Dobri Bosnjani
CEMAN, Mustafa
ĆEMAN, Mustafa - Roðen je 4.4.1925. g. u Jelahu kod Tešnja. Osnovnu školu završio u Jelahu, a potom Okružnu medresu (Behram-begovu) u Tuzli (1941). Službovao u sektoru financija u sreskim narodnim odborima u Tesliæu, Tešnju i Doboju. Od 1957. g. radio je u Bibliotekarskom odjelu zagrebaèke IRO “Zora” koji je diljem Jugoslavije osnovao preko 80 biblioteka, najviše u BiH. U tom periodu poèet æe baviti se bibliografskim istraživanjima, najprije bilježeæi literaturu o tešanjskom kraju, a potom proširujuæi zanimanje na mnoge teme i pisce iz BiH. U mirovinu je došao 1985. g, i do agresije je živio u Jelahu, da bi 1992. g. otišao u Hrvatsku. Vratio se u Jelah 1996. i nastavio svoj rad.
Objavio je: Bibliografiju radova o “Hasanaginici” 1774-1974. u znamenitom zborniku Hasanaginica (sa Alijom Isakoviæem, 1975), Graðu za bibliografiju humoristièke štampe u BiH (pod pseudonimom Edib Jelašanin, 1977), bibliografiju Muse Æazima Æatiæa (1979), bibliografiju pjesništva žena BiH (sa Ajšom Zahiroviæ, 1985), Ahmeda Muradbegoviæa (1987), literature o Nasrudin-hodži (1989), Bibliografiju štampe od 1865. do 1941. /na dobojskoj regiji/ (1990), Bibliografiju izdanja u NOB 1941-1945. /na dobojskoj regiji/ (1990), o Husein-kapetanu Gradašèeviæu (1991), bibliografije svih 25 autora u ediciji Muslimanska književnost XX vijeka (1991), priloge bibliografiji Mustafe Ejuboviæa – Šejh Juje (1997), o Kulinu banu (1998), bibliografiju Hamida Dizdara (sa Adilom Aliæem, 1998), o hadisima i hadiskim znanostima u Bošnjaka (1998), o muslimanskom porodiènom životu (1998), o vakufima i vakufskim institucijama u Bošnjaka (1998), o Kur’anu i tefsirskim znanostima u Bošnjaka (1998), o muslimanskim prosvjetnim ustanovama i islamskoj prosvjeti u Bošnjaka (1999), bibliografiju Mevlud u tradiciji Bošnjaka (2000).
Najznaèajnija objavljena mu je Bibliografija bošnjaèke književnosti (Sebil, Zagreb, 1994), impozantno djelo koje, u stvari, registrira literaturu o bošnjaèkoj književnosti, za koje dr. Mustafa Imamoviæ tvrdi da se bez njeg prouèavanje historije Bosne i Bošnjaka u svim njenim aspektima danas ne može ni zamisliti.
U rukopisu su ostale Æemanove bibliografije pisaca Avde Karabegoviæa Hasanbegova, Kasima Derakoviæa, Alije Isakoviæa, literature o srednjovjekovnoj Bosni, o Bosni i Hercegovini u kontekstu islamske civilizacije, te bibliografije literature o gradovima Tešanj (1989) i Stolac (1991) nastale kao pretpostavke za izradu monografija ovih gradova.
Bibliografski rad Mustafe Æemana sistematièan je i akribièan, te da je ostvarivao uvide u široku lepezu izvora. Uvjeti u kojima je radio, bez podrške države i moguænosti da u potrebnoj mjeri primjenjuje metod de visu, prisiljavali su ga da prilièno opsežno i èesto koristi sekundarne izvore, što se neminovno odražavalo na potpunost i preciznost podataka koje nudi.
Æeman je obilato pomagao i drugima pri izradi struènih i znanstvenih radova, “servisirajuæi” brojne doktorande, magistrande, studente iz raznih oblasti.
U toku agresije na BiH 1992-1995. g. objavio je desetak priloga u listu Ljiljan, a potom i u èasopisu Kabes (Mostar). Ti su tekstovi imali uglavnom edukativno-prosvjetiteljsku intenciju, uzrokovanu teškom ratnom situacijom, te predstavljaju manje važan segment Æemanova rada.
Posebno je, iz svoje neformalne pozicije, uticao na razvoj kulturnih zbivanja u Tešnju. Zahvaljujuæi njegovim inicijativama, 60-tih godina 20. stoljeæa reafirmiran je pjesnik Musa Æazim Æatiæ (Narodni univerzitet u Tešnju 1965. objavio je dizertaciju dr. Abdurahmana Nametka o Æatiæu, a 1968. i njegova Sabrana djela), otkupljena je biblioteka Hamida Dizdara (1968), pronašao je rukopis i inicirao objavljivanje knjige usmenih pjesama što ih je Salih Mešiæ skupio u tešanjskom kraju (Sa gornjeg èardaka, 1976), a održane su i brojne kulturne manifestacije koje je, u suštini, tih godina on osmišljavao. Uprkos tome, Æeman je 1997. g. osuðen na 60, a kasnije mu je kazna preinaèena na 30 dana zatvora, i to zbog posjedovanja i navodnog rasturanja knjige dr. Smaila Baliæa Kultura Bošnjaka - muslimanska komponenta koja je bila zabranjena.
Mustafa Æeman umro je u bolnici u Tešnju 28.7.1999. g, a sahranjen je u Miljanovcima kod Tešnja.
Literatura:
Smail Terziæ: Književno veèe u Tešnju posveæeno pjesnièkom djelu Muse Æazima Æatiæa, Osloboðenje, XXII/1965, 6121, 8; Isti: Otkupiæe se rukopisi Muse Æazima Æatiæa, Glas komuna (Doboj), X/1967, 453, 4; Senad Malohodžiæ: Na pozornici neimari. Mustafine ljubavi, Glas komuna, X/1968, 469, 4; /Radivoj Papiæ/: Dizdareva biblioteka odlazi u Tešanj, Veèernje novine (Sarajevo), V/1968, 214, 8; Isti: Don Kihot ili junak našeg doba, Veèernje novine, 3.11.1969; Luka Štekoviæ: Sa Mustafom Æemanom o “Hasanaginici”, Virovitièki list, 1.3.1974; Bogdan Šešlija: Kuæa Æemana, Glas komuna, XXVIII/1982, 1277, 12; Kasim Derakoviæ: Uraðena bibliografija Tešnja, Glas komuna, XXXIX/1985, 1445, 6; Sadik Šehiæ: Zbog èega su progonili Mustafu Æemana, Naši dani (Sarajevo), XXXVII/1990, 999, 38-39; Isti: Mustafa Æeman, bibliofil kojeg više nema, Most (Mostar), XXVI/2001, 140-141 (NS 51-52), 90-91; Amir Brka: Sjajan bibliofil i bibliograf - uz šezdeset i peti roðendan Mustafe Æemana, Islamska misao, XII/1990, 138, 59-60; Isti: Velik kao mrav (intervju), Behar (Zagreb), I/1993, 4-6, 28-29; Isti: Meðu najznaèajnijim bh. bibliografima. U knjizi: Svjetlosti kasabe - iz kulturne povijesti tešanjskoga kraja, Udruženje književnika Zenièko-dobojskog kantona, Zenica, 2002, 101-114; Tarik Kulenoviæ: Šest stoljeæa bošnjaèke književnosti. Mustafa Æeman: “Bibliografija bošnjaèke književnosti” /.../, Hrvatski i bošnjaèki tjednik, 17.11.1994, br. 11, 30. str; Zbornik radova èetvrtog simpozija - Zagrebaèka džamija, juli 1994, II, Promocija izdanja: Bibliografija bošnjaèke književnosti autora Mustafe Æemana /Objavljena izlaganja mr. Hilme Neimarlije, Asima Crnaliæa, dr. Remzije Hadžeifendiæ, dr. Smaila Baliæa i dr. Muhameda Filipoviæa./; Muhamed Hukoviæ: Stoljeæa književne rijeèi i èitateljske radosti. Mustafa Æeman: Bibliografija bošnjaèke književnosti /.../, Ljiljan, 15.2.1995, 31. str; Nedžad Fejziæ: Izniman kulturni pothvat. Mustafa Æeman, Bibliografija bošnjaèke književnosti /.../, Znak Bosne (Zenica), I/1995, 4, 50; Muhamed Kondžiæ: Zatvor zbog bošnjaštva, Gradina (Tešanj), II/1995, 8, 17; Midhat Brkiæ: Bosni je neophodan bibliografsko-leksikografski zavod (intervju), Gradina, II/1995, 12, 16-17; Enes Kujundžiæ: “Bibliografija bošnjaèke književnosti” Mustafe Æemana, Bosniaca (Sarajevo), 1996, 76-78; Mustafa Imamoviæ: Historija Bošnjaka, BZK “Preporod”, Sarajevo, 1997, 576. str; Salih Smajloviæ: “Bošnjaci su Islam primili kao kulturan i obrazovan narod” (intervju), Preporod, XXVIII/1998, brojevi 13/639 i 14/640; Alija Galijaševiæ: Kad Æeman umjesto bibliografije pravi budžet, u knjizi: Ekonomske prilike i bankarstvo u tešanjskom kraju kroz historiju, Centar za kulturu i obrazovanje & Planjax, Tešanj, 1999, 177-178. str; Alija Piriæ: Od Hasanaginice do Bibliografije bošnjaèke književnosti (intervju), Život, XLVI/1999, 1-2, 94-102; Muharem Omerdiæ: U spomen Mustafi Æemanu (1925.-1999.), Glasnik Rijaseta Islamske zajednice u BiH, LXI/1999, 7-8, 868-870.
AGIĆ, Dr. Senad ef.
AGOVIĆ, Šemso
AHMETAGIĆ, Prof. dr. Esad
AJANOVIĆ, Irfan
AJANOVIC, Midhat
AKMADZIC, Hazim
ALAGIĆ, General Mehmed
ALAGIC, Sukrija
ALIC, Meho
ALIHODŽIĆ, Dr.-Ing. Bernes
ALIKADIĆ, Bisera
ALISPAHIĆ, Mr. Fatmir
ALISPAHIC, Nijaz
ALISPAHIC, Selma
ARMIJA BiH
ARNAUT, Selim
AVDIĆ, Ćamil
ŠANTIĆ, Ferid Ferko
ŠKALJIĆ, Nezir-ef.
ŠTULANOVIĆ, Prof. dr. Muharem
ŽDRALOVIĆ, MUHAMED
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAMPARA, ESREF
ČAUŠEVIĆ, Mehmed Džemaludin ef.
ČEJVAN, Adem
ĆATIĆ, Ćazim - Musa
ĆATOVIĆ, Dr. Saffet
ĆEMAN, Mustafa - Roðen je 4.4.1925. g. u Jelahu kod Tešnja. Osnovnu školu završio u Jelahu, a potom Okružnu medresu (Behram-begovu) u Tuzli (1941). Službovao u sektoru financija u sreskim narodnim odborima u Tesliæu, Tešnju i Doboju. Od 1957. g. radio je u Bibliotekarskom odjelu zagrebaèke IRO “Zora” koji je diljem Jugoslavije osnovao preko 80 biblioteka, najviše u BiH. U tom periodu poèet æe baviti se bibliografskim istraživanjima, najprije bilježeæi literaturu o tešanjskom kraju, a potom proširujuæi zanimanje na mnoge teme i pisce iz BiH. U mirovinu je došao 1985. g, i do agresije je živio u Jelahu, da bi 1992. g. otišao u Hrvatsku. Vratio se u Jelah 1996. i nastavio svoj rad.
Objavio je: Bibliografiju radova o “Hasanaginici” 1774-1974. u znamenitom zborniku Hasanaginica (sa Alijom Isakoviæem, 1975), Graðu za bibliografiju humoristièke štampe u BiH (pod pseudonimom Edib Jelašanin, 1977), bibliografiju Muse Æazima Æatiæa (1979), bibliografiju pjesništva žena BiH (sa Ajšom Zahiroviæ, 1985), Ahmeda Muradbegoviæa (1987), literature o Nasrudin-hodži (1989), Bibliografiju štampe od 1865. do 1941. /na dobojskoj regiji/ (1990), Bibliografiju izdanja u NOB 1941-1945. /na dobojskoj regiji/ (1990), o Husein-kapetanu Gradašèeviæu (1991), bibliografije svih 25 autora u ediciji Muslimanska književnost XX vijeka (1991), priloge bibliografiji Mustafe Ejuboviæa – Šejh Juje (1997), o Kulinu banu (1998), bibliografiju Hamida Dizdara (sa Adilom Aliæem, 1998), o hadisima i hadiskim znanostima u Bošnjaka (1998), o muslimanskom porodiènom životu (1998), o vakufima i vakufskim institucijama u Bošnjaka (1998), o Kur’anu i tefsirskim znanostima u Bošnjaka (1998), o muslimanskim prosvjetnim ustanovama i islamskoj prosvjeti u Bošnjaka (1999), bibliografiju Mevlud u tradiciji Bošnjaka (2000).
Najznaèajnija objavljena mu je Bibliografija bošnjaèke književnosti (Sebil, Zagreb, 1994), impozantno djelo koje, u stvari, registrira literaturu o bošnjaèkoj književnosti, za koje dr. Mustafa Imamoviæ tvrdi da se bez njeg prouèavanje historije Bosne i Bošnjaka u svim njenim aspektima danas ne može ni zamisliti.
U rukopisu su ostale Æemanove bibliografije pisaca Avde Karabegoviæa Hasanbegova, Kasima Derakoviæa, Alije Isakoviæa, literature o srednjovjekovnoj Bosni, o Bosni i Hercegovini u kontekstu islamske civilizacije, te bibliografije literature o gradovima Tešanj (1989) i Stolac (1991) nastale kao pretpostavke za izradu monografija ovih gradova.
Bibliografski rad Mustafe Æemana sistematièan je i akribièan, te da je ostvarivao uvide u široku lepezu izvora. Uvjeti u kojima je radio, bez podrške države i moguænosti da u potrebnoj mjeri primjenjuje metod de visu, prisiljavali su ga da prilièno opsežno i èesto koristi sekundarne izvore, što se neminovno odražavalo na potpunost i preciznost podataka koje nudi.
Æeman je obilato pomagao i drugima pri izradi struènih i znanstvenih radova, “servisirajuæi” brojne doktorande, magistrande, studente iz raznih oblasti.
U toku agresije na BiH 1992-1995. g. objavio je desetak priloga u listu Ljiljan, a potom i u èasopisu Kabes (Mostar). Ti su tekstovi imali uglavnom edukativno-prosvjetiteljsku intenciju, uzrokovanu teškom ratnom situacijom, te predstavljaju manje važan segment Æemanova rada.
Posebno je, iz svoje neformalne pozicije, uticao na razvoj kulturnih zbivanja u Tešnju. Zahvaljujuæi njegovim inicijativama, 60-tih godina 20. stoljeæa reafirmiran je pjesnik Musa Æazim Æatiæ (Narodni univerzitet u Tešnju 1965. objavio je dizertaciju dr. Abdurahmana Nametka o Æatiæu, a 1968. i njegova Sabrana djela), otkupljena je biblioteka Hamida Dizdara (1968), pronašao je rukopis i inicirao objavljivanje knjige usmenih pjesama što ih je Salih Mešiæ skupio u tešanjskom kraju (Sa gornjeg èardaka, 1976), a održane su i brojne kulturne manifestacije koje je, u suštini, tih godina on osmišljavao. Uprkos tome, Æeman je 1997. g. osuðen na 60, a kasnije mu je kazna preinaèena na 30 dana zatvora, i to zbog posjedovanja i navodnog rasturanja knjige dr. Smaila Baliæa Kultura Bošnjaka - muslimanska komponenta koja je bila zabranjena.
Mustafa Æeman umro je u bolnici u Tešnju 28.7.1999. g, a sahranjen je u Miljanovcima kod Tešnja.
Literatura:
Smail Terziæ: Književno veèe u Tešnju posveæeno pjesnièkom djelu Muse Æazima Æatiæa, Osloboðenje, XXII/1965, 6121, 8; Isti: Otkupiæe se rukopisi Muse Æazima Æatiæa, Glas komuna (Doboj), X/1967, 453, 4; Senad Malohodžiæ: Na pozornici neimari. Mustafine ljubavi, Glas komuna, X/1968, 469, 4; /Radivoj Papiæ/: Dizdareva biblioteka odlazi u Tešanj, Veèernje novine (Sarajevo), V/1968, 214, 8; Isti: Don Kihot ili junak našeg doba, Veèernje novine, 3.11.1969; Luka Štekoviæ: Sa Mustafom Æemanom o “Hasanaginici”, Virovitièki list, 1.3.1974; Bogdan Šešlija: Kuæa Æemana, Glas komuna, XXVIII/1982, 1277, 12; Kasim Derakoviæ: Uraðena bibliografija Tešnja, Glas komuna, XXXIX/1985, 1445, 6; Sadik Šehiæ: Zbog èega su progonili Mustafu Æemana, Naši dani (Sarajevo), XXXVII/1990, 999, 38-39; Isti: Mustafa Æeman, bibliofil kojeg više nema, Most (Mostar), XXVI/2001, 140-141 (NS 51-52), 90-91; Amir Brka: Sjajan bibliofil i bibliograf - uz šezdeset i peti roðendan Mustafe Æemana, Islamska misao, XII/1990, 138, 59-60; Isti: Velik kao mrav (intervju), Behar (Zagreb), I/1993, 4-6, 28-29; Isti: Meðu najznaèajnijim bh. bibliografima. U knjizi: Svjetlosti kasabe - iz kulturne povijesti tešanjskoga kraja, Udruženje književnika Zenièko-dobojskog kantona, Zenica, 2002, 101-114; Tarik Kulenoviæ: Šest stoljeæa bošnjaèke književnosti. Mustafa Æeman: “Bibliografija bošnjaèke književnosti” /.../, Hrvatski i bošnjaèki tjednik, 17.11.1994, br. 11, 30. str; Zbornik radova èetvrtog simpozija - Zagrebaèka džamija, juli 1994, II, Promocija izdanja: Bibliografija bošnjaèke književnosti autora Mustafe Æemana /Objavljena izlaganja mr. Hilme Neimarlije, Asima Crnaliæa, dr. Remzije Hadžeifendiæ, dr. Smaila Baliæa i dr. Muhameda Filipoviæa./; Muhamed Hukoviæ: Stoljeæa književne rijeèi i èitateljske radosti. Mustafa Æeman: Bibliografija bošnjaèke književnosti /.../, Ljiljan, 15.2.1995, 31. str; Nedžad Fejziæ: Izniman kulturni pothvat. Mustafa Æeman, Bibliografija bošnjaèke književnosti /.../, Znak Bosne (Zenica), I/1995, 4, 50; Muhamed Kondžiæ: Zatvor zbog bošnjaštva, Gradina (Tešanj), II/1995, 8, 17; Midhat Brkiæ: Bosni je neophodan bibliografsko-leksikografski zavod (intervju), Gradina, II/1995, 12, 16-17; Enes Kujundžiæ: “Bibliografija bošnjaèke književnosti” Mustafe Æemana, Bosniaca (Sarajevo), 1996, 76-78; Mustafa Imamoviæ: Historija Bošnjaka, BZK “Preporod”, Sarajevo, 1997, 576. str; Salih Smajloviæ: “Bošnjaci su Islam primili kao kulturan i obrazovan narod” (intervju), Preporod, XXVIII/1998, brojevi 13/639 i 14/640; Alija Galijaševiæ: Kad Æeman umjesto bibliografije pravi budžet, u knjizi: Ekonomske prilike i bankarstvo u tešanjskom kraju kroz historiju, Centar za kulturu i obrazovanje & Planjax, Tešanj, 1999, 177-178. str; Alija Piriæ: Od Hasanaginice do Bibliografije bošnjaèke književnosti (intervju), Život, XLVI/1999, 1-2, 94-102; Muharem Omerdiæ: U spomen Mustafi Æemanu (1925.-1999.), Glasnik Rijaseta Islamske zajednice u BiH, LXI/1999, 7-8, 868-870.
[ A ] [ B ] [ C ] [ D ] [ E ] [ F ] [ G ] [ H ] [ I ] [ J ] [ K ] [ L ] [ M ] [ N ] [ O ] [ P ] [ R ] [ S ] [ T ] [ U ] [ V ] [ Z ]
ABDAGIĆ, MuhamedAGIĆ, Dr. Senad ef.
AGOVIĆ, Šemso
AHMETAGIĆ, Prof. dr. Esad
AJANOVIĆ, Irfan
AJANOVIC, Midhat
AKMADZIC, Hazim
ALAGIĆ, General Mehmed
ALAGIC, Sukrija
ALIC, Meho
ALIHODŽIĆ, Dr.-Ing. Bernes
ALIKADIĆ, Bisera
ALISPAHIĆ, Mr. Fatmir
ALISPAHIC, Nijaz
ALISPAHIC, Selma
ARMIJA BiH
ARNAUT, Selim
AVDIĆ, Ćamil
ŠANTIĆ, Ferid Ferko
ŠKALJIĆ, Nezir-ef.
ŠTULANOVIĆ, Prof. dr. Muharem
ŽDRALOVIĆ, MUHAMED
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAMPARA, ESREF
ČAUŠEVIĆ, Mehmed Džemaludin ef.
ČEJVAN, Adem
ĆATIĆ, Ćazim - Musa
ĆATOVIĆ, Dr. Saffet
