Dobri Bosnjani
GAFIĊ, Muhamed
Bošnjak koji se prvi popeo na Vrh Svijeta i pogledao oko sebe. Jedinstveni bosanski sportista, alpinista koji je bio prvi, kazao je: ”Dok živim s ostalim ljudima, ovdje u kotlini, ja sam ateista; èim malo dublje zaðem u planinu, poċinjem da preispitujem svoja kljuċna opredjeljenja; na pet hiljada metara veæ sam u dobroj mjeri vjernik, na šest hiljada zaboravim da sam ikad bio ateista, a na sedam sam fundamentalista.\"
a onda opet u više navrata osvojio Himalaje i na brojne svjetske visove povukao ostale Bosance da sa svojih nezaboravnih bosanskih plavetnila krenu jos više – i još bolje.
“U ljeto 1994. godine, nakon potpisivanja Vasingtonskog sporazuma, organizirao sam i predvodio ekspediciju ciji je cilj bio Karakorum, pakistanski ogranak Himalaja….. Na 4.000 metara naletjeli smo na prvo iznenadenje: naoruzani priglavkama, vunenim gaċama, toplim vešom, nepromoċivim vreċama za spavanje, suoċili smo se sa temperaturom od plus 54 stepena. Gleċeri su se topili tokom cijelog dana, pa smo napredovali samo noċu. Na visini od 7.400 metara postavili smo posljednji od ukupno ċetiri kampa. Tu su bile još i ekspedicije iz Amerike, Japana, Španije, Italije, Britanije. Svi su dolazili u naš kamp da vide i to ċudo, alpiniste iz Sarajeva. Amerikanci su nam poklonili 30 kilograma ċokolade! Više nego što se 1992. moglo naċi u cijelom gradu. Dok smo bili u baznom logoru, roknula je granata. Nimalo neobiċan naċin pograniċnog komuniciranja izmedu Indije i Pakistana. U našem (bosanskom) šatoru odmah je pocela svaða: je li ispaljenje ili detonacija? A ostali su, u namjeri da se zaštite, nagrnuli u sarajevski kamp.”
Muhamed Gafiċ ima rijedak dar –on je alpinista, pisac, policajac-specijalac I uċitelj. Od vrhova koje je do sada osvojio posebno nabraja sljedeċe “uspjehe: Fikreta Bavšiċ, udata Gafiċ (178 cm), Elbrus, najveċi vrh Kavkaza (5.633 m), i sve sedamtisuċnjake: Pik Lenjina (7.124 m), Pik Korzenjevska (7.105 m), Han Angri (7.013 m), Pik Komunizma (7.495 m) i Desno Rame Everesta (7.170 metara). U svijet vertikala poveo ga je rahmetli Zijah Jajatoviċ... Od Prenja do Himalaja penjao se po zaleðenim stijenama Alpa, Matterhorna, Mont Blanca, Kavkaza. I to traje vec tri decenije na više od 800 alpinistiċkih uspona. Vodio je alpinistiċke ekspedicije na vrhove Pamira, Tjen Sana, Karakoruma. Na svih sedam kontinenata. U februaru 1997., sa partnerom imenjakom Šišiċem vrsi prvi, zimski BiH uspon na vrh Mont Blanca. Iste godine uċestvuje u uspješnoj meðunarodnoj himalajskoj ekspediciji na Mount Everest i doseže sa partnerom Sjeverno sedlo - 7.170 m.
Prije rata, za manje od sat vremena pretrċavao je olimpijsku spust stazu na Bjelašnici u obrnutom smjeru, od cilja do starta. “Cilj treninga je da se tijelo i psiha uċine izdržljivijim. Gore, na sedam tisuċa metara iznad stvarnosti, obje komponente moraju izdržati.” Kad se pripremao da osvoji Pik Lenjina, Gafiċ je godinu dana trenirao tri puta dnevno. Prvi trening je obavezan i kao specijalac ima ga na poslu. Poslije toga bi sat vremena istrċavao razlicite dionice (400, 800, 1.000 i 1.500 metara) na Koševu, a onda treċi trening na planini. I tako godinu dana.
Jedan je od osnivaċa Planinarskog Saveza BiH. A bio je I njegov predsjednik, I nakon rata je sa svojim kolegama razvio alpinizam u BiH, osvježio I obnovio planinarstvo Bosne, ljubav prema bosanskim planinama (još uvijek) zagaðenim minama, na ċijem markiranju I uklanjanju Savez I dan danas radi.
Dosljedan i odan greaðanin Bosne i Hercegovine, ovaj vrijedni i staloženi ċovjek je proveo skoro cijeli period rata u Bosni i Hercegovini kao zamjenik komandanta bosanskih specijalaca u odbrani domovine. Pored alpinistiċkih specijalnosti, on je i ekspert u raznim taktiċkim vještinama (penjanje I strijeljaštvo).
Alpinizam je sportska disciplina I filozofija življenja koja uokviruje jedan zdrav nacin bitiasnja ; “koji tjera one koji mu se predaju da ispituju I naprežu svoje sposobnosti do krajnjih, konaċnih granica u neizdrzivim situacijama.”
Policijski specijalac je policajac koji ima dobre fiziċke predispozicije i zbog vlastitog poziva moguċnost konstantnog treninga.
Dobar pisac mora biti u stanju da sagleda okolnosti iz ptiċije perspective i onda ih prenese na jedan zanimljiv I teċan naċin. Autor je vrijednih knjiga: ratni bosanskohercegovacki bestseller Sarajevski rulet, i uzbudljivi alpinisticki roman Odiseja 7000 njegova su djela.
A dobra ucitelj mora umjeti sve steċeno znanje prenijeti na svoje uċenike. O tome svjedoċe brojni polaznici kurseva pri PSBiH.
Muhamed Gafiċ je osoba koja je uspjela objediniti ove ċetiri kategorije u jednoj liċnosti. Njihova interakcija I Gafiċeva upornost da završi ono cega se lati dala mu je mogucnost da eksperimentiše I postigne uspjeh na raznim poljima.
O kakvom se ċovjeku, Bosancu, radi najbolje ilustruje sljedeċa anegdota, preuzeta iz BiH štampe: “Jednom dok je trċao kroz šumu, ċuo je kako se lomi granje nedaleko od njegove staze, usporio i ugledao srnu. …. Potpuno se ukocio, onda laganim pokretom ruke izvadio kolt, kojeg je nosio u sluċaju da nabasa na medvjeda, uperio ga u drhtavu, nevinu životinju, sastavio nišan i mušicu sa srninom pleċkom, umirio ruku, jos jednom provjerio nisan i …. postavio sebi pitanje: \"Kakva to ċovjek mora biti zvijer pa da puca u jedno ovakvo stvorenje?\" Vratio je kolt za pojas, srna je pobjegla u dubinu šume gdje ce je ubiti plemeniti lovci, a Gafiċ je nastavio da preispituje svoje sposobnosti: \"Trening je posebno psihofiziċko stanje. Tad pripremam organizam da mi kao transportno sredstvo odvede duh tamo gdje želim. Alpinizam je više filozofija nego sport...\"
Gafiċeve knjige nisu samo prica o jednom sasvim osobenom soju ljudi, (o Bosancima, planinarima I drugim alpinistima), “… nego i povijest o ljudskoj prirodi uopšte. Ovdje su junaci - \"osvajaċi beskorisnog\", ali zar svaki ċovjek, koji stremi naviše, ciji je duh vertikalno usmjeren, ka samoprevazilaženju, nije u manjoj ili vecoj mjeri takoðer - \"osvajaċ beskorisnog\"?” kaže Marko Vesovic.
“Kao nigdje drugdje, u ovoj knjizi (Odiseja 7000) se prepoznaje da je alpinizam borba i nadmetanje sa samim sobom, svojim slabostima, skrivenim opasnostima, ali i sport u kojem je \"fer-plej\" unaprijed zagarantovan... gdje priznati slabost ne znaċi doživjeti poraz…” Rašid Mulahusiċ.
Pripremio: M. PIHURA
IZVORI
- Clanak: Filozofija treninga, autor Ozren Kebo
- Clanak: Odiseja 7000, autor Muhamed Gafic
AGIĆ, Dr. Senad ef.
AGOVIĆ, Šemso
AHMETAGIĆ, Prof. dr. Esad
AJANOVIĆ, Irfan
AJANOVIC, Midhat
AKMADZIC, Hazim
ALAGIĆ, General Mehmed
ALAGIC, Sukrija
ALIC, Meho
ALIHODŽIĆ, Dr.-Ing. Bernes
ALIKADIĆ, Bisera
ALISPAHIĆ, Mr. Fatmir
ALISPAHIC, Nijaz
ALISPAHIC, Selma
ARMIJA BiH
ARNAUT, Selim
AVDIĆ, Ćamil
ŠANTIĆ, Ferid Ferko
ŠKALJIĆ, Nezir-ef.
ŠTULANOVIĆ, Prof. dr. Muharem
ŽDRALOVIĆ, MUHAMED
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAMPARA, ESREF
ČAUŠEVIĆ, Mehmed Džemaludin ef.
ČEJVAN, Adem
ĆATIĆ, Ćazim - Musa
ĆATOVIĆ, Dr. Saffet
Bošnjak koji se prvi popeo na Vrh Svijeta i pogledao oko sebe. Jedinstveni bosanski sportista, alpinista koji je bio prvi, kazao je: ”Dok živim s ostalim ljudima, ovdje u kotlini, ja sam ateista; èim malo dublje zaðem u planinu, poċinjem da preispitujem svoja kljuċna opredjeljenja; na pet hiljada metara veæ sam u dobroj mjeri vjernik, na šest hiljada zaboravim da sam ikad bio ateista, a na sedam sam fundamentalista.\"
a onda opet u više navrata osvojio Himalaje i na brojne svjetske visove povukao ostale Bosance da sa svojih nezaboravnih bosanskih plavetnila krenu jos više – i još bolje.
“U ljeto 1994. godine, nakon potpisivanja Vasingtonskog sporazuma, organizirao sam i predvodio ekspediciju ciji je cilj bio Karakorum, pakistanski ogranak Himalaja….. Na 4.000 metara naletjeli smo na prvo iznenadenje: naoruzani priglavkama, vunenim gaċama, toplim vešom, nepromoċivim vreċama za spavanje, suoċili smo se sa temperaturom od plus 54 stepena. Gleċeri su se topili tokom cijelog dana, pa smo napredovali samo noċu. Na visini od 7.400 metara postavili smo posljednji od ukupno ċetiri kampa. Tu su bile još i ekspedicije iz Amerike, Japana, Španije, Italije, Britanije. Svi su dolazili u naš kamp da vide i to ċudo, alpiniste iz Sarajeva. Amerikanci su nam poklonili 30 kilograma ċokolade! Više nego što se 1992. moglo naċi u cijelom gradu. Dok smo bili u baznom logoru, roknula je granata. Nimalo neobiċan naċin pograniċnog komuniciranja izmedu Indije i Pakistana. U našem (bosanskom) šatoru odmah je pocela svaða: je li ispaljenje ili detonacija? A ostali su, u namjeri da se zaštite, nagrnuli u sarajevski kamp.”
Muhamed Gafiċ ima rijedak dar –on je alpinista, pisac, policajac-specijalac I uċitelj. Od vrhova koje je do sada osvojio posebno nabraja sljedeċe “uspjehe: Fikreta Bavšiċ, udata Gafiċ (178 cm), Elbrus, najveċi vrh Kavkaza (5.633 m), i sve sedamtisuċnjake: Pik Lenjina (7.124 m), Pik Korzenjevska (7.105 m), Han Angri (7.013 m), Pik Komunizma (7.495 m) i Desno Rame Everesta (7.170 metara). U svijet vertikala poveo ga je rahmetli Zijah Jajatoviċ... Od Prenja do Himalaja penjao se po zaleðenim stijenama Alpa, Matterhorna, Mont Blanca, Kavkaza. I to traje vec tri decenije na više od 800 alpinistiċkih uspona. Vodio je alpinistiċke ekspedicije na vrhove Pamira, Tjen Sana, Karakoruma. Na svih sedam kontinenata. U februaru 1997., sa partnerom imenjakom Šišiċem vrsi prvi, zimski BiH uspon na vrh Mont Blanca. Iste godine uċestvuje u uspješnoj meðunarodnoj himalajskoj ekspediciji na Mount Everest i doseže sa partnerom Sjeverno sedlo - 7.170 m.
Prije rata, za manje od sat vremena pretrċavao je olimpijsku spust stazu na Bjelašnici u obrnutom smjeru, od cilja do starta. “Cilj treninga je da se tijelo i psiha uċine izdržljivijim. Gore, na sedam tisuċa metara iznad stvarnosti, obje komponente moraju izdržati.” Kad se pripremao da osvoji Pik Lenjina, Gafiċ je godinu dana trenirao tri puta dnevno. Prvi trening je obavezan i kao specijalac ima ga na poslu. Poslije toga bi sat vremena istrċavao razlicite dionice (400, 800, 1.000 i 1.500 metara) na Koševu, a onda treċi trening na planini. I tako godinu dana.
Jedan je od osnivaċa Planinarskog Saveza BiH. A bio je I njegov predsjednik, I nakon rata je sa svojim kolegama razvio alpinizam u BiH, osvježio I obnovio planinarstvo Bosne, ljubav prema bosanskim planinama (još uvijek) zagaðenim minama, na ċijem markiranju I uklanjanju Savez I dan danas radi.
Dosljedan i odan greaðanin Bosne i Hercegovine, ovaj vrijedni i staloženi ċovjek je proveo skoro cijeli period rata u Bosni i Hercegovini kao zamjenik komandanta bosanskih specijalaca u odbrani domovine. Pored alpinistiċkih specijalnosti, on je i ekspert u raznim taktiċkim vještinama (penjanje I strijeljaštvo).
Alpinizam je sportska disciplina I filozofija življenja koja uokviruje jedan zdrav nacin bitiasnja ; “koji tjera one koji mu se predaju da ispituju I naprežu svoje sposobnosti do krajnjih, konaċnih granica u neizdrzivim situacijama.”
Policijski specijalac je policajac koji ima dobre fiziċke predispozicije i zbog vlastitog poziva moguċnost konstantnog treninga.
Dobar pisac mora biti u stanju da sagleda okolnosti iz ptiċije perspective i onda ih prenese na jedan zanimljiv I teċan naċin. Autor je vrijednih knjiga: ratni bosanskohercegovacki bestseller Sarajevski rulet, i uzbudljivi alpinisticki roman Odiseja 7000 njegova su djela.
A dobra ucitelj mora umjeti sve steċeno znanje prenijeti na svoje uċenike. O tome svjedoċe brojni polaznici kurseva pri PSBiH.
Muhamed Gafiċ je osoba koja je uspjela objediniti ove ċetiri kategorije u jednoj liċnosti. Njihova interakcija I Gafiċeva upornost da završi ono cega se lati dala mu je mogucnost da eksperimentiše I postigne uspjeh na raznim poljima.
O kakvom se ċovjeku, Bosancu, radi najbolje ilustruje sljedeċa anegdota, preuzeta iz BiH štampe: “Jednom dok je trċao kroz šumu, ċuo je kako se lomi granje nedaleko od njegove staze, usporio i ugledao srnu. …. Potpuno se ukocio, onda laganim pokretom ruke izvadio kolt, kojeg je nosio u sluċaju da nabasa na medvjeda, uperio ga u drhtavu, nevinu životinju, sastavio nišan i mušicu sa srninom pleċkom, umirio ruku, jos jednom provjerio nisan i …. postavio sebi pitanje: \"Kakva to ċovjek mora biti zvijer pa da puca u jedno ovakvo stvorenje?\" Vratio je kolt za pojas, srna je pobjegla u dubinu šume gdje ce je ubiti plemeniti lovci, a Gafiċ je nastavio da preispituje svoje sposobnosti: \"Trening je posebno psihofiziċko stanje. Tad pripremam organizam da mi kao transportno sredstvo odvede duh tamo gdje želim. Alpinizam je više filozofija nego sport...\"
Gafiċeve knjige nisu samo prica o jednom sasvim osobenom soju ljudi, (o Bosancima, planinarima I drugim alpinistima), “… nego i povijest o ljudskoj prirodi uopšte. Ovdje su junaci - \"osvajaċi beskorisnog\", ali zar svaki ċovjek, koji stremi naviše, ciji je duh vertikalno usmjeren, ka samoprevazilaženju, nije u manjoj ili vecoj mjeri takoðer - \"osvajaċ beskorisnog\"?” kaže Marko Vesovic.
“Kao nigdje drugdje, u ovoj knjizi (Odiseja 7000) se prepoznaje da je alpinizam borba i nadmetanje sa samim sobom, svojim slabostima, skrivenim opasnostima, ali i sport u kojem je \"fer-plej\" unaprijed zagarantovan... gdje priznati slabost ne znaċi doživjeti poraz…” Rašid Mulahusiċ.
Pripremio: M. PIHURA
IZVORI
- Clanak: Filozofija treninga, autor Ozren Kebo
- Clanak: Odiseja 7000, autor Muhamed Gafic
[ A ] [ B ] [ C ] [ D ] [ E ] [ F ] [ G ] [ H ] [ I ] [ J ] [ K ] [ L ] [ M ] [ N ] [ O ] [ P ] [ R ] [ S ] [ T ] [ U ] [ V ] [ Z ]
ABDAGIĆ, MuhamedAGIĆ, Dr. Senad ef.
AGOVIĆ, Šemso
AHMETAGIĆ, Prof. dr. Esad
AJANOVIĆ, Irfan
AJANOVIC, Midhat
AKMADZIC, Hazim
ALAGIĆ, General Mehmed
ALAGIC, Sukrija
ALIC, Meho
ALIHODŽIĆ, Dr.-Ing. Bernes
ALIKADIĆ, Bisera
ALISPAHIĆ, Mr. Fatmir
ALISPAHIC, Nijaz
ALISPAHIC, Selma
ARMIJA BiH
ARNAUT, Selim
AVDIĆ, Ćamil
ŠANTIĆ, Ferid Ferko
ŠKALJIĆ, Nezir-ef.
ŠTULANOVIĆ, Prof. dr. Muharem
ŽDRALOVIĆ, MUHAMED
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAMPARA, ESREF
ČAUŠEVIĆ, Mehmed Džemaludin ef.
ČEJVAN, Adem
ĆATIĆ, Ćazim - Musa
ĆATOVIĆ, Dr. Saffet
