Dobri Bosnjani
KALAJDŽIĆ, Muhamed Bekir
knjižar i izdavač (Mostar, 1892. - Sarajevo, 10. IX. 1963.) Mekteb i ruždiju svršio je u Mostaru, a Trgovačku je školu morao prekinuti jer se snažno založio za prava muslimanskih učenika u toj školi. Od Đure Džamonje, političara i urednika Osvita, otkupio je štampariju i otvorio Prvu muslimansku nakladnu knjižaru i štampariju (Muhamed-Bekira Kalajdžića) u Mostaru 1910., s filijalom u Trebinju. U Mostaru je živjela grupa mladih bošnjačkih književnika (Abdurezak Hifzi Bjelevac, Husejn Đogo (Dubravić), Salih-beg Bakamović, Mirhab Šukri Karišiković, Omer A. Balić i hadži Muhamed ef. Behlilović), koja je, uz Kalajdžićevu snažnu potporu kao izdavača i vlasnika - godine 1912. pokrenula časopis Biser, najprije kao mjesečnik, a 1913. kao polumjesečnik u formatu ranijeg Behara, koji od 1911. nije izlazio. Jedan od najvažnijih poteza u Kalajdžićevu izvavačkom i uredničkom radu, svakako je odluka da za urednika Bisera angažira pjesnika, esejistu i prevoditelja Musu Ćazima Ćatića. Velik broj studija ili beletristike Biserovih suradnika, objavljen je najprije u listu a potom i u posebnim knjigama Muslimanske biblioteke, koja je izdala u razdoblju od 1912. do 1915. godine 36 knjiga redovnih i izvanrednih izdanja. Prvi svjetski rat prekinuo je tu izdavačku djelatnost, a da 1918. ne bi morao ići u vojsku, Kalajdžić ponovno pokrenu izdavanje Bisera. Poslije I. svjetskog rata knjižara je vegetirala a izdavačka djelatnost gotovo sasvim prestala, budući da je Kalajdžić morao prodati štampariju za vrijeme rata. Pred II. svjetski rat preselio je u Sarajevo i otvorio knjižaru. Njegova soba s dućanom u Varoši bila je stjecište onih bošnjačkih javnih radnika koji su se bavili pisanjem. Između ratova i u vrijeme II. svjetskog rata pretežno je izdavao popularno pisane brošurice vjersko-poučnog sadržaja. Nakon likvidacije privatnog sektora u trgovini 1945., Prva muslimanska nakladna knjižara je prestala egzistirati. Tada mu je nacionalizirana i imovina, pa je sve do smrti živio u izuzetno teškim materijalnim uvjetima. Ostavio je bošnjačkoj kulturi neizbrisivo djelo: izdao je ukupno oko 70 knjiga, te časopis Biser, uz Behar zasigurno jedan od najznačajnijih listova «gluhog vremena» bošnjačke kulturne historije. Uz 100-tu godišnjicu njegova rođenja, mostarski i sarajevski intelektualci su, u njegovu čast, 3. X. 2002. održali znanstveni simpozij. Zbornik radova, koji će ubrzo izaći, uređuju prof. dr. Lamija Hadžiosmanović i književnik Ibrahim Kajan. (ik)
AGIĆ, Dr. Senad ef.
AGOVIĆ, Šemso
AHMETAGIĆ, Prof. dr. Esad
AJANOVIĆ, Irfan
AJANOVIC, Midhat
AKMADZIC, Hazim
ALAGIĆ, General Mehmed
ALAGIC, Sukrija
ALIC, Meho
ALIHODŽIĆ, Dr.-Ing. Bernes
ALIKADIĆ, Bisera
ALISPAHIĆ, Mr. Fatmir
ALISPAHIC, Nijaz
ALISPAHIC, Selma
ARMIJA BiH
ARNAUT, Selim
AVDIĆ, Ćamil
ŠANTIĆ, Ferid Ferko
ŠKALJIĆ, Nezir-ef.
ŠTULANOVIĆ, Prof. dr. Muharem
ŽDRALOVIĆ, MUHAMED
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAMPARA, ESREF
ČAUŠEVIĆ, Mehmed Džemaludin ef.
ČEJVAN, Adem
ĆATIĆ, Ćazim - Musa
ĆATOVIĆ, Dr. Saffet
knjižar i izdavač (Mostar, 1892. - Sarajevo, 10. IX. 1963.) Mekteb i ruždiju svršio je u Mostaru, a Trgovačku je školu morao prekinuti jer se snažno založio za prava muslimanskih učenika u toj školi. Od Đure Džamonje, političara i urednika Osvita, otkupio je štampariju i otvorio Prvu muslimansku nakladnu knjižaru i štampariju (Muhamed-Bekira Kalajdžića) u Mostaru 1910., s filijalom u Trebinju. U Mostaru je živjela grupa mladih bošnjačkih književnika (Abdurezak Hifzi Bjelevac, Husejn Đogo (Dubravić), Salih-beg Bakamović, Mirhab Šukri Karišiković, Omer A. Balić i hadži Muhamed ef. Behlilović), koja je, uz Kalajdžićevu snažnu potporu kao izdavača i vlasnika - godine 1912. pokrenula časopis Biser, najprije kao mjesečnik, a 1913. kao polumjesečnik u formatu ranijeg Behara, koji od 1911. nije izlazio. Jedan od najvažnijih poteza u Kalajdžićevu izvavačkom i uredničkom radu, svakako je odluka da za urednika Bisera angažira pjesnika, esejistu i prevoditelja Musu Ćazima Ćatića. Velik broj studija ili beletristike Biserovih suradnika, objavljen je najprije u listu a potom i u posebnim knjigama Muslimanske biblioteke, koja je izdala u razdoblju od 1912. do 1915. godine 36 knjiga redovnih i izvanrednih izdanja. Prvi svjetski rat prekinuo je tu izdavačku djelatnost, a da 1918. ne bi morao ići u vojsku, Kalajdžić ponovno pokrenu izdavanje Bisera. Poslije I. svjetskog rata knjižara je vegetirala a izdavačka djelatnost gotovo sasvim prestala, budući da je Kalajdžić morao prodati štampariju za vrijeme rata. Pred II. svjetski rat preselio je u Sarajevo i otvorio knjižaru. Njegova soba s dućanom u Varoši bila je stjecište onih bošnjačkih javnih radnika koji su se bavili pisanjem. Između ratova i u vrijeme II. svjetskog rata pretežno je izdavao popularno pisane brošurice vjersko-poučnog sadržaja. Nakon likvidacije privatnog sektora u trgovini 1945., Prva muslimanska nakladna knjižara je prestala egzistirati. Tada mu je nacionalizirana i imovina, pa je sve do smrti živio u izuzetno teškim materijalnim uvjetima. Ostavio je bošnjačkoj kulturi neizbrisivo djelo: izdao je ukupno oko 70 knjiga, te časopis Biser, uz Behar zasigurno jedan od najznačajnijih listova «gluhog vremena» bošnjačke kulturne historije. Uz 100-tu godišnjicu njegova rođenja, mostarski i sarajevski intelektualci su, u njegovu čast, 3. X. 2002. održali znanstveni simpozij. Zbornik radova, koji će ubrzo izaći, uređuju prof. dr. Lamija Hadžiosmanović i književnik Ibrahim Kajan. (ik)
[ A ] [ B ] [ C ] [ D ] [ E ] [ F ] [ G ] [ H ] [ I ] [ J ] [ K ] [ L ] [ M ] [ N ] [ O ] [ P ] [ R ] [ S ] [ T ] [ U ] [ V ] [ Z ]
ABDAGIĆ, MuhamedAGIĆ, Dr. Senad ef.
AGOVIĆ, Šemso
AHMETAGIĆ, Prof. dr. Esad
AJANOVIĆ, Irfan
AJANOVIC, Midhat
AKMADZIC, Hazim
ALAGIĆ, General Mehmed
ALAGIC, Sukrija
ALIC, Meho
ALIHODŽIĆ, Dr.-Ing. Bernes
ALIKADIĆ, Bisera
ALISPAHIĆ, Mr. Fatmir
ALISPAHIC, Nijaz
ALISPAHIC, Selma
ARMIJA BiH
ARNAUT, Selim
AVDIĆ, Ćamil
ŠANTIĆ, Ferid Ferko
ŠKALJIĆ, Nezir-ef.
ŠTULANOVIĆ, Prof. dr. Muharem
ŽDRALOVIĆ, MUHAMED
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAMPARA, ESREF
ČAUŠEVIĆ, Mehmed Džemaludin ef.
ČEJVAN, Adem
ĆATIĆ, Ćazim - Musa
ĆATOVIĆ, Dr. Saffet
