Dobri Bosnjani
SOKOLOVIC, Mehmed-pasa
Bošnjaèki vojskovoða, veæ istaknut u ratovima sa Ugarskom i Austrijom (1526-1533), u vrijeme sultana Sulejmana I Velièansvenog, Mehmed-paša Sokoloviæ obavlja razne dužnosti u carskom saraju. Veæ 1543 bio je zapovjednik dvorske straže (kapidžibaša), a 1546 biva unaprijeðen u kapundan-pašu. Za dalje ratne zasluge, posebno na istoku iu perzijskoj vojni, ovaj plemeniti Bošnjak dobiva polozaj treæeg vezira 1555. Diplomatski i vojni uspjesi otvorili su put Mehmed-paši ka položaju prvog èinovnika Carstva - 28.VI.1565 godine Mehmed-paša biva unaprijeðen na položaj prvog èinovnika Carstva. Nakon pogibije Sulejmana Velièanstvenog pod opsjednutim Sigetom 6.IX.1566, janjièari na juriš zauzimaju Siget tri dana kasnije. Pune tri sedmice, koliko je trajala opsada Sigeta u kojoj se nalazio Sulejman Velièanstveni, Mehmed-paša je èvrsto držao vojnu snagu Carstva u svojim rukama, a i kasnije punih 13 godina bio je - u sklopu Carstva - jedan od najsnažnijih svjetskih vladara. Osvajanjem Sigeta, pod vodstvom Bošnjaka Mehmed-paše Sokolovica, hrvatski ban Nikola Zrinski živ je zarobljen i odmah pogubljen. Njegovu odrubljenu glavu Mehmed paša Sokoloviæ šalje svom neæaku, Gulabi-agi, budimskom namjesniku sa zadatkom da je proslijedi do Beca na ugarski carski dvor. Mehmed-pasa je u meðuvremenu, a uz pomoæ carskog štitonoše Džafer bega i tajnog pisara Feriduna, pune tri sedmice krio od vojske i ostalih carskih dostojanstvenika smrt Sulejmana Velièanstvenog. Otac i sestra Mehmed paše Sokoloviæa su isto primili Islam. Otac Dimitrije dobio je ime Džemaludin Sinan beg, a sestra Šemsa se udala za Sinan bega Boljaniæa. Mehmed paša je podizao brojne zadužbine i vakufe širom Carstva, a u svome rodnom selu Sokoloviæima kod Rudog izgradio je prelijepu džamiju. Podigao je tri do pet mostova na prostoru Bosne, a to su æuprija na Drini u Višegradu, Arslanagiæa most u Trebinju, Vezirov most u Podgorici, most na ušæu Žepe u Drinu, i Kozju Æupriju u Sarajevu. Nema podataka da je Mehmed paša Sokoloviæ gradio kršæanske objekte po Bosni. Meðutim, vjerovatno je uticao na odluku osmanske države da obnovi Peæke Petrijaršije 1557, na èije je mjesto doveden Makarije koji je u Srpskoj historiografiji pogrešno smatran za Mehmed pašinog brata.
AGIĆ, Dr. Senad ef.
AGOVIĆ, Šemso
AHMETAGIĆ, Prof. dr. Esad
AJANOVIĆ, Irfan
AJANOVIC, Midhat
AKMADZIC, Hazim
ALAGIĆ, General Mehmed
ALAGIC, Sukrija
ALIC, Meho
ALIHODŽIĆ, Dr.-Ing. Bernes
ALIKADIĆ, Bisera
ALISPAHIĆ, Mr. Fatmir
ALISPAHIC, Nijaz
ALISPAHIC, Selma
ARMIJA BiH
ARNAUT, Selim
AVDIĆ, Ćamil
ŠANTIĆ, Ferid Ferko
ŠKALJIĆ, Nezir-ef.
ŠTULANOVIĆ, Prof. dr. Muharem
ŽDRALOVIĆ, MUHAMED
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAMPARA, ESREF
ČAUŠEVIĆ, Mehmed Džemaludin ef.
ČEJVAN, Adem
ĆATIĆ, Ćazim - Musa
ĆATOVIĆ, Dr. Saffet
Bošnjaèki vojskovoða, veæ istaknut u ratovima sa Ugarskom i Austrijom (1526-1533), u vrijeme sultana Sulejmana I Velièansvenog, Mehmed-paša Sokoloviæ obavlja razne dužnosti u carskom saraju. Veæ 1543 bio je zapovjednik dvorske straže (kapidžibaša), a 1546 biva unaprijeðen u kapundan-pašu. Za dalje ratne zasluge, posebno na istoku iu perzijskoj vojni, ovaj plemeniti Bošnjak dobiva polozaj treæeg vezira 1555. Diplomatski i vojni uspjesi otvorili su put Mehmed-paši ka položaju prvog èinovnika Carstva - 28.VI.1565 godine Mehmed-paša biva unaprijeðen na položaj prvog èinovnika Carstva. Nakon pogibije Sulejmana Velièanstvenog pod opsjednutim Sigetom 6.IX.1566, janjièari na juriš zauzimaju Siget tri dana kasnije. Pune tri sedmice, koliko je trajala opsada Sigeta u kojoj se nalazio Sulejman Velièanstveni, Mehmed-paša je èvrsto držao vojnu snagu Carstva u svojim rukama, a i kasnije punih 13 godina bio je - u sklopu Carstva - jedan od najsnažnijih svjetskih vladara. Osvajanjem Sigeta, pod vodstvom Bošnjaka Mehmed-paše Sokolovica, hrvatski ban Nikola Zrinski živ je zarobljen i odmah pogubljen. Njegovu odrubljenu glavu Mehmed paša Sokoloviæ šalje svom neæaku, Gulabi-agi, budimskom namjesniku sa zadatkom da je proslijedi do Beca na ugarski carski dvor. Mehmed-pasa je u meðuvremenu, a uz pomoæ carskog štitonoše Džafer bega i tajnog pisara Feriduna, pune tri sedmice krio od vojske i ostalih carskih dostojanstvenika smrt Sulejmana Velièanstvenog. Otac i sestra Mehmed paše Sokoloviæa su isto primili Islam. Otac Dimitrije dobio je ime Džemaludin Sinan beg, a sestra Šemsa se udala za Sinan bega Boljaniæa. Mehmed paša je podizao brojne zadužbine i vakufe širom Carstva, a u svome rodnom selu Sokoloviæima kod Rudog izgradio je prelijepu džamiju. Podigao je tri do pet mostova na prostoru Bosne, a to su æuprija na Drini u Višegradu, Arslanagiæa most u Trebinju, Vezirov most u Podgorici, most na ušæu Žepe u Drinu, i Kozju Æupriju u Sarajevu. Nema podataka da je Mehmed paša Sokoloviæ gradio kršæanske objekte po Bosni. Meðutim, vjerovatno je uticao na odluku osmanske države da obnovi Peæke Petrijaršije 1557, na èije je mjesto doveden Makarije koji je u Srpskoj historiografiji pogrešno smatran za Mehmed pašinog brata.
[ A ] [ B ] [ C ] [ D ] [ E ] [ F ] [ G ] [ H ] [ I ] [ J ] [ K ] [ L ] [ M ] [ N ] [ O ] [ P ] [ R ] [ S ] [ T ] [ U ] [ V ] [ Z ]
ABDAGIĆ, MuhamedAGIĆ, Dr. Senad ef.
AGOVIĆ, Šemso
AHMETAGIĆ, Prof. dr. Esad
AJANOVIĆ, Irfan
AJANOVIC, Midhat
AKMADZIC, Hazim
ALAGIĆ, General Mehmed
ALAGIC, Sukrija
ALIC, Meho
ALIHODŽIĆ, Dr.-Ing. Bernes
ALIKADIĆ, Bisera
ALISPAHIĆ, Mr. Fatmir
ALISPAHIC, Nijaz
ALISPAHIC, Selma
ARMIJA BiH
ARNAUT, Selim
AVDIĆ, Ćamil
ŠANTIĆ, Ferid Ferko
ŠKALJIĆ, Nezir-ef.
ŠTULANOVIĆ, Prof. dr. Muharem
ŽDRALOVIĆ, MUHAMED
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAMPARA, ESREF
ČAUŠEVIĆ, Mehmed Džemaludin ef.
ČEJVAN, Adem
ĆATIĆ, Ćazim - Musa
ĆATOVIĆ, Dr. Saffet
