Münire Çoşkun: Rat je bio krvoločan. Bio je genocid nad Bošnjacima. To nije romantika koja se može zaboraviti ili oprostiti;
Indira Kučuk-Sorguč: Ovo je natječaj koji igra ulogu nacionalnih institucija i stoga ima nemjerljiv značaj u afirmaciji bošnjačkih vrednota;
Drita Haziraj: Tema Bošnjakinja je dala potreban značaj našoj ženi, majci, supruzi, sestri… Zar ona tu važnost ne zaslužuje?
Isnam Taljić: Raduje me da je taj novi pristup u književnom tretiranju Bošnjakinje veoma uočlji
Željko Milićević: Bošnjakinja je heroj obrane Bosne i Hercegovine

Na natječaju sam učestvovala jer je to najbolji način na koji sam mogla da izrazim svoje emocije i suosjećanje sa žrtvama genocida u Srebrenici, koji se nikada ne smije zaboraviti. Perom se služim najbolje i vjerujem da je pero vođeno ljubavlju jače od svega drugog. Osvajanje nagrade je potvrda da sam svoje emocije uspješno pretočila u riječi.

Z kao zemlja. U žurbi smo napustile kuću. Kretale smo se u masi od nekoliko hiljada žena. Sjećam se da mi je kamenčić upao u cipelu i strašno me žuljao. Htjela sam stati i izuti cipelu, ali mi stampedo ljudskih tjelesa to nije dozvoljavao. Kretale smo se poput rijeke, sve u jednom pravcu stisnute jedna uz drugu i hučale smo kao neobuzdana rijeka puna svojih brzaka i bistrih kapljica koje su frktale iz ženskih očiju. Majka me nije puštala iz ruku dok su me tuđa tijela gnječila i pritiskala.

Žiri sa zadovoljstvom ističe da su odziv (više od 70 priča) te literarni kvalitet većeg dijala priča više nego uvjerljivo potvrdili potrebu raspisivanja Natječaja, doprinoseći njegovanju i očuvanju digniteta žene Bošnjakinje, čiji je lik i u literaturi bio umnogome zapostavljen ili sveden na stereotipne predrasude.
Priče pristigle na Natječaj zahvataju vrlo širok dajapazon iz života Bošnjakinje, od rođenja do smrti, od života u miru do ratnih strahota, od radosti do tuge...