Dobri Bosnjani
CERIĆ, Dr. Mustafa ef.
Dr. Mustafa Cerić je rođen u zaseoku Veliko Čajno, u Gračanici kod Visokog, 5. februara 1952. godine, u porodici sa šestero djece. Otac mu je radio u rudniku, a majka je bila domaćica i glava porodice. Mustafa je rastao uz djeda, za kojeg ga, prema vlastitom kazivanju, vezuju najljepše uspomene. Dedo je imao isto ime kao i on. Bavio se poljoprivredom i stočarstvom, a na malog je unuka prenosio ono što je znao, najviše svoju dobrotu i plemenitost.
U osnovnu školu Mustafu su, na majčin zahtjev, upisali godinu dana ranije, nebi li škola apsorbirala njegovu popriličnu energiju. Po okončanju osnovnog obrazovanja, školovanje nastavlja u Sarajevu, na Gazi Husrev-begovoj medresi. Nakon toga, kao i mnogi svršenici Gazi Husrev-begove medrese, školovanje nastavlja u inozemstvu, jer u Jugoslaviji tada nije bilo više islamske škole niti fakulteta. Upisuje se na najstariji islamski univerzitet, Univerzitet Al-Azhar u Kairu, Odsjek za arapski jezik i književnost. Diplomirao je 1978. godine.
Njegovom entuzijazmu i želji za znanjem i usavršavanjem otvara se neslućeni prostor imenovanjem na poziciju imama u Čikagu, gdje uz taj časni posao, završava i postdiplomske studije iz islamske teologije na Odsjeku za bliskoistočne jezike i civilizacije Univerziteta u Čikagu. Na istom univerzitetu uskoro i doktorira, braneći tezu „A study of the Theology of Abu Mansur al-Maturidi“ (Studija o teološkom učenju Ebu Mensura el-Maturidije) pred poznatim muslimanskim učenjakom Fazlurom Rahmanom, 24. 09. 1986. godine.
Pored imamskog posla i obaveza, kao i neprestane edukacije, Mustafa Cerić je i predavao na Američkom koledžu u Čikagu, a suvremenici njegov petogodišnji boravak u Čikagu ocjenjuju jednim od najuspješnijih razvojnih perioda i konsolidacije tamošnjeg Islamskog kulturnog centra.
Nakon petogodišnjeg službovanja u Čikagu, dr. Mustafa Cerić preuzima poziciju imama u Zagrebu gdje 1988. godine organizira prvi naučni simpozij “Mistika u islamu - tesavuff”, koji će, nakon dvije godine, dobiti svoju internacionalnu dimenziju sa aktivnim učešćem najpoznatijih islamskih znanstvenika iz cijelog svijeta, a što će Zagrebačku džamiju svrstati u vrh vjerskog i znanstveno-kulturnog života bivše Jugoslavije. Zahvaljujući poznanstvu sa profesorom Nedžibom al-Atasom iz Kuala Lumpura, jednim od učesnika međunarodnog simpozija u Zagrebačkoj džamiji, koji je baš tada osnovao Institut za islamsku misiju i civilizaciju u Kuala Lumpuru (Malezija), 1991. godine dobio je poziv za dvogodišnje gostovanje kao vanredni profesor u toj instituciji.
Na Obnoviteljskom saboru u Sarajevu, 28. aprila 1993. godine, imenovan je naibu-reisom Islamske zajednice BiH. Zbog ratnih okolnosti i agresije na Bosnu i Herceogivnu, Sabor Islamske zajednice, kao tijelo ovlašteno za izbor reisu-l-uleme, na prvom redovnom zasjedanju u Tuzli, 29. augusta 1995. godine, donosi odluku o dodjeli menšure reisu-l-ulemi dr. Mustafi Ceriću, čime postaje prvi reisu-l-ulema Islamske zajednice BiH.
U Sarajevu je 28. augusta 1997. godine održana trodnevna sjednica Evropskog vijeća za fetve i istraživanja, osnovanog u martu te godine u Londonu, kao najveće tijelo za islamska pitanja u Evropi. Pozdravnu riječ imao je reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić, član vijeća čiji je predsjedavajući bio jedan od najutjecajnijih alima današnjice Jusuf el-Qaradavi.
Iste godine osnovano i Međureligijsko vijeće Bosne i Hercegovine, čiji je osnivač i član bio resiu-l-ulema dr. Mustafa Cerić, a kojega su činili predstavnici tradicionalnih vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini.
Brojna su priznanja koja je dr. Cerić dobio u inozemstvu: 2000. godine izabran je za redovnog člana Fikhske akademije za fetve pri Rabiti (Svjetska muslimanska liga); 2001. postaje jedan od osnivača Islamskog evropskog vijeća sa sjedištem u Parizu, a dvije godine kasnije i dobitnik značajne UNESCO-ve nagrade za mir „Feliks Houphouet Boigni“ za poseban doprinos međureligijskom dijalogu, toleranciji i miru u svijetu. Ova nagrada posebno je značajna te da je prvi put dodijeljena dvojici vjerskih predstavnika (pored reisu-l-uleme nagradu je dobio i predsjednik “Pontifikalnog vijeća” Mir i pravda kardinal Roger Etschegaray).2004. postaje dopisni član Kraljevske akademije Muesset Al-Bejt u Ammanu i član Svjetskog vijeća za islamsko misionarstvo u Libiji, a iste godine dobija i Sir Stenbergove nagrade koju dodjeljuje Međureligijsko vijeće kršćana i Jevreja za doprinos međuvjerskom razumijevanju. U periodu od 2001. do 2005. godine bio je redovni sudionik Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu i član Grupe 100 za odnose između islama i Zapada. 25. septembra 2005. godine dr. Mustafa Cerić ponovo je izabran za poglavara Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini na period od sedam godina.
Početkom aprila 2006. godine reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić izabran je u Mekki u Svjetski forum uleme a krajem augusta iste godine u Kjotu (Japan) na 8. zasjedanju Skupštine Svjetske konferencije religije za mir izabran je za člana Svjetskog vijeća religija za mir kao najvišeg tijela Konferencije.
Nekoliko mjeseci prije toga, 12. maja, na velikoj svečanosti u Štutgartu, dr. Mustafi Ceriću dodijeljena je nagrada Theodor Heuss, istoimene Fondacije za promociju političkog razvoja i kulture u Njemačkoj i Evropi.
Na konferenciji u Ammanu u septembru 2007. godine, jordanski princ Gazi bin Muhammed, predsjednik Kraljevske akademije za islamsku misao, uručio je reisul-ulemi dr. Mustafi Ceriću diplomu redovnog člana Akademije. Pored toga, Asocijacija muslimanskih društvenih naučnika u Velikoj Britaniji dodijelila je 2007. godine svoju prestižnu „nagradu za životno djelo“ dr. Ceriću. Ovaj kaleidoskop spominjanja internacionalnih nagrada i priznanja završit ćemo navođenjem dvije svečanosti povodom dodjele dvije nagrade, različite provenijencije - u Minhenu 22. novembra 2008. kada je dr. Ceriću uručena prestižna nagrada njemačke katoličke Fondacije Eugen Biser, zajedno sa princom Gazi bin Muhammadom bin Talalom iz Jordana i šejhom Al-Habibom Alijem Zaninom al-Abidihom al-Jifrijem Ujedinjenih Arapskih Emirata, za izuzetan doprinos međuvjerskom dijalogu u svijetu. Pravi povod te nagrade, koja se prvi put dodjeljuje trojici muslimana, kako je istaknuto, bio je doprinos inicijativi „Zajednička riječ između vas i nas“, koju je potpisalo 138 muslimanskih intelektualaca i uputilo Katoličkoj crkvi, što je otvorilo put muslimansko-kršćanskom dijalogu; i druga, 29. septembra 2010. godine, u Ammanu, kada je kralj Abdullah II bin el-Husein, na prijedlog Kraljevske akademije „Al al-Bejt“ za islamsku misao, uručio svjetsku nagradu „Kralj Abdullah I bin Husein“ za 2010. godinu reisu-l-ulemi dr. Mustafi Ceriću, „u znak priznanja za njegov intelektualni doprinos u službi islama i muslimana te širenju islamske tradicije i kulture.“
Dr. Mustafa Cerić učestvovao je u mnogim internacionalnim susretima, konferencijama, kongresima, dijaloškim „okruglim stolovima“, kako u Evropi tako i u svijetu, sve do Kine i Australije, dajući zapažen doprinos u rješavanju nekih od tangentnih moralno-etičkih pa i političkih pitanja i problema.
Polovinom novembra 2009. godine objavljena je knjiga (godišnjak) „500 najutjecajnijih muslimana u svijetu u 2009. godini“, čiji su urednici ugledni profesori John L. Esposito sa Georgetown univerziteta u Vašingtonu i profesor Ibrahim Kalin, direktor Fondacije Seta iz Ankare, od kojih se posebno promovira 50 najutjecajnijih. Među njima je i dr. Mustafa Cerić, i to na 39. mjestu.
U skoro dvadesetogodišnjem djelovanju na čelu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, u najtežim ratnim i poslijeratnim uvjetima i okolnostima, dr. Mustafa Cerić bio je i ostao najprepoznatljivija ličnost ovoga vremena, nakon Alije Izetbegovića, kako kod Bošnjaka tako i, može se slobodno reći, u vjerskim, intelektualnim, pa i političkim krugovima širom svijeta.
Zahvaljujući njegovom djelovanju, kako na Istoku, tako i na Zapadu, istina o agresiji na Bosnu i Hercegovinu i genocidu nad Bošnjacima je zadobila mnogo konkretniji dojam i važenje, kako na javnom tako i na institucionalnom nivou, u šta spada i činjenica da je Parlamentarna skupština Vijeća Evrope u Strazburgu 24. juna 2007. godine prihvatila Deklaraciju o osudi genocida u Srebrenici i 11. juni proglasila Danom sjećanja na taj strašni događaj.
Dr. Cerić će ostati poznat po tome što je učvrstio i dodatno osnažio Islamsku zajednicu u BiH. Nakon okončanja mandata reisu-l-uleme, dr. Cerić pokreće i osniva Bošnjačku akademiju nauka i umjetnosti – BANU, kao i Svjetski bošnjački kongres (SBK), u kojem je obnašao funkciju Predsjednika sve do kandidature za nezavisnog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
No, kako je to valjda i sudbina velikih duhovnih ljudi, ljudi od vizije, kosmopolita, dr. Mustafa Cerić je ostao poznatiji i priznatiji u svijetu nego u svojoj domovini. Utjeha je da postoji povijest, koja je nenadmašivi korektiv i koja će, kad-tad, stvari postaviti na svoje mjesto.
Povjerenje u narod, nadasve želja da našu zemlju izbavi iz dugogodišnje krize, kako ekonomske, tako i političke i moralne, ali i dugododišnje iskustvo, iznimno jake veze i na Istoku i na Zapadu, i nadasve mudrost i ljubav prema Bosni i Hercegovini, nagnali su dr. Mustafa Cerić da se kandidira za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda.
Živi u Sarajevu, oženjen je i otac je troje djece.
AGIĆ, Dr. Senad ef.
AGOVIĆ, Šemso
AHMETAGIĆ, Prof. dr. Esad
AJANOVIĆ, Irfan
AJANOVIC, Midhat
AKMADZIC, Hazim
ALAGIĆ, General Mehmed
ALAGIC, Sukrija
ALIC, Meho
ALIHODŽIĆ, Dr.-Ing. Bernes
ALIKADIĆ, Bisera
ALISPAHIĆ, Mr. Fatmir
ALISPAHIC, Nijaz
ALISPAHIC, Selma
ARMIJA BiH
ARNAUT, Selim
AVDIĆ, Ćamil
ŠANTIĆ, Ferid Ferko
ŠKALJIĆ, Nezir-ef.
ŠTULANOVIĆ, Prof. dr. Muharem
ŽDRALOVIĆ, MUHAMED
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAMPARA, ESREF
ČAUŠEVIĆ, Mehmed Džemaludin ef.
ČEJVAN, Adem
ĆATIĆ, Ćazim - Musa
ĆATOVIĆ, Dr. Saffet
 |
Dr. Mustafa Cerić je rođen u zaseoku Veliko Čajno, u Gračanici kod Visokog, 5. februara 1952. godine, u porodici sa šestero djece. Otac mu je radio u rudniku, a majka je bila domaćica i glava porodice. Mustafa je rastao uz djeda, za kojeg ga, prema vlastitom kazivanju, vezuju najljepše uspomene. Dedo je imao isto ime kao i on. Bavio se poljoprivredom i stočarstvom, a na malog je unuka prenosio ono što je znao, najviše svoju dobrotu i plemenitost.
U osnovnu školu Mustafu su, na majčin zahtjev, upisali godinu dana ranije, nebi li škola apsorbirala njegovu popriličnu energiju. Po okončanju osnovnog obrazovanja, školovanje nastavlja u Sarajevu, na Gazi Husrev-begovoj medresi. Nakon toga, kao i mnogi svršenici Gazi Husrev-begove medrese, školovanje nastavlja u inozemstvu, jer u Jugoslaviji tada nije bilo više islamske škole niti fakulteta. Upisuje se na najstariji islamski univerzitet, Univerzitet Al-Azhar u Kairu, Odsjek za arapski jezik i književnost. Diplomirao je 1978. godine.
Njegovom entuzijazmu i želji za znanjem i usavršavanjem otvara se neslućeni prostor imenovanjem na poziciju imama u Čikagu, gdje uz taj časni posao, završava i postdiplomske studije iz islamske teologije na Odsjeku za bliskoistočne jezike i civilizacije Univerziteta u Čikagu. Na istom univerzitetu uskoro i doktorira, braneći tezu „A study of the Theology of Abu Mansur al-Maturidi“ (Studija o teološkom učenju Ebu Mensura el-Maturidije) pred poznatim muslimanskim učenjakom Fazlurom Rahmanom, 24. 09. 1986. godine.
Pored imamskog posla i obaveza, kao i neprestane edukacije, Mustafa Cerić je i predavao na Američkom koledžu u Čikagu, a suvremenici njegov petogodišnji boravak u Čikagu ocjenjuju jednim od najuspješnijih razvojnih perioda i konsolidacije tamošnjeg Islamskog kulturnog centra.
Nakon petogodišnjeg službovanja u Čikagu, dr. Mustafa Cerić preuzima poziciju imama u Zagrebu gdje 1988. godine organizira prvi naučni simpozij “Mistika u islamu - tesavuff”, koji će, nakon dvije godine, dobiti svoju internacionalnu dimenziju sa aktivnim učešćem najpoznatijih islamskih znanstvenika iz cijelog svijeta, a što će Zagrebačku džamiju svrstati u vrh vjerskog i znanstveno-kulturnog života bivše Jugoslavije. Zahvaljujući poznanstvu sa profesorom Nedžibom al-Atasom iz Kuala Lumpura, jednim od učesnika međunarodnog simpozija u Zagrebačkoj džamiji, koji je baš tada osnovao Institut za islamsku misiju i civilizaciju u Kuala Lumpuru (Malezija), 1991. godine dobio je poziv za dvogodišnje gostovanje kao vanredni profesor u toj instituciji.
Na Obnoviteljskom saboru u Sarajevu, 28. aprila 1993. godine, imenovan je naibu-reisom Islamske zajednice BiH. Zbog ratnih okolnosti i agresije na Bosnu i Herceogivnu, Sabor Islamske zajednice, kao tijelo ovlašteno za izbor reisu-l-uleme, na prvom redovnom zasjedanju u Tuzli, 29. augusta 1995. godine, donosi odluku o dodjeli menšure reisu-l-ulemi dr. Mustafi Ceriću, čime postaje prvi reisu-l-ulema Islamske zajednice BiH.
U Sarajevu je 28. augusta 1997. godine održana trodnevna sjednica Evropskog vijeća za fetve i istraživanja, osnovanog u martu te godine u Londonu, kao najveće tijelo za islamska pitanja u Evropi. Pozdravnu riječ imao je reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić, član vijeća čiji je predsjedavajući bio jedan od najutjecajnijih alima današnjice Jusuf el-Qaradavi.
Iste godine osnovano i Međureligijsko vijeće Bosne i Hercegovine, čiji je osnivač i član bio resiu-l-ulema dr. Mustafa Cerić, a kojega su činili predstavnici tradicionalnih vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini.
Brojna su priznanja koja je dr. Cerić dobio u inozemstvu: 2000. godine izabran je za redovnog člana Fikhske akademije za fetve pri Rabiti (Svjetska muslimanska liga); 2001. postaje jedan od osnivača Islamskog evropskog vijeća sa sjedištem u Parizu, a dvije godine kasnije i dobitnik značajne UNESCO-ve nagrade za mir „Feliks Houphouet Boigni“ za poseban doprinos međureligijskom dijalogu, toleranciji i miru u svijetu. Ova nagrada posebno je značajna te da je prvi put dodijeljena dvojici vjerskih predstavnika (pored reisu-l-uleme nagradu je dobio i predsjednik “Pontifikalnog vijeća” Mir i pravda kardinal Roger Etschegaray).2004. postaje dopisni član Kraljevske akademije Muesset Al-Bejt u Ammanu i član Svjetskog vijeća za islamsko misionarstvo u Libiji, a iste godine dobija i Sir Stenbergove nagrade koju dodjeljuje Međureligijsko vijeće kršćana i Jevreja za doprinos međuvjerskom razumijevanju. U periodu od 2001. do 2005. godine bio je redovni sudionik Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu i član Grupe 100 za odnose između islama i Zapada. 25. septembra 2005. godine dr. Mustafa Cerić ponovo je izabran za poglavara Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini na period od sedam godina.
Početkom aprila 2006. godine reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić izabran je u Mekki u Svjetski forum uleme a krajem augusta iste godine u Kjotu (Japan) na 8. zasjedanju Skupštine Svjetske konferencije religije za mir izabran je za člana Svjetskog vijeća religija za mir kao najvišeg tijela Konferencije.
Nekoliko mjeseci prije toga, 12. maja, na velikoj svečanosti u Štutgartu, dr. Mustafi Ceriću dodijeljena je nagrada Theodor Heuss, istoimene Fondacije za promociju političkog razvoja i kulture u Njemačkoj i Evropi.
Na konferenciji u Ammanu u septembru 2007. godine, jordanski princ Gazi bin Muhammed, predsjednik Kraljevske akademije za islamsku misao, uručio je reisul-ulemi dr. Mustafi Ceriću diplomu redovnog člana Akademije. Pored toga, Asocijacija muslimanskih društvenih naučnika u Velikoj Britaniji dodijelila je 2007. godine svoju prestižnu „nagradu za životno djelo“ dr. Ceriću. Ovaj kaleidoskop spominjanja internacionalnih nagrada i priznanja završit ćemo navođenjem dvije svečanosti povodom dodjele dvije nagrade, različite provenijencije - u Minhenu 22. novembra 2008. kada je dr. Ceriću uručena prestižna nagrada njemačke katoličke Fondacije Eugen Biser, zajedno sa princom Gazi bin Muhammadom bin Talalom iz Jordana i šejhom Al-Habibom Alijem Zaninom al-Abidihom al-Jifrijem Ujedinjenih Arapskih Emirata, za izuzetan doprinos međuvjerskom dijalogu u svijetu. Pravi povod te nagrade, koja se prvi put dodjeljuje trojici muslimana, kako je istaknuto, bio je doprinos inicijativi „Zajednička riječ između vas i nas“, koju je potpisalo 138 muslimanskih intelektualaca i uputilo Katoličkoj crkvi, što je otvorilo put muslimansko-kršćanskom dijalogu; i druga, 29. septembra 2010. godine, u Ammanu, kada je kralj Abdullah II bin el-Husein, na prijedlog Kraljevske akademije „Al al-Bejt“ za islamsku misao, uručio svjetsku nagradu „Kralj Abdullah I bin Husein“ za 2010. godinu reisu-l-ulemi dr. Mustafi Ceriću, „u znak priznanja za njegov intelektualni doprinos u službi islama i muslimana te širenju islamske tradicije i kulture.“
Dr. Mustafa Cerić učestvovao je u mnogim internacionalnim susretima, konferencijama, kongresima, dijaloškim „okruglim stolovima“, kako u Evropi tako i u svijetu, sve do Kine i Australije, dajući zapažen doprinos u rješavanju nekih od tangentnih moralno-etičkih pa i političkih pitanja i problema.
Polovinom novembra 2009. godine objavljena je knjiga (godišnjak) „500 najutjecajnijih muslimana u svijetu u 2009. godini“, čiji su urednici ugledni profesori John L. Esposito sa Georgetown univerziteta u Vašingtonu i profesor Ibrahim Kalin, direktor Fondacije Seta iz Ankare, od kojih se posebno promovira 50 najutjecajnijih. Među njima je i dr. Mustafa Cerić, i to na 39. mjestu.
U skoro dvadesetogodišnjem djelovanju na čelu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, u najtežim ratnim i poslijeratnim uvjetima i okolnostima, dr. Mustafa Cerić bio je i ostao najprepoznatljivija ličnost ovoga vremena, nakon Alije Izetbegovića, kako kod Bošnjaka tako i, može se slobodno reći, u vjerskim, intelektualnim, pa i političkim krugovima širom svijeta.
Zahvaljujući njegovom djelovanju, kako na Istoku, tako i na Zapadu, istina o agresiji na Bosnu i Hercegovinu i genocidu nad Bošnjacima je zadobila mnogo konkretniji dojam i važenje, kako na javnom tako i na institucionalnom nivou, u šta spada i činjenica da je Parlamentarna skupština Vijeća Evrope u Strazburgu 24. juna 2007. godine prihvatila Deklaraciju o osudi genocida u Srebrenici i 11. juni proglasila Danom sjećanja na taj strašni događaj.
Dr. Cerić će ostati poznat po tome što je učvrstio i dodatno osnažio Islamsku zajednicu u BiH. Nakon okončanja mandata reisu-l-uleme, dr. Cerić pokreće i osniva Bošnjačku akademiju nauka i umjetnosti – BANU, kao i Svjetski bošnjački kongres (SBK), u kojem je obnašao funkciju Predsjednika sve do kandidature za nezavisnog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
No, kako je to valjda i sudbina velikih duhovnih ljudi, ljudi od vizije, kosmopolita, dr. Mustafa Cerić je ostao poznatiji i priznatiji u svijetu nego u svojoj domovini. Utjeha je da postoji povijest, koja je nenadmašivi korektiv i koja će, kad-tad, stvari postaviti na svoje mjesto.
Povjerenje u narod, nadasve želja da našu zemlju izbavi iz dugogodišnje krize, kako ekonomske, tako i političke i moralne, ali i dugododišnje iskustvo, iznimno jake veze i na Istoku i na Zapadu, i nadasve mudrost i ljubav prema Bosni i Hercegovini, nagnali su dr. Mustafa Cerić da se kandidira za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda.
Živi u Sarajevu, oženjen je i otac je troje djece.
[ A ] [ B ] [ C ] [ D ] [ E ] [ F ] [ G ] [ H ] [ I ] [ J ] [ K ] [ L ] [ M ] [ N ] [ O ] [ P ] [ R ] [ S ] [ T ] [ U ] [ V ] [ Z ]
ABDAGIĆ, MuhamedAGIĆ, Dr. Senad ef.
AGOVIĆ, Šemso
AHMETAGIĆ, Prof. dr. Esad
AJANOVIĆ, Irfan
AJANOVIC, Midhat
AKMADZIC, Hazim
ALAGIĆ, General Mehmed
ALAGIC, Sukrija
ALIC, Meho
ALIHODŽIĆ, Dr.-Ing. Bernes
ALIKADIĆ, Bisera
ALISPAHIĆ, Mr. Fatmir
ALISPAHIC, Nijaz
ALISPAHIC, Selma
ARMIJA BiH
ARNAUT, Selim
AVDIĆ, Ćamil
ŠANTIĆ, Ferid Ferko
ŠKALJIĆ, Nezir-ef.
ŠTULANOVIĆ, Prof. dr. Muharem
ŽDRALOVIĆ, MUHAMED
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAMPARA, ESREF
ČAUŠEVIĆ, Mehmed Džemaludin ef.
ČEJVAN, Adem
ĆATIĆ, Ćazim - Musa
ĆATOVIĆ, Dr. Saffet
