Dobri Bosnjani
RIZVIĆ, Dr. Muhsin
Muhsin Rizvic (14. april 1930. – 9. juni 1994.) rodom je iz Mostara, mada mu je oceva porodicna loza vezana za Konjic. Od djetinjstva zivi u Sarajevu, gdje mu je otac bio muderis u Gazi Husrevbegovoj medresi i slovio kao jedan od najboljih kaligrafa svoga vremena.
Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Rizvic je diplomirao na studijskoj grupi za juznoslavenske knjizevnosti i maternji jezik, a jedanaest godina kasnije na istom je fakultetu odbranio doktorsku dizertaciju ”Knjizevno stvaranje muslimanskih pisaca u Bosni i Hercegovini u doba austrougarske vladavine”. Bio je to pionirski knjizevnohistorijski zahvat i jedan od najvecih knjizevnoistrazivackih podviga unutar bosnjacke knjizevne tradicije u ovom stoljecu.
Nagovorom prof. dr. Midhata Begica, Rizvic kasnije prelazi za profesora na katedru juznoslavenskih knjizevnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, gdje je radio sve do svoje iznenadne smrti juna 1994. godine. Uoci agresije na BiH 1992. i sve vrijeme svoga zivota bio je vidno angaziran u fundamentalnim bosnjackim nacionalnim projektima. Prije svega, obavljao je funkciju predsjednika Kulturnog drustva Bosnjaka ”Preporod” nakon njegove Obnoviteljske skupstine oktobra 1990., a smrt ga je zatekla na mjestu predsjednika Savjeta KDB ”Preporod”.
AGIĆ, Dr. Senad ef.
AGOVIĆ, Šemso
AHMETAGIĆ, Prof. dr. Esad
AJANOVIĆ, Irfan
AJANOVIC, Midhat
AKMADZIC, Hazim
ALAGIĆ, General Mehmed
ALAGIC, Sukrija
ALIC, Meho
ALIHODŽIĆ, Dr.-Ing. Bernes
ALIKADIĆ, Bisera
ALISPAHIĆ, Mr. Fatmir
ALISPAHIC, Nijaz
ALISPAHIC, Selma
ARMIJA BiH
ARNAUT, Selim
AVDIĆ, Ćamil
ŠANTIĆ, Ferid Ferko
ŠKALJIĆ, Nezir-ef.
ŠTULANOVIĆ, Prof. dr. Muharem
ŽDRALOVIĆ, MUHAMED
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAMPARA, ESREF
ČAUŠEVIĆ, Mehmed Džemaludin ef.
ČEJVAN, Adem
ĆATIĆ, Ćazim - Musa
ĆATOVIĆ, Dr. Saffet
Muhsin Rizvic (14. april 1930. – 9. juni 1994.) rodom je iz Mostara, mada mu je oceva porodicna loza vezana za Konjic. Od djetinjstva zivi u Sarajevu, gdje mu je otac bio muderis u Gazi Husrevbegovoj medresi i slovio kao jedan od najboljih kaligrafa svoga vremena.
Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Rizvic je diplomirao na studijskoj grupi za juznoslavenske knjizevnosti i maternji jezik, a jedanaest godina kasnije na istom je fakultetu odbranio doktorsku dizertaciju ”Knjizevno stvaranje muslimanskih pisaca u Bosni i Hercegovini u doba austrougarske vladavine”. Bio je to pionirski knjizevnohistorijski zahvat i jedan od najvecih knjizevnoistrazivackih podviga unutar bosnjacke knjizevne tradicije u ovom stoljecu.
Nagovorom prof. dr. Midhata Begica, Rizvic kasnije prelazi za profesora na katedru juznoslavenskih knjizevnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, gdje je radio sve do svoje iznenadne smrti juna 1994. godine. Uoci agresije na BiH 1992. i sve vrijeme svoga zivota bio je vidno angaziran u fundamentalnim bosnjackim nacionalnim projektima. Prije svega, obavljao je funkciju predsjednika Kulturnog drustva Bosnjaka ”Preporod” nakon njegove Obnoviteljske skupstine oktobra 1990., a smrt ga je zatekla na mjestu predsjednika Savjeta KDB ”Preporod”.
[ A ] [ B ] [ C ] [ D ] [ E ] [ F ] [ G ] [ H ] [ I ] [ J ] [ K ] [ L ] [ M ] [ N ] [ O ] [ P ] [ R ] [ S ] [ T ] [ U ] [ V ] [ Z ]
ABDAGIĆ, MuhamedAGIĆ, Dr. Senad ef.
AGOVIĆ, Šemso
AHMETAGIĆ, Prof. dr. Esad
AJANOVIĆ, Irfan
AJANOVIC, Midhat
AKMADZIC, Hazim
ALAGIĆ, General Mehmed
ALAGIC, Sukrija
ALIC, Meho
ALIHODŽIĆ, Dr.-Ing. Bernes
ALIKADIĆ, Bisera
ALISPAHIĆ, Mr. Fatmir
ALISPAHIC, Nijaz
ALISPAHIC, Selma
ARMIJA BiH
ARNAUT, Selim
AVDIĆ, Ćamil
ŠANTIĆ, Ferid Ferko
ŠKALJIĆ, Nezir-ef.
ŠTULANOVIĆ, Prof. dr. Muharem
ŽDRALOVIĆ, MUHAMED
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAMPARA, ESREF
ČAUŠEVIĆ, Mehmed Džemaludin ef.
ČEJVAN, Adem
ĆATIĆ, Ćazim - Musa
ĆATOVIĆ, Dr. Saffet
