Dobri Bosnjani
GUNIĆ, Vehid
Vehid Gunić, rođen je 9. februara 1941. godine u Kozarcu, preselio na ahiret 29. aprila 2017. u Sarajevu.
Dugogodišnji je novinar, voditelj i urednik u Radio–televiziji Sarajevo, odnosno Radio–televiziji Bosne i Hercegovine.
Objavio je brojne knjige historijskih rasprava, putopisa, intervjua, dokumentarne proze, te knjige sevdalinki s komentarima.
U red njegovih najznacajnijih djela spadaju knjiga bosanskih izreka Na nebu paucina, te knjige putopisa Rodna Bosno, daleko odosmo i Bilješke univerzalnog nezanalice, kao i antologijski izbori sevdalinki s komentarima Sevdalinke o gradovima i Sarajevo divno mjesto.
Upuceni posebno cijene napore i doprinose koje je ovaj autor uložio u ocuvanje bosanskohercegovackog duhovnog blaga, prije svega revitalizaciju i reafirmaciju bosanske gradske pjesme sevdalinke. Iz te oblasti Gunic je do sada objavio pet knjiga, medju kojima dva antologijska izbora sevdalinki sa komentarima. Evo samo nekoliko izvoda iz tekstova o toj njegovoj djelatnosti koje su napisale dvije istaknute bošnjacke intelektualke prof. dr. Lamija Hadžiosmanovic i prof. dr. Fatima Lacevic i književnik Ivan Kordic.
“...Pjesnik i filozof, Arif Hikmet-beg Stocevic Rizvanbegovic (1839-1903), koji je trecinu svoga života proveo u Carigradu, kada je na jednom sijelu zapjevala neka Sarajka:
Kun' ga, majko, i ja cu ga kleti
Ali stani, ja cu zapoèeti
Tamnica mu moja njedra bila
skocio je i zanesen uzviknuo: Moj narod je najvevi pjesnik. I autor zbirke sevdalinki o Sarajevu, Vehid Guniv pod naslovom Sarajevo divno mjesto, iscizeliranim senzibilitetom i snažnim porivom za Ljepotom i Lijepim, osjetio je poetsku snagu sevdalinke, pjesme jedinstvene u svijetu, koja pripada Bosni i bošnjavkom narodu.
Iz ogromnog opusa odabrao je one koje pjevaju o Sarajevu, izdvajajuæi znalacki pjesmu po pjesmu, onako kako se u ružiènjaku beru pupoljci, koji su se tek poceli rascvjetavati i najavljivati neiskazanu ljepotu boja i mirisa...
...Vehid Gunic ce iza sebe ostaviti još jedan spomen svome gradu, još jedan kamen u nedovršenom mozaiku...
Prof. dr. Lamija Hadžiosmanovic”
“...Djelo Sarajevo divno mjesto je osobna i osobita molitva. Gradu u kome je sve lijepo i u kome se cuva Ljepota, daruje se pobožna rijec, tiha i velika. Autor je vjernik takve rijeci. Ona je mocna i strepnja pred Darom kojemu se djelo samo-daruje.
Jutro raskriljuje dan, a svaki je dan iz novog jutra. Pisac djela raskriljuje Sarajevo u novi dan. Djelom Sarajevo divno mjesto docekujemo novi dan Sarajeva. Autoru Vehidu Gunicu posigurno, vec davno, pripada ime koje treba izgovoriti, pjesnik pjesme. Zbirka najljepših pjesama o Šeheru je ovovrsna i ovovremena Poslanica koja poruèuje i traga, traga i cuva i sabire Pjesmu u navlastito joj Buduce mjesto i vrijeme. Gunicevo pjesnikovanje pjesme njegovo slušanje sevdalinke, rijetka je zacucenost cudom rijeci-misli. Baš osobna zacudjenost svijetom sevdalinke je cuvarica da ona ne postane zatocenica vremena, jednako kad je ono uništava i kad je neprimjereno ljubi. Najljepše pjesme Šehera u Gunicevoj knjizi slobodno dišu. Autorova tankocutnost i, svakako, dobrohotnost, osobita osjetljivost za bice sevdalinke, predvode je citaocu unutarnjim putevima, pa se citanje - slušanje pjesme dogadja u srcu Pjesme. Tamo smo zazvani, u svijet koji je naše pismo, naša misao. Sarajevo je svakome baš njegova pjesma, a Vehidu najveca radost, nesanica i tuga.
Vehid Gunic polazi od ishodišnjeg odredjenja da je sevdalinka gradska pjesma. Sve mi se više cini ovo odredjenje nedostatnim. Sevdalinka nije samo nastala u gradu, grad je nastajao u sevdalinki. Sevdalinka nije sa-cinjanje života grada u rijec-pjesmu veæ je sam život grada pjesnicko sa-cinjanje, pjesnikovanje koje nikome ne pripada kao umjece vec je svako bice tkanica sa-cinjanja. Grad-pjesma je priroda, kosmoms, vrijeme, covjek i Bog. Grad je zato citav jedan svijet susreta ljudi, susret svjetova-ljudi, grad je potpunost života. Jedna hermeneutika sevdalinke bez sumnje bi prostrano raskrilila prilaze europocentriènim ogradama svijeta koji pripada samo covjeku, i svijetu u kome je sve zanijemilo unutar funkcije uma da konstruira. Sevdalinka je drugovrsna paradigma umnog ureðenja svijeta.
Doista, ovaj dragulj bošnjackog lirskog stvaralaštva i više je nego što imenuje njeno pripadanje. Ona je samo bivstvo, nepodijeljeno vrijeme, njegov govor i šutnja. Cijenim autorove uvide u "opcenito" i "opcenitije" znacenje sevdalinke pa tako i razumijem recenicu sa pocetnih stranica "U našem narodu, ali i u meni više nije htjelo da šuti. Zato je, mislim, naš narod napisao i ovu knjigu.
Prof. dr. Fatima Lacevic”
“...Nekada u knjigama nisam mogao pronaci rijeci što sam ih cuo u Vehidovim televizijskim emisijama, jer je njegovo oblikovanje i prezentacija sevdalinke podrazumijevalo i dragocjeni dar istraživanja i bilježenja nezapisanog, pa su mnoge zapretane pjesme što su ostale uokvirene u memoriji Bosanki i Bosanaca, po avlijama i mahalama, po pitomim krajolicima i gradskim kvartovima ove zemlje nježnih ljudi, u zadnji cas zabilježene njegovom rukom, uz autentièni tonski zapis što se samim tim pretvorio u fundament na kojem se mogu praviti glazbene varijacije i dorade i što mogu poslužiti za nova nadahnuca.
Tako se svrhovitost ovog posla ne ogleda samo u bogaæenju televizijskog arhiva, veæ i u poticanju da se jasnije osvijetli vrst duhovnosti što je pomicana ukraj pred bjesomuènom navalom razlicitih i primitivnih, agresivnih i tuðih obrazaca, uglavnom sa istoka plasirane, zaglušujuce i hibridne, pijaène i šatorske, takozvane narodne pjesme. U takvom kontekstu i naspram tako neprikladne konkurencije Vehid Gunic je ostvario jednu cjelovitu ideju o kojoj svjedoci i ova knjiga.
Ivan Kordic “
About the author
Vehid Gunic was born on 9 February 1941 in Kozarac. He worked for many years as a journalist, presenter and editor for Radio Television Sarajevo, later Radio Television Bosnia and Herzegovina. He has so far published some twenty books of historical studies, travel writings,
interviews, documentary prose, and several books of sevdalinka with commentary. His titles include: ‘Kozarac as it once was’, ‘Notes on the universality of ignoramuses’, ‘Bosnia of my birth, we have gone far away’, ‘The beauty of returning to Bosnia’, ‘Sevdalinka about cities’,
‘Meraklije’, ‘Fear of smoking’, ‘Sarajevo’s screams’, and others. His books have been published in Norway, Switzerland and Australia as well as Bosnia.
Vehid Gunic was for years among the most popular Bosnian journalists. Until the outbreak of the aggression against Bosnia and Herzegovina in 1992, he edited and presented the then Sarajevo Television series “Meraklije’, which was one of the most popular programmes in the former common homeland, with among the highest viewer ratings. In the latest programmes in this series, Gunic rescued from oblivion and preserved for posterity numerous Bosnian urban songs, sevdalinka.
AGIĆ, Dr. Senad ef.
AGOVIĆ, Šemso
AHMETAGIĆ, Prof. dr. Esad
AJANOVIĆ, Irfan
AJANOVIC, Midhat
AKMADZIC, Hazim
ALAGIĆ, General Mehmed
ALAGIC, Sukrija
ALIC, Meho
ALIHODŽIĆ, Dr.-Ing. Bernes
ALIKADIĆ, Bisera
ALISPAHIĆ, Mr. Fatmir
ALISPAHIC, Nijaz
ALISPAHIC, Selma
ARMIJA BiH
ARNAUT, Selim
AVDIĆ, Ćamil
ŠANTIĆ, Ferid Ferko
ŠKALJIĆ, Nezir-ef.
ŠTULANOVIĆ, Prof. dr. Muharem
ŽDRALOVIĆ, MUHAMED
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAMPARA, ESREF
ČAUŠEVIĆ, Mehmed Džemaludin ef.
ČEJVAN, Adem
ĆATIĆ, Ćazim - Musa
ĆATOVIĆ, Dr. Saffet
 |
Vehid Gunić, rođen je 9. februara 1941. godine u Kozarcu, preselio na ahiret 29. aprila 2017. u Sarajevu.
Dugogodišnji je novinar, voditelj i urednik u Radio–televiziji Sarajevo, odnosno Radio–televiziji Bosne i Hercegovine.
Objavio je brojne knjige historijskih rasprava, putopisa, intervjua, dokumentarne proze, te knjige sevdalinki s komentarima.
U red njegovih najznacajnijih djela spadaju knjiga bosanskih izreka Na nebu paucina, te knjige putopisa Rodna Bosno, daleko odosmo i Bilješke univerzalnog nezanalice, kao i antologijski izbori sevdalinki s komentarima Sevdalinke o gradovima i Sarajevo divno mjesto.
Upuceni posebno cijene napore i doprinose koje je ovaj autor uložio u ocuvanje bosanskohercegovackog duhovnog blaga, prije svega revitalizaciju i reafirmaciju bosanske gradske pjesme sevdalinke. Iz te oblasti Gunic je do sada objavio pet knjiga, medju kojima dva antologijska izbora sevdalinki sa komentarima. Evo samo nekoliko izvoda iz tekstova o toj njegovoj djelatnosti koje su napisale dvije istaknute bošnjacke intelektualke prof. dr. Lamija Hadžiosmanovic i prof. dr. Fatima Lacevic i književnik Ivan Kordic.
“...Pjesnik i filozof, Arif Hikmet-beg Stocevic Rizvanbegovic (1839-1903), koji je trecinu svoga života proveo u Carigradu, kada je na jednom sijelu zapjevala neka Sarajka:
Kun' ga, majko, i ja cu ga kleti
Ali stani, ja cu zapoèeti
Tamnica mu moja njedra bila
skocio je i zanesen uzviknuo: Moj narod je najvevi pjesnik. I autor zbirke sevdalinki o Sarajevu, Vehid Guniv pod naslovom Sarajevo divno mjesto, iscizeliranim senzibilitetom i snažnim porivom za Ljepotom i Lijepim, osjetio je poetsku snagu sevdalinke, pjesme jedinstvene u svijetu, koja pripada Bosni i bošnjavkom narodu.
Iz ogromnog opusa odabrao je one koje pjevaju o Sarajevu, izdvajajuæi znalacki pjesmu po pjesmu, onako kako se u ružiènjaku beru pupoljci, koji su se tek poceli rascvjetavati i najavljivati neiskazanu ljepotu boja i mirisa...
...Vehid Gunic ce iza sebe ostaviti još jedan spomen svome gradu, još jedan kamen u nedovršenom mozaiku...
Prof. dr. Lamija Hadžiosmanovic”
“...Djelo Sarajevo divno mjesto je osobna i osobita molitva. Gradu u kome je sve lijepo i u kome se cuva Ljepota, daruje se pobožna rijec, tiha i velika. Autor je vjernik takve rijeci. Ona je mocna i strepnja pred Darom kojemu se djelo samo-daruje.
Jutro raskriljuje dan, a svaki je dan iz novog jutra. Pisac djela raskriljuje Sarajevo u novi dan. Djelom Sarajevo divno mjesto docekujemo novi dan Sarajeva. Autoru Vehidu Gunicu posigurno, vec davno, pripada ime koje treba izgovoriti, pjesnik pjesme. Zbirka najljepših pjesama o Šeheru je ovovrsna i ovovremena Poslanica koja poruèuje i traga, traga i cuva i sabire Pjesmu u navlastito joj Buduce mjesto i vrijeme. Gunicevo pjesnikovanje pjesme njegovo slušanje sevdalinke, rijetka je zacucenost cudom rijeci-misli. Baš osobna zacudjenost svijetom sevdalinke je cuvarica da ona ne postane zatocenica vremena, jednako kad je ono uništava i kad je neprimjereno ljubi. Najljepše pjesme Šehera u Gunicevoj knjizi slobodno dišu. Autorova tankocutnost i, svakako, dobrohotnost, osobita osjetljivost za bice sevdalinke, predvode je citaocu unutarnjim putevima, pa se citanje - slušanje pjesme dogadja u srcu Pjesme. Tamo smo zazvani, u svijet koji je naše pismo, naša misao. Sarajevo je svakome baš njegova pjesma, a Vehidu najveca radost, nesanica i tuga.
Vehid Gunic polazi od ishodišnjeg odredjenja da je sevdalinka gradska pjesma. Sve mi se više cini ovo odredjenje nedostatnim. Sevdalinka nije samo nastala u gradu, grad je nastajao u sevdalinki. Sevdalinka nije sa-cinjanje života grada u rijec-pjesmu veæ je sam život grada pjesnicko sa-cinjanje, pjesnikovanje koje nikome ne pripada kao umjece vec je svako bice tkanica sa-cinjanja. Grad-pjesma je priroda, kosmoms, vrijeme, covjek i Bog. Grad je zato citav jedan svijet susreta ljudi, susret svjetova-ljudi, grad je potpunost života. Jedna hermeneutika sevdalinke bez sumnje bi prostrano raskrilila prilaze europocentriènim ogradama svijeta koji pripada samo covjeku, i svijetu u kome je sve zanijemilo unutar funkcije uma da konstruira. Sevdalinka je drugovrsna paradigma umnog ureðenja svijeta.
Doista, ovaj dragulj bošnjackog lirskog stvaralaštva i više je nego što imenuje njeno pripadanje. Ona je samo bivstvo, nepodijeljeno vrijeme, njegov govor i šutnja. Cijenim autorove uvide u "opcenito" i "opcenitije" znacenje sevdalinke pa tako i razumijem recenicu sa pocetnih stranica "U našem narodu, ali i u meni više nije htjelo da šuti. Zato je, mislim, naš narod napisao i ovu knjigu.
Prof. dr. Fatima Lacevic”
“...Nekada u knjigama nisam mogao pronaci rijeci što sam ih cuo u Vehidovim televizijskim emisijama, jer je njegovo oblikovanje i prezentacija sevdalinke podrazumijevalo i dragocjeni dar istraživanja i bilježenja nezapisanog, pa su mnoge zapretane pjesme što su ostale uokvirene u memoriji Bosanki i Bosanaca, po avlijama i mahalama, po pitomim krajolicima i gradskim kvartovima ove zemlje nježnih ljudi, u zadnji cas zabilježene njegovom rukom, uz autentièni tonski zapis što se samim tim pretvorio u fundament na kojem se mogu praviti glazbene varijacije i dorade i što mogu poslužiti za nova nadahnuca.
Tako se svrhovitost ovog posla ne ogleda samo u bogaæenju televizijskog arhiva, veæ i u poticanju da se jasnije osvijetli vrst duhovnosti što je pomicana ukraj pred bjesomuènom navalom razlicitih i primitivnih, agresivnih i tuðih obrazaca, uglavnom sa istoka plasirane, zaglušujuce i hibridne, pijaène i šatorske, takozvane narodne pjesme. U takvom kontekstu i naspram tako neprikladne konkurencije Vehid Gunic je ostvario jednu cjelovitu ideju o kojoj svjedoci i ova knjiga.
Ivan Kordic “
About the author
Vehid Gunic was born on 9 February 1941 in Kozarac. He worked for many years as a journalist, presenter and editor for Radio Television Sarajevo, later Radio Television Bosnia and Herzegovina. He has so far published some twenty books of historical studies, travel writings,
interviews, documentary prose, and several books of sevdalinka with commentary. His titles include: ‘Kozarac as it once was’, ‘Notes on the universality of ignoramuses’, ‘Bosnia of my birth, we have gone far away’, ‘The beauty of returning to Bosnia’, ‘Sevdalinka about cities’,
‘Meraklije’, ‘Fear of smoking’, ‘Sarajevo’s screams’, and others. His books have been published in Norway, Switzerland and Australia as well as Bosnia.
Vehid Gunic was for years among the most popular Bosnian journalists. Until the outbreak of the aggression against Bosnia and Herzegovina in 1992, he edited and presented the then Sarajevo Television series “Meraklije’, which was one of the most popular programmes in the former common homeland, with among the highest viewer ratings. In the latest programmes in this series, Gunic rescued from oblivion and preserved for posterity numerous Bosnian urban songs, sevdalinka.
[ A ] [ B ] [ C ] [ D ] [ E ] [ F ] [ G ] [ H ] [ I ] [ J ] [ K ] [ L ] [ M ] [ N ] [ O ] [ P ] [ R ] [ S ] [ T ] [ U ] [ V ] [ Z ]
ABDAGIĆ, MuhamedAGIĆ, Dr. Senad ef.
AGOVIĆ, Šemso
AHMETAGIĆ, Prof. dr. Esad
AJANOVIĆ, Irfan
AJANOVIC, Midhat
AKMADZIC, Hazim
ALAGIĆ, General Mehmed
ALAGIC, Sukrija
ALIC, Meho
ALIHODŽIĆ, Dr.-Ing. Bernes
ALIKADIĆ, Bisera
ALISPAHIĆ, Mr. Fatmir
ALISPAHIC, Nijaz
ALISPAHIC, Selma
ARMIJA BiH
ARNAUT, Selim
AVDIĆ, Ćamil
ŠANTIĆ, Ferid Ferko
ŠKALJIĆ, Nezir-ef.
ŠTULANOVIĆ, Prof. dr. Muharem
ŽDRALOVIĆ, MUHAMED
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAMPARA, ESREF
ČAUŠEVIĆ, Mehmed Džemaludin ef.
ČEJVAN, Adem
ĆATIĆ, Ćazim - Musa
ĆATOVIĆ, Dr. Saffet
