Vijesti
Sueddeutsche Zeitung – Minhen:Jedna od najsiromašnijih evropskih zemalja sanja evropske snove
Albanija kreæe sa dna ka Evropskoj uniji
|
|
Objavljeno: 16. June 2003. 00:06:00
Prijetnje smræu dolaze preko SMS. "Iskopali smo ti grob", glasi poruka na mobilnom telefonu Mere Bazea. U protekla tri dana ovaj Albanac je dobio 15 ovakvih poruka. Ponekad pošiljaoci ovakvih poruka pucaju na njegov auto da bi pokazali koliko su ozbiljni. Baze još nije otišao u policiju. "Ona je povezana sa organizovanim kriminalom", kaže on.
Razlog za prijetnje on vidi u svom poslu: Baze je glavni urednik opozicionog lista "Tema" i razotkriva korupcionaške skandale vladajuæe Socijalistièke partije. "Kriminalne bande kontrolišu našu vladu", smatra Baze.
Albanija je jedna od najkorumpiranijih zemalja na svijetu. Spada u tri najsiromašnije zemlje Evrope. Oko 25 odsto Albanki ne zna da èita. U zemlji cvjeta trgovina drogom, krijumèarenje cigareta, èak i djece koja se, prema podacima Interpola, prodaju u Grèku ili Italiju da bi tamo prosila. Poslije 47 godina komunizma, talasa izbjeglica sa Kosova i nemira 1997. godine zemlja se nalazi na dnu.
Sada Evropska unija namjerava da upuæivanjem finansijske pomoæi pripremi zemlju za potencijalno èlanstvo u EU. Premijer Fatos Nano želi da lideri EU na samitu u Solunu krajem juna raspravljaju o tome da li bi zemlje zapadnog Balkana trebalo da dobiju još novca iz Brisela. Albanski narod se nada da æe EU izvršiti pritisak na vladu da brže sprovodi reforme. Veæ je napredak i to što politièari korupciju i organizovani kriminal oznaèavaju onim što to jeste: opasnost po državu.
Kriminalci grade kuæe pored žute vile predstavništva EU u Tirani. Podignute su veæ èetiri desetospratnice sa apartmanima.
"To je finansirano opranim novcem", kaže predstavnik EU u Tirani Luk Salcman. Oko 20 klanova zaraðuje novac prije svega drogom koja, na primjer, dolazi u Albaniju iz Turske i Južne Amerike da bi se prodavala u zemljama EU. Èlanovi veæine bandi su poznati policiji. "Ali samo par njih je uhapšeno, a još manje je osuðeno".
To nije iznenaðenje za zemlju u kojoj premijer za šefa carinske uprave imenuje èovjeka koji je poznat kao krijumèar.
"Organizovani kriminal je opasnost za našu zemlju", priznaje sedamdesettrogodišnji predsjednik Alfred Mojsiju. Ali Albanija ipak može da se pohvali uspjesima u borbi protiv kriminala. Sporni direktor carine je u meðuvremenu smijenjen, a i to što je nedavno kažnjeno dvanaest podmitljivih sudija demonstrira odluènost Albanije.
Predviða se da æe od 2001. do 2004. godine u zemlju biti investirano 180 miliona eura. Od 1991. godine u Albaniju je ušlo više od milijardu eura. Ovim novcem Albanci renoviraju policijsku školu u Tirani koju EU sada s ponosom pokazuje novinarima. Direktor škole Albert Derviši prièa da æe nastavno osoblje po savjetu struènjaka EU tokom nastave pokloniti više pažnje ljudskim pravima.
Ovakvim projektima se raduju pisci, nauènici i novinari iz "Kluba 2002" koji uveèe uz dim cigareta raspravljaju o buduænosti. Pritisak meðunarodnih organizacija forsira reforme, kaže novinarka Linda Spahija. Ovaj kružok se žestoko bori protiv utiska da su Albanci kriminalci.
"Naša politièka klasa je ta koja zna da zataji, a ne narod", kaže Remzi Ljani, direktor Instituta za albanske medije. "Mi se osjeæamo Evopljanima, govorimo indoevropskim jezikom", glasi jedan od argumenata ovog kružoka zašto Albanija pripada Evropi.
Nadaju se ulasku u EU za deset do petnaest godina. Od janura zemlja pregovara sa Briselom o sporazumu o asocijaciji. To iziskuje nova sredstva da bi Albanija mogla da se približi standardima EU. Brusel tvrdi da æe to znaèiti da poreski obveznici EU neæe morati da brinu bar o jednoj stvari: novom talasu izbjeglica. (Jost MAURIN)
Investicijama EU protiv siromaštva
Da bi se savladao najveæi problem, siromaštvo, Mojsiju priželjkuje još više investicija EU. Malobrojna industrijska preduzeæa koje je komunistièki režim izgradio do svog sloma 1992. godine veæ su propala. Poljoprivreda ne može da zadovolji potrebe same zemlje. "Imamo dobre uslove za turizam", kaže predsjednik, ali nedostaje infrastruktura da bi se ova grana razvila. Èinjenica je da zimi u Tirani struje nema i po 20 sati dnevno. Za 140 kilometara do granice potrebno vam je tri sata vožnje po neravnom putu. Željeznièka stanica u Tirani ima samo jedan peron. Stari vozovi sa polupanim prozorima, iskidanim sjedištima i zarðalim vratima vode putnike na pet destinacija, nijedna od njih nije u inostranstvu. Evropska unija doduše investira u izgradnju puteva, ali prije svega podstièe reforme u policiji, pravosuðu i drugim organima vlasti.
Razlog za prijetnje on vidi u svom poslu: Baze je glavni urednik opozicionog lista "Tema" i razotkriva korupcionaške skandale vladajuæe Socijalistièke partije. "Kriminalne bande kontrolišu našu vladu", smatra Baze.
Albanija je jedna od najkorumpiranijih zemalja na svijetu. Spada u tri najsiromašnije zemlje Evrope. Oko 25 odsto Albanki ne zna da èita. U zemlji cvjeta trgovina drogom, krijumèarenje cigareta, èak i djece koja se, prema podacima Interpola, prodaju u Grèku ili Italiju da bi tamo prosila. Poslije 47 godina komunizma, talasa izbjeglica sa Kosova i nemira 1997. godine zemlja se nalazi na dnu.
Sada Evropska unija namjerava da upuæivanjem finansijske pomoæi pripremi zemlju za potencijalno èlanstvo u EU. Premijer Fatos Nano želi da lideri EU na samitu u Solunu krajem juna raspravljaju o tome da li bi zemlje zapadnog Balkana trebalo da dobiju još novca iz Brisela. Albanski narod se nada da æe EU izvršiti pritisak na vladu da brže sprovodi reforme. Veæ je napredak i to što politièari korupciju i organizovani kriminal oznaèavaju onim što to jeste: opasnost po državu.
Kriminalci grade kuæe pored žute vile predstavništva EU u Tirani. Podignute su veæ èetiri desetospratnice sa apartmanima.
"To je finansirano opranim novcem", kaže predstavnik EU u Tirani Luk Salcman. Oko 20 klanova zaraðuje novac prije svega drogom koja, na primjer, dolazi u Albaniju iz Turske i Južne Amerike da bi se prodavala u zemljama EU. Èlanovi veæine bandi su poznati policiji. "Ali samo par njih je uhapšeno, a još manje je osuðeno".
To nije iznenaðenje za zemlju u kojoj premijer za šefa carinske uprave imenuje èovjeka koji je poznat kao krijumèar.
"Organizovani kriminal je opasnost za našu zemlju", priznaje sedamdesettrogodišnji predsjednik Alfred Mojsiju. Ali Albanija ipak može da se pohvali uspjesima u borbi protiv kriminala. Sporni direktor carine je u meðuvremenu smijenjen, a i to što je nedavno kažnjeno dvanaest podmitljivih sudija demonstrira odluènost Albanije.
Predviða se da æe od 2001. do 2004. godine u zemlju biti investirano 180 miliona eura. Od 1991. godine u Albaniju je ušlo više od milijardu eura. Ovim novcem Albanci renoviraju policijsku školu u Tirani koju EU sada s ponosom pokazuje novinarima. Direktor škole Albert Derviši prièa da æe nastavno osoblje po savjetu struènjaka EU tokom nastave pokloniti više pažnje ljudskim pravima.
Ovakvim projektima se raduju pisci, nauènici i novinari iz "Kluba 2002" koji uveèe uz dim cigareta raspravljaju o buduænosti. Pritisak meðunarodnih organizacija forsira reforme, kaže novinarka Linda Spahija. Ovaj kružok se žestoko bori protiv utiska da su Albanci kriminalci.
"Naša politièka klasa je ta koja zna da zataji, a ne narod", kaže Remzi Ljani, direktor Instituta za albanske medije. "Mi se osjeæamo Evopljanima, govorimo indoevropskim jezikom", glasi jedan od argumenata ovog kružoka zašto Albanija pripada Evropi.
Nadaju se ulasku u EU za deset do petnaest godina. Od janura zemlja pregovara sa Briselom o sporazumu o asocijaciji. To iziskuje nova sredstva da bi Albanija mogla da se približi standardima EU. Brusel tvrdi da æe to znaèiti da poreski obveznici EU neæe morati da brinu bar o jednoj stvari: novom talasu izbjeglica. (Jost MAURIN)
Investicijama EU protiv siromaštva
Da bi se savladao najveæi problem, siromaštvo, Mojsiju priželjkuje još više investicija EU. Malobrojna industrijska preduzeæa koje je komunistièki režim izgradio do svog sloma 1992. godine veæ su propala. Poljoprivreda ne može da zadovolji potrebe same zemlje. "Imamo dobre uslove za turizam", kaže predsjednik, ali nedostaje infrastruktura da bi se ova grana razvila. Èinjenica je da zimi u Tirani struje nema i po 20 sati dnevno. Za 140 kilometara do granice potrebno vam je tri sata vožnje po neravnom putu. Željeznièka stanica u Tirani ima samo jedan peron. Stari vozovi sa polupanim prozorima, iskidanim sjedištima i zarðalim vratima vode putnike na pet destinacija, nijedna od njih nije u inostranstvu. Evropska unija doduše investira u izgradnju puteva, ali prije svega podstièe reforme u policiji, pravosuðu i drugim organima vlasti.
