Dobri Bosnjani
HADŽIĆ, Fadil
književnik, feljtonist, filmski redatelj, akademski slikar itd. (a piše i pod pseudonimom Zoran Zec), roðen je u gradiæu Bileæa, 23. IV. 1922. Srednju školu završio u Sarajevu, Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu. Bio je glavni urednik Kerempuha (1946.-1950.), kada je pokrenuo i rad na prvom crtanom filmu i osnovao Kerempuhovo vedro kazalište; direktor Duga filma (1950.-1951.); glavni urednik Vjesnika u srijedu (1953.-1956.), gl. urednik Telegrama (1960.), Oka (1973.); glavni urednik Vjesnika i Filmske kulture; osnivaè satirièkog kazališta i umjetnièki direktor Jazavca (današnjeg Kerempuha) (1964.-1994.), intendant Hrvatskog narodnog kazališta (1980.-1981.). Osim književnosti, intenzivno se bavio filmom: režirao je 14 igranih i 8 kratkometražnih filmova (najvažniji: Abeceda straha, 1961., Desant na Drvar 1963., Službeni položaj 1964., Protest 1967., Lov na jelene 1971., Novinar 1979., Ambasador 1984. Izlagao u Umjetnièkom paviljonu u Zagrebu. Priredio je izbor putopisa Put oko svijeta (1961.). Prevoðen je na niz stranih jezika. Dobitnik Zlatne arene na filmskom festivalu u Puli (1964.), nagrade CIDALC (1966), Nagrade grada Zagreba (1976.). Knjige: Neobièna komedija (1952), Budha me lijepo primio (1955), Dijalog za žive (1964), Hrvatski Olimp (1970), Telefonski imenik (1970, 1972), Ljudi i majmuni (1975), Pet ludih sinova (1975), Žensko pitanje (1978). Izvedene drame: Dosadna komedija (1952), Žuto dugme (1953), Pet ludih sinova (1954), Svi smo mi samo ljudi (1956), Sitne duše (1957), Hotel za luðake (1961), Ljudi i majmuni (1962), Dijalog za žive (1964), Liènost (1965), Politièko vjenèanje (1968), Ljubavni roman (1969), Revolucija u dvorcu (1970), Ukradeno božanstvo (1971), Telefonski imenik (1972, Dobro jutro lopovi (1972), Naruèena komedija 91974), Hitler u partizanima (1974), Žensko pitanje (1976), Centrala (1976), Državni lopov (1977), Karijera (1978), Èovjek na položaju (1978), Izabrane komedije uvrštene su mu u kolekciji Pet stoljeæa hrvatske književnosti Matice hrvatske. Uvršten u izbor “100 knjiga bošnjaèke književnosti”. Nagrade: Nagrada Vladimir Nazor (za životno djelo), Nagrada grada Zagreba , “D. Dujšin”, Zlatna arena Jelen i dr. (ik)
AGIĆ, Dr. Senad ef.
AGOVIĆ, Šemso
AHMETAGIĆ, Prof. dr. Esad
AJANOVIĆ, Irfan
AJANOVIC, Midhat
AKMADZIC, Hazim
ALAGIĆ, General Mehmed
ALAGIC, Sukrija
ALIC, Meho
ALIHODŽIĆ, Dr.-Ing. Bernes
ALIKADIĆ, Bisera
ALISPAHIĆ, Mr. Fatmir
ALISPAHIC, Nijaz
ALISPAHIC, Selma
ARMIJA BiH
ARNAUT, Selim
AVDIĆ, Ćamil
ŠANTIĆ, Ferid Ferko
ŠKALJIĆ, Nezir-ef.
ŠTULANOVIĆ, Prof. dr. Muharem
ŽDRALOVIĆ, MUHAMED
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAMPARA, ESREF
ČAUŠEVIĆ, Mehmed Džemaludin ef.
ČEJVAN, Adem
ĆATIĆ, Ćazim - Musa
ĆATOVIĆ, Dr. Saffet
književnik, feljtonist, filmski redatelj, akademski slikar itd. (a piše i pod pseudonimom Zoran Zec), roðen je u gradiæu Bileæa, 23. IV. 1922. Srednju školu završio u Sarajevu, Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu. Bio je glavni urednik Kerempuha (1946.-1950.), kada je pokrenuo i rad na prvom crtanom filmu i osnovao Kerempuhovo vedro kazalište; direktor Duga filma (1950.-1951.); glavni urednik Vjesnika u srijedu (1953.-1956.), gl. urednik Telegrama (1960.), Oka (1973.); glavni urednik Vjesnika i Filmske kulture; osnivaè satirièkog kazališta i umjetnièki direktor Jazavca (današnjeg Kerempuha) (1964.-1994.), intendant Hrvatskog narodnog kazališta (1980.-1981.). Osim književnosti, intenzivno se bavio filmom: režirao je 14 igranih i 8 kratkometražnih filmova (najvažniji: Abeceda straha, 1961., Desant na Drvar 1963., Službeni položaj 1964., Protest 1967., Lov na jelene 1971., Novinar 1979., Ambasador 1984. Izlagao u Umjetnièkom paviljonu u Zagrebu. Priredio je izbor putopisa Put oko svijeta (1961.). Prevoðen je na niz stranih jezika. Dobitnik Zlatne arene na filmskom festivalu u Puli (1964.), nagrade CIDALC (1966), Nagrade grada Zagreba (1976.). Knjige: Neobièna komedija (1952), Budha me lijepo primio (1955), Dijalog za žive (1964), Hrvatski Olimp (1970), Telefonski imenik (1970, 1972), Ljudi i majmuni (1975), Pet ludih sinova (1975), Žensko pitanje (1978). Izvedene drame: Dosadna komedija (1952), Žuto dugme (1953), Pet ludih sinova (1954), Svi smo mi samo ljudi (1956), Sitne duše (1957), Hotel za luðake (1961), Ljudi i majmuni (1962), Dijalog za žive (1964), Liènost (1965), Politièko vjenèanje (1968), Ljubavni roman (1969), Revolucija u dvorcu (1970), Ukradeno božanstvo (1971), Telefonski imenik (1972, Dobro jutro lopovi (1972), Naruèena komedija 91974), Hitler u partizanima (1974), Žensko pitanje (1976), Centrala (1976), Državni lopov (1977), Karijera (1978), Èovjek na položaju (1978), Izabrane komedije uvrštene su mu u kolekciji Pet stoljeæa hrvatske književnosti Matice hrvatske. Uvršten u izbor “100 knjiga bošnjaèke književnosti”. Nagrade: Nagrada Vladimir Nazor (za životno djelo), Nagrada grada Zagreba , “D. Dujšin”, Zlatna arena Jelen i dr. (ik)
[ A ] [ B ] [ C ] [ D ] [ E ] [ F ] [ G ] [ H ] [ I ] [ J ] [ K ] [ L ] [ M ] [ N ] [ O ] [ P ] [ R ] [ S ] [ T ] [ U ] [ V ] [ Z ]
ABDAGIĆ, MuhamedAGIĆ, Dr. Senad ef.
AGOVIĆ, Šemso
AHMETAGIĆ, Prof. dr. Esad
AJANOVIĆ, Irfan
AJANOVIC, Midhat
AKMADZIC, Hazim
ALAGIĆ, General Mehmed
ALAGIC, Sukrija
ALIC, Meho
ALIHODŽIĆ, Dr.-Ing. Bernes
ALIKADIĆ, Bisera
ALISPAHIĆ, Mr. Fatmir
ALISPAHIC, Nijaz
ALISPAHIC, Selma
ARMIJA BiH
ARNAUT, Selim
AVDIĆ, Ćamil
ŠANTIĆ, Ferid Ferko
ŠKALJIĆ, Nezir-ef.
ŠTULANOVIĆ, Prof. dr. Muharem
ŽDRALOVIĆ, MUHAMED
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAMPARA, ESREF
ČAUŠEVIĆ, Mehmed Džemaludin ef.
ČEJVAN, Adem
ĆATIĆ, Ćazim - Musa
ĆATOVIĆ, Dr. Saffet
