Dobri Bosnjani
MULIC, HAMDIJA
Hamdija Mulic, ucitelj, knjizevnik i pedagoski pisac, rodjen je u Konjicu 1881. godine. U rodnom mjestu zavrsio je mekteb i osnovnu skolu, a u Sarajevu nizu gimnaziju i uciteljsku skolu. Odmah poslije zavrsetka skole 1901. godine postavljen je za ucitelja-pripravnika, a po polozenom strucnom uciteljskom ispitu za stalnog ucitelja. Kao ucitelj sluzbovao je u nekoliko mjesta Bosne i Hercegovine, da bi 1913. godine bio premjesten u Sarajevo, gdje ostaje do odlaska u mirovinu. Uz uciteljski poziv, Hamdi ef. je predavao pedagoske predmete na nasim vjersko-prosvjetnim zavodima, Darul-mualliminu, Gazi Husrevbegovoj medresi, Islamskoj vjerskoj zenskoj skoli (kasnije Gazi Husrevbegova zenska medresa). Na ovoj posljednjoj predavao je sve do kraja skolske 1943/44. godine.
Jos kao ucenik uciteljske skole Hamdi ef. je poceo pisati i objavljivati svoje radove. Moze se smatrati jednim od prvih saradnika Behara, jer mu radovi izlaze vec u prvoj godini izlazenja ovog naseg prvog muslimanskog porodicnog casopisa. Kroz svih deset godina izlazenja Behara Mulic mu je vjeran saradnik sa izuzetkom sedme godine, u kojoj nema ni jednog Mulicevog rada. Smatrao je da je E. Mulabdicu ucinjena nepravda sto mu je uzeto urednistvo Behara i radi toga te godine nije u njemu objavio ni jedan svoj rad. U devet godista Behara objavio je brojne clanke, 31 pripovijetku, 27 narodnih pjesama koje je sam zabiljezio, 3 narodne pripovijetke, 13 anegdota, 29 zagonetki, 21 primjer u rubrici "Sta ne valja raditi". Pored Behara Mulic je saradjivao u Pobratimu, Smilju, Gajretu, Biseru, Skolskom vjesniku, Uciteljskoj zori, Misbahu, Pravdi, Novom beharu, Glasniku Islamske vjerske zajednice, El-Hidaji, kalendarima Gajret i Narodna uzdanica.
Sudjelovao je u radu Islamskih prosvjetnih anketa, koje su odrzavane u svrhu reorganizacije islamskih naukovnih zavoda i unaprjedjenje nastave u njima kao i vjeronauke u drzavnim osnovnim i srednjim skolama. Kad je pri Ulema-medzlisu u Sarajevu formiran Glavni odbor za suzbijanje nepismenosti medju muslimanima Bosne i Hercegovine 1937. godine, i Mulic je biran u njega i bio jedan od glavnih saradnika.
Hamdi ef. je bio i prvi nas djecji pisac, jer je upravo brojne svoje radove posvetio djeci i mladezi. Pisao je cistim narodnim jezikom, nastojeci da pouci i da ga svako razumije.
Knjizevni, a narocito pedagoski rad Hamdi efendije je veoma obiman i vazan. Narocito to vrijedi za one njegove radove koji tretiraju vjersku nastavu kod nas i njeno unaprjedjenje. Bez poznavanja tih materijala ne moze se u potpunosti imati pravilan uvid u nas vjersko-prosvjetni zivot dvadeset zadnjih godina proslog i cetiri prve decenije ovoga stoljeca.
Vecinu svojih radova Mulic je objavio pod svojim punim imenom i prezimenom, dok je manji broj, narocito u pocetku svoga knjizevnog stvaralastva, potpisivao pseudonimom Ata Nerces. Umro je u Sarajevu 8. januara 1944. godine.
AGIĆ, Dr. Senad ef.
AGOVIĆ, Šemso
AHMETAGIĆ, Prof. dr. Esad
AJANOVIĆ, Irfan
AJANOVIC, Midhat
AKMADZIC, Hazim
ALAGIĆ, General Mehmed
ALAGIC, Sukrija
ALIC, Meho
ALIHODŽIĆ, Dr.-Ing. Bernes
ALIKADIĆ, Bisera
ALISPAHIĆ, Mr. Fatmir
ALISPAHIC, Nijaz
ALISPAHIC, Selma
ARMIJA BiH
ARNAUT, Selim
AVDIĆ, Ćamil
ŠANTIĆ, Ferid Ferko
ŠKALJIĆ, Nezir-ef.
ŠTULANOVIĆ, Prof. dr. Muharem
ŽDRALOVIĆ, MUHAMED
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAMPARA, ESREF
ČAUŠEVIĆ, Mehmed Džemaludin ef.
ČEJVAN, Adem
ĆATIĆ, Ćazim - Musa
ĆATOVIĆ, Dr. Saffet
Hamdija Mulic, ucitelj, knjizevnik i pedagoski pisac, rodjen je u Konjicu 1881. godine. U rodnom mjestu zavrsio je mekteb i osnovnu skolu, a u Sarajevu nizu gimnaziju i uciteljsku skolu. Odmah poslije zavrsetka skole 1901. godine postavljen je za ucitelja-pripravnika, a po polozenom strucnom uciteljskom ispitu za stalnog ucitelja. Kao ucitelj sluzbovao je u nekoliko mjesta Bosne i Hercegovine, da bi 1913. godine bio premjesten u Sarajevo, gdje ostaje do odlaska u mirovinu. Uz uciteljski poziv, Hamdi ef. je predavao pedagoske predmete na nasim vjersko-prosvjetnim zavodima, Darul-mualliminu, Gazi Husrevbegovoj medresi, Islamskoj vjerskoj zenskoj skoli (kasnije Gazi Husrevbegova zenska medresa). Na ovoj posljednjoj predavao je sve do kraja skolske 1943/44. godine.
Jos kao ucenik uciteljske skole Hamdi ef. je poceo pisati i objavljivati svoje radove. Moze se smatrati jednim od prvih saradnika Behara, jer mu radovi izlaze vec u prvoj godini izlazenja ovog naseg prvog muslimanskog porodicnog casopisa. Kroz svih deset godina izlazenja Behara Mulic mu je vjeran saradnik sa izuzetkom sedme godine, u kojoj nema ni jednog Mulicevog rada. Smatrao je da je E. Mulabdicu ucinjena nepravda sto mu je uzeto urednistvo Behara i radi toga te godine nije u njemu objavio ni jedan svoj rad. U devet godista Behara objavio je brojne clanke, 31 pripovijetku, 27 narodnih pjesama koje je sam zabiljezio, 3 narodne pripovijetke, 13 anegdota, 29 zagonetki, 21 primjer u rubrici "Sta ne valja raditi". Pored Behara Mulic je saradjivao u Pobratimu, Smilju, Gajretu, Biseru, Skolskom vjesniku, Uciteljskoj zori, Misbahu, Pravdi, Novom beharu, Glasniku Islamske vjerske zajednice, El-Hidaji, kalendarima Gajret i Narodna uzdanica.
Sudjelovao je u radu Islamskih prosvjetnih anketa, koje su odrzavane u svrhu reorganizacije islamskih naukovnih zavoda i unaprjedjenje nastave u njima kao i vjeronauke u drzavnim osnovnim i srednjim skolama. Kad je pri Ulema-medzlisu u Sarajevu formiran Glavni odbor za suzbijanje nepismenosti medju muslimanima Bosne i Hercegovine 1937. godine, i Mulic je biran u njega i bio jedan od glavnih saradnika.
Hamdi ef. je bio i prvi nas djecji pisac, jer je upravo brojne svoje radove posvetio djeci i mladezi. Pisao je cistim narodnim jezikom, nastojeci da pouci i da ga svako razumije.
Knjizevni, a narocito pedagoski rad Hamdi efendije je veoma obiman i vazan. Narocito to vrijedi za one njegove radove koji tretiraju vjersku nastavu kod nas i njeno unaprjedjenje. Bez poznavanja tih materijala ne moze se u potpunosti imati pravilan uvid u nas vjersko-prosvjetni zivot dvadeset zadnjih godina proslog i cetiri prve decenije ovoga stoljeca.
Vecinu svojih radova Mulic je objavio pod svojim punim imenom i prezimenom, dok je manji broj, narocito u pocetku svoga knjizevnog stvaralastva, potpisivao pseudonimom Ata Nerces. Umro je u Sarajevu 8. januara 1944. godine.
[ A ] [ B ] [ C ] [ D ] [ E ] [ F ] [ G ] [ H ] [ I ] [ J ] [ K ] [ L ] [ M ] [ N ] [ O ] [ P ] [ R ] [ S ] [ T ] [ U ] [ V ] [ Z ]
ABDAGIĆ, MuhamedAGIĆ, Dr. Senad ef.
AGOVIĆ, Šemso
AHMETAGIĆ, Prof. dr. Esad
AJANOVIĆ, Irfan
AJANOVIC, Midhat
AKMADZIC, Hazim
ALAGIĆ, General Mehmed
ALAGIC, Sukrija
ALIC, Meho
ALIHODŽIĆ, Dr.-Ing. Bernes
ALIKADIĆ, Bisera
ALISPAHIĆ, Mr. Fatmir
ALISPAHIC, Nijaz
ALISPAHIC, Selma
ARMIJA BiH
ARNAUT, Selim
AVDIĆ, Ćamil
ŠANTIĆ, Ferid Ferko
ŠKALJIĆ, Nezir-ef.
ŠTULANOVIĆ, Prof. dr. Muharem
ŽDRALOVIĆ, MUHAMED
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAMPARA, ESREF
ČAUŠEVIĆ, Mehmed Džemaludin ef.
ČEJVAN, Adem
ĆATIĆ, Ćazim - Musa
ĆATOVIĆ, Dr. Saffet
