornicima, formulisanja pitanja, odreðivanja tematike razgovora... Informacije koje nude mnogi intervjuisani, iz ove velike galerije Kovaèevih sagovornika, veæ su izgubile svaki znaèaj aktuelnosti. No, one govore o širokom spektru preokupacija ljudi jednog podneblja, o informacijama koje nisu historija jedne zemlje i jednog vremena, ali jesu graða za tu historiju.
Zato su intervjui Fuada Kovaèa svojevrstan dokument koji zaslužuje da bude objavljen u obliku publicistièkog štiva.
Prof. dr. Šemso Tucakoviæ
Sarajevo, 19. decembar 2005.
Zahtjevna forma novinskog posla
Intervju spada meðu najzahtjevnije forme novinskog posla. U situaciji kada pravite reportažu ili izvještaj sa zamišljenog mjesta, uglavnom ste oslonjeni na vlastite resurse. Ukoliko nema jednog sagovornika, vi naðete drugog ili treæeg, što znaèi da imate više opcija. Pristup konkretnoj lokaciji takoðer može biti u više varijanti. Hoæu reæi, ukoliko vam ne upali varijanta A, uvijek ima prostora za prelazak na rezervne varijante B ili C. Dakle, ne ovisite iskljuèivo o jednom sagovorniku ili nekim drugim zadatim okvirima. Slièno je kod izvještaja ili raznih zapisa, crtica ili novinskih putopisa. Komentar je još ekstremnija varijanta novinske forme u kojoj ste oslonjeni iskljuèivo na sebe. Kvalitet komentara ovisi samo o vama, vašoj informiranosti i talentu da ono što hoæete reæi izrazite na što prikladniji naèin.
Kod intervjua, meðutim, niste oslonjeni samo na vlastito znanje, nego i na sposobnosti i znanje sagovornika. Hoæu reæi da kvalitet intervjua, pored toga što ovisi o tome koliko je umješan intervjuer, toliko ovisi i od toga koliko je zahvalan za intervju intervjuirani.
Intervju kao novinska forma težak je i zbog toga što se u kratkom vremenskom roku, ukoliko niste novinarski specijalist za usko podruèje, morate pripremiti za najrazlièitije teme: od medicine, razlièitih nauènih podruèja do sporta, ekologije ili estrade.
Naravno, intervju pored teškoæa koje objektivno nosi u sebi, predstavlja i snažan izazov. Umješnost izvlaèenja onoga što stvarno sagovornici misle, posebno politièari, jedan je od uvjeta za dobar intervju.
Upoznavanje razlièitih ljudi, njihovih sudbina, takoðer je snažan impuls novinaru da se svojski baci na posao. Dugogodišnji rad na intervjuima, autoru omoguæava da stekne najrazlièitija iskustva, da proširi, preispita, pa možda i kvalitativno unaprijedi vlastita znanja i poglede na životne fenomene. Gotovo u svakom od razgovora, novinar nauèi ponešto. Sva ova znanja oplemenjuju liènost, èine je profesionalno ali i opæe ljudski sposobnijom.
Može se reæi da knjiga Fuada Kovaèa, koja se sastoji od 101 intervjua, upravo nudi pomalo od svega što sam gore nabrojao. Kovaè se kroz razgovore sa 101 liènosšæu interesirao za razlièite teme: od poljoprivrede, preko univerziteta i boksa, do rata i poraæa.
Iz iskustva znam da se za neke razgovore morao pripremati nekloliko dana, a možda i sedmica, proèitati i po nekoliko knjiga (kako æete napraviti intervjua sa nekim književnikom ako iste proèitali njegova djela?) ili studijsko/novinskih napisa.
Ono što je posebno vrijedno, a nalazi se u ovoj knjizi, jeste da su neki intervjui raðeni pod vrlo teškim okolnostima, pod kišom metaka ili uz prasak granata, kada su i intervjuer i intervjuirani svoje živote izložili riziku da bi napravili intervju.
Zbog svega prethodnog, knjigu intervjua Fuada Kovaèa mogu svesrdno i iskreno preporuèiti za èitanje. U njoj æete upoznati dio bosanske stvarnosti viðenu kroz vizure univerzitetskih profesora, politièara, sportista..., a upoznaæete i sto i jednog èovjeka, što je upravo 101 i jedan razlog za èitanje ove knjige.
Zehrudin Isakoviæ
Sarajev, decembar 2005.
O autoru:
Književnik i novinar Fuad Kovač rođen je 1. februara 1965. godine u Zurovićima kod Gacka.
Skoro 25 godina bavi se novinarstvom, a pisao je za mnogobrojne listove i časopise.
Poeziju zapisuje više od 25 godina, za koju je 1983. i 1986. godine osvojio dvije prve republičke nagrade. Prije rata bio je učesnik skoro svih književnih manifestacija na području tadašnje Jugoslavije, kao prepoznatljivo poetsko ime najmlađe generacije.
Zastupljen je u biltenu Književne omladine BiH za 1982. godinu. Prozu, poeziju i književnu kritiku već godinama objavljuje u mnogobrojnim bh. književnim časopisima. Autor je zapažene zbirke pjesama “Prozor nad rijekom” (2001.). Za pripovijetku “Bijeli konj” dobio je nagradu \"Zija Dizdarević\" za najbolju bh. pripovijetku u 2000. godini. Autor je knjige pripovijedaka “Bijeli konj” (2004.). Autor je (sa novinarom Mustafom Borovićem) knjige ratnih zapisa “Godine opstanka” (2001.).
Trenutno radi na historiografskom projektu (zajedno sa prof. dr. Salkom Čamparom), čija se konačna realizacija očekuje do kraja 2006. godine. Ima pripremljenu stihozbirku pod nazivom “Nikad zavičaj”, i knjigu dječijih pjesama i priča. Itd.
Priredio je i recenzirao veliki broj knjiga bh. autora.
Član je Saveza novinara BiH i Društva pisaca BiH u statusu slobodnog umjetnika (profesionalni pisac).
Od januara 1994. godine do marta 2005. godine radio je u redakciji sedmičnog magazina “Ljiljan”, a član je redakcije lista “Slovo”, čiji je izdavač Društvo pisaca BiH.
Trenutno je novinar “Dnevnog lista” iz Mostara
Živi na Ilidži.
 Ako želite naručiti knjigu pišite autoru na e-mail: [email protected] ili nazovite --387 (0)62 183 502. Knjiga 101 INTERVJU (I) autor Fuad Kovaè Recenzenti: Prof. dr. Šemso Tucakoviæ i Zehrudin Isakoviæ Lektor: Safet Sijariæ Izdavaèi: Fondacija «Makljen», Prozor - Rama i «Emanet», Zenica Naslovna strana: Emir Operta DTP: Zijad Mušoviæ Fotografije: Mediha Živojeviæ i Fuad Kovaè Štampa: «Emanet» Zenica Napomena: Ovo je prva knjiga, druga izlazi do kraja 2006. godine sa istim brojem intervjua. Sadržaj (intervjuirane osobe u prvoj knjizi) 1. Muhidin Hamamdžiæ; 2. Rešad Žutiæ; 3. Stanko Sliškoviæ; 4. Ahmo Kadriæ; 5. Ante Èolak; 6. Fadil Banjanoviæ Bracika; 7. Amor Mašoviæ; 8. Zijad Hadžiomeroviæ; 9. Zijad Bajramoviæ; 10. Tomislav Grizelj; 11. Zahid Crnkiæ; 12. Zaim Backoviæ; 13. Rasim Kadiæ; 14. Desnica Radivojeviæ; 15. Mirko Škrbiæ; 16. Elmir Jahiæ; 17. Emir Zlatar; 18. Miralem Kruškiæ; 19. Omer Pobriæ; 20. Mehmed Avdagiæ; 21. Midhat Arifoviæ; 22. Suada Hadžoviæ; 23. Sabira Hadžoviæ; 24. Marko Matiæ; 25. Jakob Finci; 26. Nuko Greboviæ; 27. Edhem Biber; 28. Mirhunisa Zukiæ; 29. Æamil Rokša; 30. Seada Palavriæ; 31. Hajriz Beæiroviæ; 32. Mehmed Drino; 33. Avdo Sofradžija; 34. Osman Topèagiæ; 35. Nezir Tanoviæ; 36. Zijad Pašiæ; 37. Gradimir Gojer; 38. Emir Nuhanoviæ; 39. Ibrahim Nadareviæ; 40. Jozo Ljiljaniæ; 41. Besim Haliloviæ; 42. Ismet ef. Spahiæ; 43. Ahmet Hadžipašiæ; 44. Munira Subašiæ ; 45. Mehmed Èorhodžiæ ; 46. Zlatko Hurtiæ; 47. Dževad Hodžiæ; 4. Šefkija Èekiæ; 49. Fahrudin Ðapo; 50. Mirko Pejanoviæ ; 51. Ramiz Mehmedagiæ; 52. Tarik Sadoviæ; 53. Nenad Markoviæ; 54. Adil Osmanoviæ; 55. Safet Haliloviæ; 56. Zlatko Petroviæ; 57. Abdulharis Šeta; 58. Šemsudin Džeko; 59. Meho Bašiæ; 60. Damir Hadžiæ; 61. Izudin Kapetanoviæ; 62. Hilmija Hodoviæ; 63. Ibrahim Èolakhodžiæ; 64. Izet Raðo; 65. Mehmed Žiliæ; 66. Seid ef. Smajkiæ 67. Mirsad Tokaèa; 68. Haris Bašiæ; 69. Ešref Gaèanin; 70. Alija Mulaomeroviæ; 71. Hamza Kazaziæ; 72. Hasan Juhiæ; 73. Salih Selmanoviæ; 74. Hasan Hadžihamziæ; 75. Dževad Beæireviæ; 76. Muharem Sejdiæ; 77. Samir Silajdžiæ; 78. Hazim Akmadžiæ; 79. Branko Todoroviæ; 80. Stjepan Lapenda; 81. Marinko Božiæ; 82. Avdija Kovaèeviæ; 83. Sead Trhulj; 84. Adnan Hadžikapetanoviæ; 85. Emir Turkušiæ; 86. Ahmed Sejdiæ; 87. Mesud Hero; 88. Nedžad Koldžo; 89. Hasan Baliæ; 90. Ibrahim Bušatlija; 91. Hamid Guska; 92. Zehrudin Isakoviæ; 93. Salko Èampara; 94. Nikola Kovaè; 95. Hadžem Hajdareviæ; 96. Ismet Brkoviæ; 97. Ljiljana Sakiæ. 98. Safet Isoviæ; 99. Šemso Tucakoviæ; 100. Avdija Muhoviæ 101. Ibrahim Hukiæ |
Poštovani èitaoèe!
Dvoumio sam se da li uopæe išta pisati na ovom mjestu, posebno zbog toga što slijedeæi tekst govori sam za sebe.
Ali, pokušat æu u najkraæem odgovoriti na neka pitanja koja æe vam pobliže objasniti otkud ova knjiga?
Radeæi dugi niz godina u novinarstvu imao sam priliku da razgovaram sa nemalim brojem ljudi razlièitih politièkih i vjerskih opredjeljnja, razlièitog obrazovanja i pogleda na svijet oko nas.
Iz svog tog mozaika, evo, za ovu prvu knjigu, izdvojio sam 101 liènost, a svaka od njih je posebna prièa. Sve zajedno su jedinstvena bh. prièa; i tužna, i lijepa, i komièna, i ponosna, i siva. Jednostavno, naša.
Neka generacije poslije nas mogu i iz ove publikacije vidjeti s kakvim smo ljudima živjeli, ko je s nama isto patio i radovao se, ko nam je krojio politièku sudbinu?
Ugodno èitanje i dobro pamæenje!
Autor
Recenzije
Intervju je engleska rijeè (interview) koja u prevodu na bosanski jezik znaèi isto što i razgovor voðen izmeðu intervjuiste i odreðenog sagovornika radi stavljanja sadržaja dijaloga pred sud javnosti. To je èesta novinarsko-publicistièka forma èiji je smisao u saopštavanju i objašnjavanju èinjenica na specifièan naèin. Novosti, zanimljive informacije ne saopštava direktno intervjuist kao u drugim novinarskim žanrovima. Nove èinjenice ili objašnjenja prezentira intervjuisana liènost. Novinar, publicist je samo posrednik koji izborom liènosti, izborom teme intervjua i formulisanjem pitanja utjeèe da novost ili tumaèenje budu što interesantniji èitaocu, slušaocu i gledaocu. Veæina medija masovnog komuniciranja njeguje intervju kao oblik kojim popunjava svoje tematske i programske sadržaje. Intervjui se objavljuju u listovima, èasopisima, radiju, televiziji.
Veoma su, meðutim, rijetke knjige u našoj zemlji i u svijetu èije stranice popunjavaju razmišljanja, informacije i tumaèenje tako velikog broja ljudi (stotinu jednog) èiji je sagovornik samo jedna osoba. A ta osoba je Fuad Kovaè – èovjek koji skoro dvije decenije, prvo kao novinar, potom publicista, u komunikaciji sa svojim bližim i daljim okruženjem, traga za novim, specifiènim i nesvakidašnjim. Traganje ga je, kao majstora klasiènog intervjua, odvelo na put razgovora sa ljudima koji, pozicijom, znanjem i zanimanjem mogu privuæi pažnju Kovaèevog napora i djela. U knjizi «101 INTERVJU» reðaju se politièari, nauènici, književnici, privrednici... Ima ih iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. Njihove misli, ideje, objašnjenja i preokupacije autor je skupio na jednom mjestu sa namjerom da ih izloži sudu masovne publike. Stotinu jedan intervju je gigantski posao. Ni najslavniji novinari toliko razgovora ne obave za èitav život. Fuadu Kovaèu za tako složen i obiman posao trebale su godine strpljivog traganja za sagovornicima, formulisanja pitanja, odreðivanja tematike razgovora... Informacije koje nude mnogi intervjuisani, iz ove velike galerije Kovaèevih sagovornika, veæ su izgubile svaki znaèaj aktuelnosti. No, one govore o širokom spektru preokupacija ljudi jednog podneblja, o informacijama koje nisu historija jedne zemlje i jednog vremena, ali jesu graða za tu historiju.
Zato su intervjui Fuada Kovaèa svojevrstan dokument koji zaslužuje da bude objavljen u obliku publicistièkog štiva.
Prof. dr. Šemso Tucakoviæ
Sarajevo, 19. decembar 2005.
Intervju spada meðu najzahtjevnije forme novinskog posla. U situaciji kada pravite reportažu ili izvještaj sa zamišljenog mjesta, uglavnom ste oslonjeni na vlastite resurse. Ukoliko nema jednog sagovornika, vi naðete drugog ili treæeg, što znaèi da imate više opcija. Pristup konkretnoj lokaciji takoðer može biti u više varijanti. Hoæu reæi, ukoliko vam ne upali varijanta A, uvijek ima prostora za prelazak na rezervne varijante B ili C. Dakle, ne ovisite iskljuèivo o jednom sagovorniku ili nekim drugim zadatim okvirima. Slièno je kod izvještaja ili raznih zapisa, crtica ili novinskih putopisa. Komentar je još ekstremnija varijanta novinske forme u kojoj ste oslonjeni iskljuèivo na sebe. Kvalitet komentara ovisi samo o vama, vašoj informiranosti i talentu da ono što hoæete reæi izrazite na što prikladniji naèin.
Kod intervjua, meðutim, niste oslonjeni samo na vlastito znanje, nego i na sposobnosti i znanje sagovornika. Hoæu reæi da kvalitet intervjua, pored toga što ovisi o tome koliko je umješan intervjuer, toliko ovisi i od toga koliko je zahvalan za intervju intervjuirani.
Intervju kao novinska forma težak je i zbog toga što se u kratkom vremenskom roku, ukoliko niste novinarski specijalist za usko podruèje, morate pripremiti za najrazlièitije teme: od medicine, razlièitih nauènih podruèja do sporta, ekologije ili estrade.
Naravno, intervju pored teškoæa koje objektivno nosi u sebi, predstavlja i snažan izazov. Umješnost izvlaèenja onoga što stvarno sagovornici misle, posebno politièari, jedan je od uvjeta za dobar intervju.
Upoznavanje razlièitih ljudi, njihovih sudbina, takoðer je snažan impuls novinaru da se svojski baci na posao. Dugogodišnji rad na intervjuima, autoru omoguæava da stekne najrazlièitija iskustva, da proširi, preispita, pa možda i kvalitativno unaprijedi vlastita znanja i poglede na životne fenomene. Gotovo u svakom od razgovora, novinar nauèi ponešto. Sva ova znanja oplemenjuju liènost, èine je profesionalno ali i opæe ljudski sposobnijom.
Može se reæi da knjiga Fuada Kovaèa, koja se sastoji od 101 intervjua, upravo nudi pomalo od svega što sam gore nabrojao. Kovaè se kroz razgovore sa 101 liènosšæu interesirao za razlièite teme: od poljoprivrede, preko univerziteta i boksa, do rata i poraæa.
Iz iskustva znam da se za neke razgovore morao pripremati nekloliko dana, a možda i sedmica, proèitati i po nekoliko knjiga (kako æete napraviti intervjua sa nekim književnikom ako iste proèitali njegova djela?) ili studijsko/novinskih napisa.
Ono što je posebno vrijedno, a nalazi se u ovoj knjizi, jeste da su neki intervjui raðeni pod vrlo teškim okolnostima, pod kišom metaka ili uz prasak granata, kada su i intervjuer i intervjuirani svoje živote izložili riziku da bi napravili intervju.
Zbog svega prethodnog, knjigu intervjua Fuada Kovaèa mogu svesrdno i iskreno preporuèiti za èitanje. U njoj æete upoznati dio bosanske stvarnosti viðenu kroz vizure univerzitetskih profesora, politièara, sportista..., a upoznaæete i sto i jednog èovjeka, što je upravo 101 i jedan razlog za èitanje ove knjige.
Zehrudin Isakoviæ
Sarajev, decembar 2005.
O autoru:Književnik i novinar Fuad Kovač rođen je 1. februara 1965. godine u Zurovićima kod Gacka.
Skoro 25 godina bavi se novinarstvom, a pisao je za mnogobrojne listove i časopise.
Poeziju zapisuje više od 25 godina, za koju je 1983. i 1986. godine osvojio dvije prve republičke nagrade. Prije rata bio je učesnik skoro svih književnih manifestacija na području tadašnje Jugoslavije, kao prepoznatljivo poetsko ime najmlađe generacije.
Zastupljen je u biltenu Književne omladine BiH za 1982. godinu. Prozu, poeziju i književnu kritiku već godinama objavljuje u mnogobrojnim bh. književnim časopisima. Autor je zapažene zbirke pjesama “Prozor nad rijekom” (2001.). Za pripovijetku “Bijeli konj” dobio je nagradu \"Zija Dizdarević\" za najbolju bh. pripovijetku u 2000. godini. Autor je knjige pripovijedaka “Bijeli konj” (2004.). Autor je (sa novinarom Mustafom Borovićem) knjige ratnih zapisa “Godine opstanka” (2001.).
Trenutno radi na historiografskom projektu (zajedno sa prof. dr. Salkom Čamparom), čija se konačna realizacija očekuje do kraja 2006. godine. Ima pripremljenu stihozbirku pod nazivom “Nikad zavičaj”, i knjigu dječijih pjesama i priča. Itd.
Priredio je i recenzirao veliki broj knjiga bh. autora.
Član je Saveza novinara BiH i Društva pisaca BiH u statusu slobodnog umjetnika (profesionalni pisac).
Od januara 1994. godine do marta 2005. godine radio je u redakciji sedmičnog magazina “Ljiljan”, a član je redakcije lista “Slovo”, čiji je izdavač Društvo pisaca BiH.
Trenutno je novinar “Dnevnog lista” iz Mostara
Živi na Ilidži.
