Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Svi smo mi General Mahmuljin
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Dobri Bosnjani
KORKUT, BESIM

Besim-ef. roðen je u Sarajevu 25.XI 1904.godine. Ruždiju je pohaðao u Travniku, a Okružnu medresu u Sarajevu. Od 1920. do 1925. godine uèio je u Šerijatskoj sudaèkoj školi i kada ju je završio 1925. godine odlazi u Kairo te nastavlja studije na el-Azharu. Diplomirao je 1931. godine i po povratku u Sarajevo postavljen je iste godine za nastavnika na Šerijatskoj sudaèkoj skoli. Na toj školi predavao je arapski jezik, stilistiku, šerijatsko pravo, akaid i historiju Islama. Kao nastavnik Šerijatske sudaèke škole predavao je jedno vrijeme i vjeronauku na I muškoj gimnaziji u Sarajevu. Kada je otvorena Viša islamska šerijatsko-teološka škola u Sarajevu, a Šerijatska sudaèka prestala sa radom (juni 1937.) Besim-ef., je premješten na Šerijatsku gimnaziju i odmah dodijeljen na rad u gimnaziju u Mostaru za profesora-vjerouèitelja. U Mostaru ostaje do 1940. godine, kada se ponovo vraæa u Sarajevo na Šerijatsku gimnaziju, gdje ostaje do kraja 1944. godine. U isto vrijeme je honorarno predavao historiju Islama naVišoj islamskoj šerijatsko-teološkoj skoli. Poslije osloboðenja 1945. godine radi u Ministarstvu prosvjete Narodne vlade Bosne i Hercegovine i Komitetu za visoko školstvo i nauène ustanove (od 1947 do 1950). Uskoro po osnivanju Orijentalnog instituta Besim-ef., prelazi na rad u Institut i tu ostaje do odlaska u penziju (1.III 1969.). Penzioniran je u svojstvu nauènog saradnika ovog Instituta. Jedno vrijeme predavo je honorarno na Katedri za orijentalistiku Filozofskog fakulteta u Sarajevu. O njegovom naèinu predavnja vrijedi reæi sljedeæe, da je bio dobar predavaè i pedagog. Tumaèio je predmete, koje je predavao, na lahak i pristupaèan naèin, tako da se uvijek mogao sa zanimanjem slušati i pratiti. Nije mu bilo teško i po nekoliko puta istu stvar tumaèiti samo da ne bi bilo dileme i pogrešnog shvatanja. Otuda je i kod uèenika kod srednjih škola kao i kod studenata Više islamske šerijatsko-teološke škole i Filozofskog fakulteta, koji su slušali njegova predavanja ostao u ugodnoj i lijepoj uspomeni.

Kada je Ulema-medžlis u Sarajevu 1934. godine raspisao konkurs za izradu vjeronauènih udžbenika u srednjim školama, Besim-ef. je izradio udžbenik za VII razred iz podruèja historije Islama. Vakufska direkcija u Sarajevu ga je štampala 1935. godine pod naslovom “Istorija Islama”. Iz istog podruèja je i njegov “Kratak pregled povijesti Islama” (Sarajevo, 1935), što je izašao kao 17 svezak Gajretove biblioteke.

Kada je 1937. godine prestala raditi Šerijatska sudaèka škola on je u toj školi i njenom znaèaju u životu bosanskohercegovaèkih muslimana napisao èlanak pod naslovom: “Pedesetogodišnjica i likvidacija Šerijatske sudaèke škole u Sarajevu” (Kalendar Gajret za 1938. godinu). Kao student el-Azhara naapisao je èlanak o ovome poznatom Islamskom univerzitetu (Gajre, 1931, br.14-15). Godine 1952. Izdavaèko preduzeæe “Svjetlost” štampalo je “Gramatiku arapskog jezika za I i II razred klasiènih gimnazija” (str.223+1), koju je napisao Korkut. Ovaj udžbenik se pokazao vrlo praktiènim i velika je šteta da nije nikada štampan i drugi dio, priredjen za III i IV razred gimnazija. Po dolasku u Orijentalni institut Korkutu se pružila prava prava prilika za nauèni i prevodilaèki rad. Rezultat njegova nauènog rada su tri knjige dokumenata iz Državnog arhiva u Dubrovniku, koje je Besim-ef. preveo i za štampu pripremio, a Orijentalni institut izdao pod naslovom: “Arapski dokumenti u Drzavnom arhivu u Dubrovniku “ (Knjiga I, 1960 str. 85+ XXVII, knj. II, 1961, str. 88-186+XXVIII-XLI,knjg.III 1969, str. 60).Ovim radom Korkut se istakao kao odlièan poznavalac svih finesa arapskog jezika i spretan prevodilac i veoma teških tekstova na arapskom jeziku. U ovu grupu idu i njegovi radovi “Da li se Zadrani spominju u Hiljadu i jednoj noæi” i “Zadrani se zaista ne spominju u Hiljadu i jednoj noæi” (Prilozi za orijentalnu filologiju, sv. VIII-IX i X-XI), gdje je Korkut odgovarajuæi prof. Fehimu Bajraktareviæu, ponovno pokazao, uz odredjenu dozu polemiènosti, da je odlièan poznavalac arapskog jezika. To se vrlo dobro vidi i iz njegovih odgovora Bajraktareviæu, koji je prikazao njegovu gramatiku arapskog jezika i dr. Saæiru Sikiriæu, koji je opet prikazivao njegove “Arapske dokumente iz Državnog arhiva u Dubrovniku” takodjer u Prilozima za orijentalnu filologiju). Korkut je mnogo prevodio sa arapskog jezika, naroèito iz arapske lijepe književnosti, i tu se pokazao kao odlièan prevodilac, jer je i svoj maternji jezik poznavao veoma dobro, posebno narodni govor i njegovu frazeologiju. Izdavaèko preduzece “ Svjetlost” izdalo je “Arapske šaljive pripovjetke i basne “ (Sarajevo, 1956, str.122 ) i “Indijske basne “ (Sarajevo, 1956. Str. 93+3), što je sve preveo i za stampu priredio rahm. Besim-ef. Izdavaèko preduzeæe Deèja knjiga u Beogradu, u biblioteci Kolibri izdalo je osam knjiga iz “Hiljadu i jedne noæi”, koje je sa arapskog preveo B. Korkut.

Osim izdavaèkog preduzeæa “Svjetlost” još nekoliko njih kao što su “Novo pokoljenje”, “Veselin Masleša” te “Džepna knjiga” su izdavali èetiri knjige iz ciklusa “Hiljadu i jedna noæ”, a sve u prijevodu Korkuta. Indijske pripovijetke “Kalila i Dimna” izašle su majstorski obraðenom prijevodu Besima-ef. (“Svjetlost”, Sarajevo, 1953, str. 198). Ovim, dakako, nisu iscrpljeni svi prijevodi, koje je uradio naš rahmetlija. Kao kruna nauènog i prvodilaèkog rada rahm. Besima-efendije je svakako njegov kompletan prijevod Kur’ana na bosanski jezik na kome je on radio više od jedne decenije. S obzirom na njegovo izvanredno poznavanje arapskog jezika, a takodjer i bosanskog, uz to dobra teologa, a nadasve iskrena vjernika, njegov prijevod Kur’ana æe biti veliki doprinos našoj islamistici i nauci uopæe. Velika je šteta da rahm. Korkut nije živ doèekao izlazak iz štampe ovog svog rada, koji je nestrpljivo oèekivao i iskreno mu se radovao. Zna se pouzdano, da je namjeravao izraditi i jedan izbor (muntehab) iz islamske tradicije (Hadisa), za èim se kod nas osjeæa velika potreba. Rahm. Besim-efendija bio je iskren, otvoren i dobronamjeran èovjek. U društvu je bio uvijek rado vidjen. Nije žalio sebe ako je trebalo drugome pomoæi i nešto protumaèiti. Njegov rad se osjetio i u Vakufsko-mearifskom povjerenstvu u Sarajevu, kada je bio izabran u ovo predstavnièko tijelo 1945.godine. Besim-ef. Korkut preselio je na Ahiret 2.novembra 1975.godine u Sarajevu.

Njegova smrt veliki je gubitak za našu vjersku zajednicu, našu islamistiku i nauku uopæe.

Gubitak je tim veæi, jer je Besim-ef. bio posljednji iz plejade Korkuta-teologa.


(Prvi put objavljeno u: Preporodu, VI/1975,br.24(127),str.14)

Pripremili: Mujo Ranèiæ i Mirsad Kariæ



[ A ] [ B ] [ C ] [ D ] [ E ] [ F ] [ G ] [ H ] [ I ] [ J ] [ K ] [ L ] [ M ] [ N ] [ O ] [ P ] [ R ] [ S ] [ T ] [ U ] [ V ] [ Z
ABDAGIĆ, Muhamed
AGIĆ, Dr. Senad ef.
AGOVIĆ, Šemso
AHMETAGIĆ, Prof. dr. Esad
AJANOVIC, Midhat
AKMADZIC, Hazim
ALAGIĆ, General Mehmed
ALAGIC, Sukrija
ALIC, Meho
ALIHODŽIĆ, Dr.-Ing. Bernes
ALIKADIĆ, Bisera
ALISPAHIĆ, Mr. Fatmir
ALISPAHIC, Nijaz
ALISPAHIC, Selma
ARMIJA BiH
ARNAUT, Selim
AVDIĆ, Ćamil
ŠANTIĆ, Ferid Ferko
ŠKALJIĆ, Nezir-ef.
ŽDRALOVIĆ, MUHAMED
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČEJVAN, Adem
ĆATIĆ, Ćazim - Musa