Dobri Bosnjani
HANDŽIĆ, Mehmed ef.
Rahmetli Mehmed Handzic je rodjen u Sarajevu 16.XII.1906.godine. Po zavrsetku mekteba i ruzdije, upisao se u novoosnovanu Serijatsku gimnaziju, gdje je i maturirao 1926. U jesen te godine otisao je u Kairo i upisao se na Dzamiul-Azher. Diplomirao je 1931. Po povratku u Sarajevo 1931.godine odsluzio je vojnu obavezu u sarajevskoj Vojnoj bolnici. Uskoro iza toga postavljen je i za nastavnika i prefekta Gazi Husrevbegove medrese (aprila 1932.). Tu je ostao do pocatka 1937. Kada je premjesten u Gazi Hsrevbegovu biblioteku za 1. bibliotekara i upravitelja. Pokraj 1939.godine dosao je za ugovornog nastavnika na Visu islamsku serijatsko-teolosku skolu. I na jednoj i drugoj duznosti je ostao do maja 1944.godine. Na visoj islamskoj serijatsko-teoloskoj skoli Hadzi Mehmed ef. je predavao tumacenje Kur\'ana (tefsir) i osnove i filozofiju serijatskog prava (Usuli fikh).
Osim nastavnickog rada i odrzavanja vazova, Handzic je gajio jos jedan vid sirenja islamske nauke i obrazovanosti. On je drzao i tzv. privatne dersove, tj. u odredjenom krugu prijatelja i ponanika prevodio je pojedina djela iz islamske knjizevnosti i u isto vrijeme ih tumacio. Hadzi Mehmed je na ovim privatnim dersovima preveo i protumacio slijedeca djela: Maqamat al-Hariri, Qasida al-Burda, Miradzijju Sabita Uzicanina, Tarikati Muhammedijju. Poceo je bio prevoditi i Tefsir Kadi Bejdavije, ali ge je smrt u tome prekinula.
Skoro da nema vjerske discipline koju Mehmed efendija nije do u tancine poznavao. Medjutim, islamsku tradiciju-hadis je posebno volio i narocito proucavao. Mnogo je proucavao i historiju islama i islamskih naroda. Posebnu paznju je Handzic posvetio proucavanju historije knjizevnog rada nasih Muslimana na orijentalnim jezicima: arapskom, turskom i perzijskom. Sam je pisao na arapskom i prevodio djela sa orijentalnih jezika na bosanski.
I u drustvenom pogledu je rahmetli Hadzi Mehmed ef. bio vrlo aktivan. Nekoliko godina je bio u upravnom odboru Muslimanskog dobrotvornog drustva Merhamet. Od osnutka El-Hidaje, organizacije ilmijje, biran je u izvrsni odbor. Od 1939/40. godine se nalazio na celu ovog drustva.
Hadzi Mehmed ef. Handzic je preselio na ahiret 19.jula 1944.godine u 38-oj godini kratkog, ali vrlo plodnog zivota.
Slijedi bibliografija njegovih radova. Za vise informacija obratite se na: Hafiz Mahmud Traljic. Istaknuti Bosnjaci. Zagreb: Medjunarodna zajednica za pomoc muslimanima Bosne i Hercegovine, 1994., str. 45-54.
Stvaralastvo
Uvod u tefsirsku i hadisku nauku. Sarajevo.
Ilmulkelam. Sarajevo.
Gramatika arapskog jezika. Sarajevo: Vakufska direkcija, 1936, 2 toma. (koautor, priperdio vjezbe i citanku)
Muhammed alejhisselam. Sarajevo, 1937, 1972.; Amman: Taiba International, 1995.
Vazovi. Sarajevo: EL-Hidaje.
Islamizacija Bosne i Hercegovine i porijeklo bosanskohercegovackih Muslimana.
Al Jewhar al asna fi tarajim \'ulama\' wa shu\'ra\' al-Bosna (Niz dragulja o biografijama bosanske uleme i pjesnika). Kairo: 1349/1930.
2. Clanci:
\"Osnivac Kaira i El-Azhara\", Novi behar, 1927-28.
\"Hadis i njegova vaznost\", Narodna uzdanica, 1934.
\"Es-Sunne\", Hikmet.
\"Jedan hadisi serif\", El-Hidaje.
\"Jedan prilog povijesti prvih dana sirenja islama u Bosni i Hercegovini\".
\"Glavni uzrok prijelaza Bogumila na Isalm\".
\"Hayat al-anbiya\'\" (arapski).
\"Al-kalim al-tayyib\" (arapski).
\"Rad bosanskohercegovackih Muslimana na knjizevnom polju\", Glasnik, 1933.
\"Ibrahim Zikri\" (nas pjesnik iz Uzica).
\"Nihadi \" (nas pjasnik i muderis iz doba Mehmed pase Sokolovica).
\"Vahdeti\" (Nas pjesnik iz Dobruna).
\"Kadi Ahmed Celebi\" (pjesnik iz Tuzle).
\"Subhai-sibjan\" (arapsko-turski rjecnik u stihu; rasprava o porijeklu njegova autora).
\"Bejazici\" (Bejazi-zadeler).
\"Dva vazna izvora za historiju Bosne i Hercegovine za vrijeme osmalijnskog gospodstva\".
\"Ibrahim ef. Pecevija\" (Alajbegovic).
\"Ilhamija Zepcak, muslimanski pjesnik iz Bosne\".
\"Dzumhur Osman i njegov arapsko-turski rjecnik Dzenahus-sibjan\".
\"Husejn Lemekanii\".
3. Prijevodi:
Rewda al-jannat fi usul al itiqadat, Hasan Kafija Pruscak.
Nizam al \'ulema\' \'ila hatam al-enbija\', Hasan Kafija Pruscak.
Muhadara al-awa\'il wa musamera al-awahir, Ali-dede Mostarac (dijelovi prevedeni).
Miradzijja, Sabit Uzicanin.
Rasprava o smrti i strahu od nje, Ibnu Sina.
AGIĆ, Dr. Senad ef.
AGOVIĆ, Šemso
AHMETAGIĆ, Prof. dr. Esad
AJANOVIĆ, Irfan
AJANOVIC, Midhat
AKMADZIC, Hazim
ALAGIĆ, General Mehmed
ALAGIC, Sukrija
ALIC, Meho
ALIHODŽIĆ, Dr.-Ing. Bernes
ALIKADIĆ, Bisera
ALISPAHIĆ, Mr. Fatmir
ALISPAHIC, Nijaz
ALISPAHIC, Selma
ARMIJA BiH
ARNAUT, Selim
AVDIĆ, Ćamil
ŠANTIĆ, Ferid Ferko
ŠKALJIĆ, Nezir-ef.
ŠTULANOVIĆ, Prof. dr. Muharem
ŽDRALOVIĆ, MUHAMED
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAMPARA, ESREF
ČAUŠEVIĆ, Mehmed Džemaludin ef.
ČEJVAN, Adem
ĆATIĆ, Ćazim - Musa
ĆATOVIĆ, Dr. Saffet
Rahmetli Mehmed Handzic je rodjen u Sarajevu 16.XII.1906.godine. Po zavrsetku mekteba i ruzdije, upisao se u novoosnovanu Serijatsku gimnaziju, gdje je i maturirao 1926. U jesen te godine otisao je u Kairo i upisao se na Dzamiul-Azher. Diplomirao je 1931. Po povratku u Sarajevo 1931.godine odsluzio je vojnu obavezu u sarajevskoj Vojnoj bolnici. Uskoro iza toga postavljen je i za nastavnika i prefekta Gazi Husrevbegove medrese (aprila 1932.). Tu je ostao do pocatka 1937. Kada je premjesten u Gazi Hsrevbegovu biblioteku za 1. bibliotekara i upravitelja. Pokraj 1939.godine dosao je za ugovornog nastavnika na Visu islamsku serijatsko-teolosku skolu. I na jednoj i drugoj duznosti je ostao do maja 1944.godine. Na visoj islamskoj serijatsko-teoloskoj skoli Hadzi Mehmed ef. je predavao tumacenje Kur\'ana (tefsir) i osnove i filozofiju serijatskog prava (Usuli fikh).Osim nastavnickog rada i odrzavanja vazova, Handzic je gajio jos jedan vid sirenja islamske nauke i obrazovanosti. On je drzao i tzv. privatne dersove, tj. u odredjenom krugu prijatelja i ponanika prevodio je pojedina djela iz islamske knjizevnosti i u isto vrijeme ih tumacio. Hadzi Mehmed je na ovim privatnim dersovima preveo i protumacio slijedeca djela: Maqamat al-Hariri, Qasida al-Burda, Miradzijju Sabita Uzicanina, Tarikati Muhammedijju. Poceo je bio prevoditi i Tefsir Kadi Bejdavije, ali ge je smrt u tome prekinula.
Skoro da nema vjerske discipline koju Mehmed efendija nije do u tancine poznavao. Medjutim, islamsku tradiciju-hadis je posebno volio i narocito proucavao. Mnogo je proucavao i historiju islama i islamskih naroda. Posebnu paznju je Handzic posvetio proucavanju historije knjizevnog rada nasih Muslimana na orijentalnim jezicima: arapskom, turskom i perzijskom. Sam je pisao na arapskom i prevodio djela sa orijentalnih jezika na bosanski.
I u drustvenom pogledu je rahmetli Hadzi Mehmed ef. bio vrlo aktivan. Nekoliko godina je bio u upravnom odboru Muslimanskog dobrotvornog drustva Merhamet. Od osnutka El-Hidaje, organizacije ilmijje, biran je u izvrsni odbor. Od 1939/40. godine se nalazio na celu ovog drustva.
Hadzi Mehmed ef. Handzic je preselio na ahiret 19.jula 1944.godine u 38-oj godini kratkog, ali vrlo plodnog zivota.
Slijedi bibliografija njegovih radova. Za vise informacija obratite se na: Hafiz Mahmud Traljic. Istaknuti Bosnjaci. Zagreb: Medjunarodna zajednica za pomoc muslimanima Bosne i Hercegovine, 1994., str. 45-54.
Stvaralastvo
Uvod u tefsirsku i hadisku nauku. Sarajevo.
Ilmulkelam. Sarajevo.
Gramatika arapskog jezika. Sarajevo: Vakufska direkcija, 1936, 2 toma. (koautor, priperdio vjezbe i citanku)
Muhammed alejhisselam. Sarajevo, 1937, 1972.; Amman: Taiba International, 1995.
Vazovi. Sarajevo: EL-Hidaje.
Islamizacija Bosne i Hercegovine i porijeklo bosanskohercegovackih Muslimana.
Al Jewhar al asna fi tarajim \'ulama\' wa shu\'ra\' al-Bosna (Niz dragulja o biografijama bosanske uleme i pjesnika). Kairo: 1349/1930.
2. Clanci:
\"Osnivac Kaira i El-Azhara\", Novi behar, 1927-28.
\"Hadis i njegova vaznost\", Narodna uzdanica, 1934.
\"Es-Sunne\", Hikmet.
\"Jedan hadisi serif\", El-Hidaje.
\"Jedan prilog povijesti prvih dana sirenja islama u Bosni i Hercegovini\".
\"Glavni uzrok prijelaza Bogumila na Isalm\".
\"Hayat al-anbiya\'\" (arapski).
\"Al-kalim al-tayyib\" (arapski).
\"Rad bosanskohercegovackih Muslimana na knjizevnom polju\", Glasnik, 1933.
\"Ibrahim Zikri\" (nas pjesnik iz Uzica).
\"Nihadi \" (nas pjasnik i muderis iz doba Mehmed pase Sokolovica).
\"Vahdeti\" (Nas pjesnik iz Dobruna).
\"Kadi Ahmed Celebi\" (pjesnik iz Tuzle).
\"Subhai-sibjan\" (arapsko-turski rjecnik u stihu; rasprava o porijeklu njegova autora).
\"Bejazici\" (Bejazi-zadeler).
\"Dva vazna izvora za historiju Bosne i Hercegovine za vrijeme osmalijnskog gospodstva\".
\"Ibrahim ef. Pecevija\" (Alajbegovic).
\"Ilhamija Zepcak, muslimanski pjesnik iz Bosne\".
\"Dzumhur Osman i njegov arapsko-turski rjecnik Dzenahus-sibjan\".
\"Husejn Lemekanii\".
3. Prijevodi:
Rewda al-jannat fi usul al itiqadat, Hasan Kafija Pruscak.
Nizam al \'ulema\' \'ila hatam al-enbija\', Hasan Kafija Pruscak.
Muhadara al-awa\'il wa musamera al-awahir, Ali-dede Mostarac (dijelovi prevedeni).
Miradzijja, Sabit Uzicanin.
Rasprava o smrti i strahu od nje, Ibnu Sina.
[ A ] [ B ] [ C ] [ D ] [ E ] [ F ] [ G ] [ H ] [ I ] [ J ] [ K ] [ L ] [ M ] [ N ] [ O ] [ P ] [ R ] [ S ] [ T ] [ U ] [ V ] [ Z ]
ABDAGIĆ, MuhamedAGIĆ, Dr. Senad ef.
AGOVIĆ, Šemso
AHMETAGIĆ, Prof. dr. Esad
AJANOVIĆ, Irfan
AJANOVIC, Midhat
AKMADZIC, Hazim
ALAGIĆ, General Mehmed
ALAGIC, Sukrija
ALIC, Meho
ALIHODŽIĆ, Dr.-Ing. Bernes
ALIKADIĆ, Bisera
ALISPAHIĆ, Mr. Fatmir
ALISPAHIC, Nijaz
ALISPAHIC, Selma
ARMIJA BiH
ARNAUT, Selim
AVDIĆ, Ćamil
ŠANTIĆ, Ferid Ferko
ŠKALJIĆ, Nezir-ef.
ŠTULANOVIĆ, Prof. dr. Muharem
ŽDRALOVIĆ, MUHAMED
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAMPARA, ESREF
ČAUŠEVIĆ, Mehmed Džemaludin ef.
ČEJVAN, Adem
ĆATIĆ, Ćazim - Musa
ĆATOVIĆ, Dr. Saffet
