Dobri Bosnjani
MEÐEDOVIĆ, Avdo
Siromašni neopismenjeni bivši mesar iz zabitog sela Obrov imao je «še\'set godina, malo više» u ljeto 1935. godine. Iza njega veæ je prohujao mukotrpni život, uz sedam godina službe u turskoj vojsci. Iz rata je donio teško ranjenu ruku, imao je i gušu na vratu, sin mu je prokockao svu imovinu, pa je pred njim zjapila starost i neumitna neimaština. Ipak je bio veseo èovjek i rado pjevao. Mlaði ljudi voljeli su slušati njegove pjesme, dok su starci mrgodno tvrdili da on dulji pjesme i ne pjeva toèno «istoriju» nego «miješa» pjesme, to jest ne pjeva onako kako su ih oni nauèili od legendarnog Æor Husa. Avdo je bio poseban po tome što njegove junaèke pjesme bijahu neobièno ukrašene i duge.
Ni Avdo ni njegovi suseljani nisu znali da je nekada davno, prije gotovo tri tisuæe godina, Homer pjevao sliène duge junaèke pjesme koje postadoše temelj cjelokupne zapadne kulture. To je znao Milman Parry. Nakon više godina traženja najboljeg pjevaèa prièa, onoga koji bi mogao ispjevati pjesme duge poput Homerovih, našao ga je u Avdi. Tokom jednog od najintenzivnijih snimanja epike uopæe, bilježeæi pjesme preko mjesec dana, Parry i Vujnoviæ oteli su zaboravu 13 Avdinih epskih pjesama, to jest otprilike 80,000 stihova!
Bio je to «povijesni trenutak», kako reèe Lord, to jest jedan od «zvjezdanih trenutaka èovjeèanstva» o kakvim je pisao Stefan Zweig. Na prouèavanju Avdine i druge bošnjaèke epike utemeljila se jedna nova teorija književnosti, a njegovo djelo na Harvardu, kao i na drugim elitnim sveuèilištima, usporeðuje se s najveæim pjesnikom svih vremena. Formularno-tematska prouèavanja su se proširila na mnoga jezièna podruèja u svijetu. Gotovo da nema poznatog homerologa koji nije pisao o Meðedoviæu, a tu su i brojni folkloristi, teoretièari i povjesnièari književnosti, lingvisti i muzikolozi.
1950. i 1951. godine, Albert Lord je ponovno snimao Meðedoviæeve pjesme i zabilježio još 18,000 njegovih stihova.
Meðedoviæ je umro potpuno nepoznat i nepriznat u svom vremenu i u svom narodu. Bošnjaci su prvi put objavili njegovu «Ženidbu Smailagiæ Meha» 1987. godine, a ostala djela još nisu.
Literatura (izbor):
Avdo Meðedoviæ: «The Wedding of Smailagiæ Meho,» Translated with Introduction, Notes and Commentary by Albert B. Lord, SCHS III, Collected by Milman Parry (HUP, Cambridge, Massachusetts, 1974.)
Avdo Meðedoviæ: «Ženidba Smailagina Sina», ed. David E. Bynum with Albert B. Lord, Center for the Study of Oral Literature, Cambridge, Mass, 1974; II. izdanje «Ženidba Smailagiæ Mehe», junaèki ep, priredio Enes Kujundžiæ, Svjetlost, Sarajevo, 1987; III. izdanje: Sarajevo Publishing; IV. izdanje: unutar V. kola edicije «Bošnjaèka književnost u 100 knjiga», parcijalna izdanja u: Husein Bašiæ: «Usmena epika Bošnjaka iz Crne Gore i Srbije» (Almanah, Podgorica, 2003), te Dušica Minjoviæ: “Avdo Meðedoviæ na raskršæu reprodukcije i kreacije,” Almanah, Podgorica, 2002.
Avdo Meðedoviæ: «Ženidba Vlahinjiæ Alije, Osmanbeg Delibegoviæ i Pavièeviæ Luka», Kazivao i pjevao Avdo Meðedoviæ, edited with prolegomena and notes by David E. Bynum (distr. by HUP, Cambridge, Mass, 1980, SCHS VI.
Albert B. Lord: «Avdo Meðedoviæ, Guslar,» Journal of the American Folklore Society 69, July-Sept. 1956.
Albert B. Lord.: «Avdo Meðedoviæ,» «Avdo\'s Originality,» «Smailagiæ Meho» of 1950, SCHS III (vidi gore)
Albert B. Lord: «Tradition and the Oral Poet: Homer, Huso, and Avdo Meðedoviæ,» Poesia epica, pp. 13-28, 1970
Albert B. Lord: An Example of Homeric Qualities of Repetition in Meðedoviæ\'s «Smailagiæ Meho», Serta Slavica In memoriam Aloisii Schmaus, Trofenik, München, 1971.
Albert B. Lord: «Nasljeðe Milmana Parryja», Latina et Graeca br. 26, 1986. (ZÈ-ov interview s A.B. Lordom povodom 50-godišnjice smrti M. Parryja).
Cecile Maurice Bowra: «Heroic Poetry», London, 1961.
David E. Bynum: «The Generic Nature of Oral Epic Poetry,» Genre, 2, 1969.
David E. Bynum: «The Daemon in the Wood, A Study of Oral Narrative Patterns», HUP: Cambridge, Massachusetts, 1978.
Zlatan Èolakoviæ: «Tri orla tragièkoga svijeta,» CEKADE, Zagreb, 1989.
Zlatan Èolakoviæ: «Milman, Nikola, Ilija i Avdo Meðedoviæ», Almanah br. 25-26, Podgorica, 2004.
Zlatan Èolakoviæ i Marina Rojc-Èolakoviæ: «Mrtva glava jezik progovara», Almanah, Podgorica, 2004.
Dorothea Wender: «Homer, Avdo Meðedoviæ, and the Elephant\'s Child,» American Journal of Philology, 98 (1977).
Ðenana Buturoviæ: «Bosanskomuslimanska usmena epika», Institut za književnost i Svjetlost, Sarajevo, 1992.
John Miles Foley: «Oral-Formulaic Theory and Research,» Garland, New York – London, 1985. (u ovoj bibliografiji naveden je niz svjetskih publikacija o Meðedoviæu).
Enes Kujundžiæ: “Ženidba Smailagiæ Mehe” Avda Meðedoviæa u epskom sazviježðu (predgovor u Avdo Meðedoviæ: “Ženidba Smailagiæ Mehe”, Svjetlost, Sarajevo, 1987.
Enes Kujundžiæ: «Muslimanska epika u amerièkoj slavistici i homerologiji», Islamska misao, Sarajevo, 1991.
Dušica Minjoviæ: “Avdo Meðedoviæ na raskršæu reprodukcije i kreacije,” Almanah, Podgorica, 2002
Zdeslav Dukat: “Homersko pitanje”, Globus, Zagreb, 1988.
Miroslav Kravar: “Naša narodna epika kao argument u homerskom pitanju”, Umjetnost rijeèi, god. XXIII, br. 2, Zagreb, 1979.
Husein Bašiæ: “Hrestomatija o usmenoj književnosti Bošnjaka iz Crne Gore i Srbije” (posebno: Predgovor i tekst Avdo Meðedoviæ – pjevaè prièa), Almanah, Podgorica, 2003
Novak Kilibarda: «Kasni, ali pravi, epos. Avdo Meðedoviæ, Ženidba Smailagiæ Meha», Književne novine, 39-1987, Beograd.
Munib Maglajliæ: «Balkanski ‘pjevaè prièa’ i njegov junaèki ep», Odjek XLI, 3, Sarajevo, 1988.
Softiæ Aiša: «Kompoziciona struktura epa «Ženidba Smailagiæ Mehe», «Seoski dani Sretena Vukosavljeviæa», Prijepolje, XIII, 1992.
Alija Džogoviæ: «Dijalektalne i zavièajne govorne specifiènosti u epu Ženidba Smailagiæ Mehe Avda Meðedoviæa», Almanah br. 1-2, Podgorica, 1994, te u proširenom obliku tekst pod istim naslovom u: «Rožajski zbornik» br. 10, Rožaje, 2001.
Šefket Krciæ: «Pjesništvo sandžaèkog Homera Avda Meðedoviæa» , Rožajski zbornik br. 10, Rožaje, 2001.
Æamil Sijariæ: «Avdo Meðedoviæ – pjevaè epskih narodnih pjesama», Život, XXXII, 11-12, Sarajevo, 1983.
Æamil Sijariæ: «Avdo Meðedoviæ – narodni pjevaè», Odjek, XL, br. 20, Sarajevo, 1987. (Zlatan Čolaković i Marina Čolaković)
Pripremio: Dr. Zlatan ČOLAKOVIĆ
AGIĆ, Dr. Senad ef.
AGOVIĆ, Šemso
AHMETAGIĆ, Prof. dr. Esad
AJANOVIĆ, Irfan
AJANOVIC, Midhat
AKMADZIC, Hazim
ALAGIĆ, General Mehmed
ALAGIC, Sukrija
ALIC, Meho
ALIHODŽIĆ, Dr.-Ing. Bernes
ALIKADIĆ, Bisera
ALISPAHIĆ, Mr. Fatmir
ALISPAHIC, Nijaz
ALISPAHIC, Selma
ARMIJA BiH
ARNAUT, Selim
AVDIĆ, Ćamil
ŠANTIĆ, Ferid Ferko
ŠKALJIĆ, Nezir-ef.
ŠTULANOVIĆ, Prof. dr. Muharem
ŽDRALOVIĆ, MUHAMED
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAMPARA, ESREF
ČAUŠEVIĆ, Mehmed Džemaludin ef.
ČEJVAN, Adem
ĆATIĆ, Ćazim - Musa
ĆATOVIĆ, Dr. Saffet
 |
Ni Avdo ni njegovi suseljani nisu znali da je nekada davno, prije gotovo tri tisuæe godina, Homer pjevao sliène duge junaèke pjesme koje postadoše temelj cjelokupne zapadne kulture. To je znao Milman Parry. Nakon više godina traženja najboljeg pjevaèa prièa, onoga koji bi mogao ispjevati pjesme duge poput Homerovih, našao ga je u Avdi. Tokom jednog od najintenzivnijih snimanja epike uopæe, bilježeæi pjesme preko mjesec dana, Parry i Vujnoviæ oteli su zaboravu 13 Avdinih epskih pjesama, to jest otprilike 80,000 stihova!
Bio je to «povijesni trenutak», kako reèe Lord, to jest jedan od «zvjezdanih trenutaka èovjeèanstva» o kakvim je pisao Stefan Zweig. Na prouèavanju Avdine i druge bošnjaèke epike utemeljila se jedna nova teorija književnosti, a njegovo djelo na Harvardu, kao i na drugim elitnim sveuèilištima, usporeðuje se s najveæim pjesnikom svih vremena. Formularno-tematska prouèavanja su se proširila na mnoga jezièna podruèja u svijetu. Gotovo da nema poznatog homerologa koji nije pisao o Meðedoviæu, a tu su i brojni folkloristi, teoretièari i povjesnièari književnosti, lingvisti i muzikolozi.
1950. i 1951. godine, Albert Lord je ponovno snimao Meðedoviæeve pjesme i zabilježio još 18,000 njegovih stihova.
Meðedoviæ je umro potpuno nepoznat i nepriznat u svom vremenu i u svom narodu. Bošnjaci su prvi put objavili njegovu «Ženidbu Smailagiæ Meha» 1987. godine, a ostala djela još nisu.
Literatura (izbor):
Avdo Meðedoviæ: «The Wedding of Smailagiæ Meho,» Translated with Introduction, Notes and Commentary by Albert B. Lord, SCHS III, Collected by Milman Parry (HUP, Cambridge, Massachusetts, 1974.)
Avdo Meðedoviæ: «Ženidba Smailagina Sina», ed. David E. Bynum with Albert B. Lord, Center for the Study of Oral Literature, Cambridge, Mass, 1974; II. izdanje «Ženidba Smailagiæ Mehe», junaèki ep, priredio Enes Kujundžiæ, Svjetlost, Sarajevo, 1987; III. izdanje: Sarajevo Publishing; IV. izdanje: unutar V. kola edicije «Bošnjaèka književnost u 100 knjiga», parcijalna izdanja u: Husein Bašiæ: «Usmena epika Bošnjaka iz Crne Gore i Srbije» (Almanah, Podgorica, 2003), te Dušica Minjoviæ: “Avdo Meðedoviæ na raskršæu reprodukcije i kreacije,” Almanah, Podgorica, 2002.
Avdo Meðedoviæ: «Ženidba Vlahinjiæ Alije, Osmanbeg Delibegoviæ i Pavièeviæ Luka», Kazivao i pjevao Avdo Meðedoviæ, edited with prolegomena and notes by David E. Bynum (distr. by HUP, Cambridge, Mass, 1980, SCHS VI.
Albert B. Lord: «Avdo Meðedoviæ, Guslar,» Journal of the American Folklore Society 69, July-Sept. 1956.
Albert B. Lord.: «Avdo Meðedoviæ,» «Avdo\'s Originality,» «Smailagiæ Meho» of 1950, SCHS III (vidi gore)
Albert B. Lord: «Tradition and the Oral Poet: Homer, Huso, and Avdo Meðedoviæ,» Poesia epica, pp. 13-28, 1970
Albert B. Lord: An Example of Homeric Qualities of Repetition in Meðedoviæ\'s «Smailagiæ Meho», Serta Slavica In memoriam Aloisii Schmaus, Trofenik, München, 1971.
Albert B. Lord: «Nasljeðe Milmana Parryja», Latina et Graeca br. 26, 1986. (ZÈ-ov interview s A.B. Lordom povodom 50-godišnjice smrti M. Parryja).
Cecile Maurice Bowra: «Heroic Poetry», London, 1961.
David E. Bynum: «The Generic Nature of Oral Epic Poetry,» Genre, 2, 1969.
David E. Bynum: «The Daemon in the Wood, A Study of Oral Narrative Patterns», HUP: Cambridge, Massachusetts, 1978.
Zlatan Èolakoviæ: «Tri orla tragièkoga svijeta,» CEKADE, Zagreb, 1989.
Zlatan Èolakoviæ: «Milman, Nikola, Ilija i Avdo Meðedoviæ», Almanah br. 25-26, Podgorica, 2004.
Zlatan Èolakoviæ i Marina Rojc-Èolakoviæ: «Mrtva glava jezik progovara», Almanah, Podgorica, 2004.
Dorothea Wender: «Homer, Avdo Meðedoviæ, and the Elephant\'s Child,» American Journal of Philology, 98 (1977).
Ðenana Buturoviæ: «Bosanskomuslimanska usmena epika», Institut za književnost i Svjetlost, Sarajevo, 1992.
John Miles Foley: «Oral-Formulaic Theory and Research,» Garland, New York – London, 1985. (u ovoj bibliografiji naveden je niz svjetskih publikacija o Meðedoviæu).
Enes Kujundžiæ: “Ženidba Smailagiæ Mehe” Avda Meðedoviæa u epskom sazviježðu (predgovor u Avdo Meðedoviæ: “Ženidba Smailagiæ Mehe”, Svjetlost, Sarajevo, 1987.
Enes Kujundžiæ: «Muslimanska epika u amerièkoj slavistici i homerologiji», Islamska misao, Sarajevo, 1991.
Dušica Minjoviæ: “Avdo Meðedoviæ na raskršæu reprodukcije i kreacije,” Almanah, Podgorica, 2002
Zdeslav Dukat: “Homersko pitanje”, Globus, Zagreb, 1988.
Miroslav Kravar: “Naša narodna epika kao argument u homerskom pitanju”, Umjetnost rijeèi, god. XXIII, br. 2, Zagreb, 1979.
Husein Bašiæ: “Hrestomatija o usmenoj književnosti Bošnjaka iz Crne Gore i Srbije” (posebno: Predgovor i tekst Avdo Meðedoviæ – pjevaè prièa), Almanah, Podgorica, 2003
Novak Kilibarda: «Kasni, ali pravi, epos. Avdo Meðedoviæ, Ženidba Smailagiæ Meha», Književne novine, 39-1987, Beograd.
Munib Maglajliæ: «Balkanski ‘pjevaè prièa’ i njegov junaèki ep», Odjek XLI, 3, Sarajevo, 1988.
Softiæ Aiša: «Kompoziciona struktura epa «Ženidba Smailagiæ Mehe», «Seoski dani Sretena Vukosavljeviæa», Prijepolje, XIII, 1992.
Alija Džogoviæ: «Dijalektalne i zavièajne govorne specifiènosti u epu Ženidba Smailagiæ Mehe Avda Meðedoviæa», Almanah br. 1-2, Podgorica, 1994, te u proširenom obliku tekst pod istim naslovom u: «Rožajski zbornik» br. 10, Rožaje, 2001.
Šefket Krciæ: «Pjesništvo sandžaèkog Homera Avda Meðedoviæa» , Rožajski zbornik br. 10, Rožaje, 2001.
Æamil Sijariæ: «Avdo Meðedoviæ – pjevaè epskih narodnih pjesama», Život, XXXII, 11-12, Sarajevo, 1983.
Æamil Sijariæ: «Avdo Meðedoviæ – narodni pjevaè», Odjek, XL, br. 20, Sarajevo, 1987. (Zlatan Čolaković i Marina Čolaković)
Pripremio: Dr. Zlatan ČOLAKOVIĆ
Copy right: Zabranjeno kopiranje, umnožavanje i objavljivanje u štampanim izdanjima bez znanja autora dr. Čolakovića!
[ A ] [ B ] [ C ] [ D ] [ E ] [ F ] [ G ] [ H ] [ I ] [ J ] [ K ] [ L ] [ M ] [ N ] [ O ] [ P ] [ R ] [ S ] [ T ] [ U ] [ V ] [ Z ]
ABDAGIĆ, MuhamedAGIĆ, Dr. Senad ef.
AGOVIĆ, Šemso
AHMETAGIĆ, Prof. dr. Esad
AJANOVIĆ, Irfan
AJANOVIC, Midhat
AKMADZIC, Hazim
ALAGIĆ, General Mehmed
ALAGIC, Sukrija
ALIC, Meho
ALIHODŽIĆ, Dr.-Ing. Bernes
ALIKADIĆ, Bisera
ALISPAHIĆ, Mr. Fatmir
ALISPAHIC, Nijaz
ALISPAHIC, Selma
ARMIJA BiH
ARNAUT, Selim
AVDIĆ, Ćamil
ŠANTIĆ, Ferid Ferko
ŠKALJIĆ, Nezir-ef.
ŠTULANOVIĆ, Prof. dr. Muharem
ŽDRALOVIĆ, MUHAMED
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAMPARA, ESREF
ČAUŠEVIĆ, Mehmed Džemaludin ef.
ČEJVAN, Adem
ĆATIĆ, Ćazim - Musa
ĆATOVIĆ, Dr. Saffet
