Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
ICTY analiza
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Historija Bosnjaka

Godine 1915. otvorio se tzv. soški front izmeðu Austro-Ugarske i Italije, na ove su prostore došle brojne bosanske jedinice u sklopu austro-ugarske armije koje su važile za elitne trupe
DŽAMIJA U LOGU POD MANGARTOM - SAGRAÐENA PRIJE 90 GODINA NA SOŠKOM FRONTU
Objavljeno: 05. June 2006. 00:06:00
Piše: Mr. Ahmed PAŠIÆ

Slike džamije u Logu pod Mangartom
Kliknite na sliku za veæi format









Kriz nad grobom Sulje Skendera


Groblje u Logu pod Mangartom
O ovom fenomenu se veoma malo zna meðu našim Bošnjacima, iako je de facto to jedina džamija s munarom koja je (prema do sada poznatim izvorima) postojala na podruèju današnje Slovenije. Mnogi muslimani u Sloveniji do skoro nisu znali za postojanje te džamije. Slovenski školski sistem (predmet historija) o tome ne govori niti hoæe da govori. Svjesno se skriva informacija o njezinom postojanju, dok su slovenske èitanke pune »Gorskih vijenaca« i Æuprije na Drini«. Ona se spominje samo u knjigama poput »Plavi križ«, autora dr. Vasje Klavore i drugih, a njezinu sliku možete vidjeti i u Muzeju soškog fronta u Kobaridu. Kako to, da je mala, bijela džamija sagraðena u dolini, izmeðu visokih brda na zapadu Slovenije?

Kada se je 1915. otvorio tzv. soški front izmeðu Austro-Ugarske i Italije na podruèju današnje zapadne Slovenije, na ove su prostore došle brojne bosanske jedinice u sklopu austro-ugarske armije koje su važile za elitne trupe. Tako je u selo Log pod Mangartom (danas se to selo nalazi u zapadnoj Sloveniji, na samoj granici s Italijom) 1916. godine došao BH pješadijski regiment br. 4 u kojem su prevladavali Bošnjaci iz Hercegovine. Njihovi su položaji bili na visokom brdu Rombon, dok su u selu bili logistièki centar, bolnica, mezarluk itd. Bošnjaci su pored svih ostalih aktivnosti željeli i džamiju u kojoj bi mogli klanjati i obavljati ostale vjerske obrede. Ne zna se taèno, kada je sagraðena, meðutim postoje odreðeni podaci koji govore, da je ona sagraðena u jesen 1916. godine. Kao što možete vidjeti na ovim rijetkim fotografijama, ona je bila mala. Imala je malu, bijelu munaru (kao što ih možete vidjeti u Mostaru) i bijelu kupolu. Dok neki tvrde, da je sagraðena od kamena, veæina struènjaka misli da je ona ipak bila drvena i ofarbana u bijelo. Najstariji, još živi stanovnici tog sela su mi prièali da se sjeæaju mujezina i kako su se kao djeca igrali s bošnjaèkim vojnicima kod džamije. Bošnjaci su bili poznati kao neustrašivi i hrabri borci. U toku rata Talijani nikada nisu uspjeli probiti položaja na Rombonu, ali su zato naši preci platili visoku cijenu. Nakon završetka rata, Bošnjaci su se povukli preko Vršièa do Ljubljane, gdje su sve oružje predali slovenskim vojnicima koji su tada pod vodstvom generala Rudolfa Maistra krenuli na sjevernu granicu, ratujuæi protiv Austrijanaca. Interesantno je da su mještani Kranjske Gore poslije odlaska Bošnjaka proširili prièe, da Talijane na Vršièu èekaju Bošnjaci, što neki uzimaju kao dokaz, zašto Talijani nikada nisu prešli Vršièa i spustili se do Ljubljane. Džamija je poslije rata nestala. Kako, ne zna niko, ali postoje dvije opcije. Neki tvrde da se je ona poslije odlaska Bošnjaka sama srušila, a stanovnici sela su njezinu graðu i kamenje upotrebili za gradnju svojih kuæa (opcija sa prilièno lošim dokazima), dok druga grupa struènjaka tvrdi, da su džamiju poslije rata namjerno srušili Talijani, kako bi se time muslimanima osvetili za brojne poraze na tom ratištu. Koja opcija je istinita, ne znam, ali jedno je sigurno: kada danas posjetite mjesto na kojem je nekada bila džamija, vidite jednu obiènu ledinu. Ne postoji ama baš ništa, što bi vam dalo slutiti da je tu bila džamija. Interesantno je da je pravoslavna, mala crkvica koju su u toku rata sagradili ruski zarobljenici na Vršièu preživjela rat i ona stoji tamo i danas. Èak šta više, skoro je generalno obnovljena s novcem iz državnog budžeta. Nadam se da æe se to u buduænosti promjeniti i da æe mjesto gdje je nekada bila džamija obilježiti barem neka ploèa, ako veæ ne rekonstrukcija džamije. Interesantan je podatak da je u vrijeme ministra za kulturu Jožefa Školjèa veæ uraðen projekat za rekonstrukciju džamije, ali se on nikada nije realizirao. Vjerovatno i dan danas stoji negdje u ladici. Žalosno je da je Austro-Ugarska prije 90 godina imala jaèu i bolju demokratiju od Slovenije u 21. stoljeæu.

Fotografije koje vidite ovdje, su veoma rijetke i dobio sam ih obilazeæi stanovnike po kuæama. Postoji samo šest (6) fotografija spomenute džamije. One su po prvi put do sada ugledale svijetlo »medija« na stranici Bosnjaci.net. Nikada prije nisu objavljene.
Žalosno je to da se nekih 500 metara od mjesta gdje je bila džamija nalazi mezarluk. Tamo je prema neformalnim podacima ukopano oko 150 Bošnjaka iz Hercegovine, ali pod križevima. Gledao sam fotografije iz I. svjetskog rata na kojima se vide nišani, ali poslije rata je neko (?) iz njemu poznatih razloga te nišane zamjenio sa križevima. Na ovoj fotografiji možete npr. vidjeti fotografiju križa s imenom Suljo Skender. Vidio sam i fotografiju na kojoj se prilikom dženaze vidi imam s ahmedijom, a na drugoj slici možete vidjeti katolièke vojnike na misi, dok Bošnjaci u fesovima stoje sa strane i èekaju krja katolièkog obreda. Pored samog mezarluka stoji i spomenik salzburškom gorskom strijelcu i bošnjaèkom pješadincu kojeg je u toku rata napravio èeški kipar Kafranek. Domaæinu u selu i danas prièaju da je Kafranek dugo vremena pravio taj spomenik, kako ne bi otišao na front. Spomenik je prošle godine obnovljen sredstvima iz državnog budžeta. Usput radimo na tome, da se nesto uradi i po pitanju krizeva odnosno postavljanja nisana ukopanim muslimanima u tom selu. Ako Bog da, to æe se jednog dana i desiti.

Inaèe je poznato, da je u u Mostu na Soèi (nekada Sv. Lucija) postojao i mesdžid (bez munare) u kojem su klanjali Bošnjaci iz 6. BH lovaèkog bataljona. Fotografije nema, meðutim u privatnom muzeju u tom istom gradu su mi skoro potvrdili da je mesdžid doista postojao. O drugim mesdžidima ili džamijama na tom podruèju nemam podataka, ali bilo bi zanimljivo prestudirati Vojni arhiv u Beèu koji sigurno krije mnoge tajne.



Ostali prilozi:
» KORIJENI BOŠNJAKA
Fikret Hafizović | 29. April 2019 21:30
» SKRIVANA POVIJEST BOŠNJAKA
Fikret Hafizović | 15. September 2016 21:33
» DAN KADA JE ZMAJ OD BOSNE OTIŠAO U LEGENDU
RadioSarajevo.ba | 18. August 2016 02:48
» SANDAL HRANIĆ - KOSAČA
Fikret Hafizović | 22. April 2014 18:18
» ZNAMENITI BOŠNJACI HERCEG STEPHAN KOSAČA I BLAGAJSKO TURBE
Fikret Hafizović | 04. December 2013 01:25
» BOŠNJACI SU AUTOHTONI I NEPREVJERAVANI EVROPSKI MUSLIMANI
Fikret Hafizović | 31. January 2013 20:07
» BOŠNJACI SU BOGU MILI
Fikret Hafizović | 31. December 2012 13:30
» BOSNJACI - SOKCI I OSTALE MANJINE U MADJARSKOJ
Prof. dr. Ivica Đurok | 04. September 2012 15:36
» SUŽAVANJE ŽIVOTNOG PROSTORA BOŠNJAKA
Rade Vukosav | 21. March 2010 12:17
» MITOLOGIJA SRPSKE POLITIKE
| 23. February 2010 19:01