Dobri Bosnjani
MUSIC, Muhamed
MUHAMED SIN MUSE ALLAMEK (MUSIÆ): je u starijim izvorima poznatiji pod nazivom Allamek (Sveznalica), a u novijim izvorima pod imenom Musiæ uz etnièku doznaku al-Bosnawi (Bošnjak) i as-Sarayi (Sarajlija). Muhamed Musiæ je roðen 1595. godine u Sarajevu, gdje završava Gazi Husrev-begovu medresu. U Sarajevu je bio jedan od najpoznatijih Bošnjaèkih filologa. U Istanbulu se školuje na tada jednom od najpriznatijih sveuèilista u svijetu - èuvenom Sahn- i Semanu, koji završava 1616 godine. Izvrsnu životnu karijeru provodi kao Profesor, Sudija, i Pisac. 1626 godine piše komentar djela ar-Risala aš'samsiyya i glose iz gramatike. Dr. Amir Ljuboviæ navodi da je Muhamed Musiæ držao i "predavanja iz logike prema vlastitom djelu." Veæ 1627 godine poèeo je da pise glosu uz komentar jednog poglavlja Kur'ana. Od 1629 godine predavao je na dvije škole, a 1633 - kao visoko cijenjeni skolar - biva imenovan za profesora èuvenog sveuèilista Sahn-i Semana. Pisao je djela i oblasti gramatike (sintakse, stilistike, i retorike). Godine 1634/5 biva imenovan za vrhovnog sudiju u Siriji (Halep), gdje je isto tako nastavio da radi kao ugledni profesor. Posljednje dane svog života, po nareðenju Mustafa-paše Silahdara, Muhamed Musiæ provodi u izolaciji (èuvena tvrðava Rumeli Hisan, blizu Istanbula). Naime, Mustafa-paša Sildahar se bojao da Muhamed Musiæ nebi obavijestio nadležne o zlodjelima i nasilju koje je Mustafa-paša Sildahar vršio u Siriji. Unatoè izolaciji, Musiæ dobiva jedno od najviših priznanja - postaje Carigradski Kadija 1636. Umro je iste godine u Rumeli Hisaru gdje je i sahranjen. Njegovo poznato djelo Glosa uz Mulla Dzamijev komentar arapske gramatike 'al-Kafija' stampano je 1890 godine u Istanbulu; sva ostala djela su saèuvana u prijepisima. Nadalje se proslavio u pisanju djela iz logike, prava, egzegeze Kur'ana i dogmatike.
Dr. Amir Ljuboviæ kaže da je Musiæevo osnovno polazište bilo "da se kod razmatranja bilo kojeg znanstvenog problema, pa i u dogmatici, ne smije prihvatiti kao neosporno taèno neko rješenje samo zbog toga sto je odgovor veæ dao neki autoritet, pa ma ko on bio." Na podruèju logike, najpoznatije mu je djelo Komentar 'Sunèanog Traktata' (djelo završeno 1626). Djelo je podijeljeno na: (1) Uvod i dvije rasprave - (a) O suštini logike i (b) O predmetu logike, (2) Prvi Èlanak: O pojedinaènim pojmovima - (a) O rijeèima, (b) O znaèenjima, (c) O univerzalijama i partikularijama i (d) o definicijama, (3) Drugi Èlanak - sa Uvodom o Definiciji Suda i (a) o kategorièkom sudu, (b) o kondicionalnim sudovima, i (3) o pravilima suda (neposrednim formama zakljuèivanja), (4) Treæi Èlanak - O Silogizmu - (a) Definicija, njeni dijelovi i figure, (b) O izmješanim silogizmima (modalnim), (c) O povezanom silogizmu, (d) O razdvojenom silogizmu, i (e) Dopune o silogizmu, te (5) Zakljuèak - sa dvije rasprave (a) O sadržajima silogizama, i (b) O dijelovima znanosti.
AGIĆ, Dr. Senad ef.
AGOVIĆ, Šemso
AHMETAGIĆ, Prof. dr. Esad
AJANOVIĆ, Irfan
AJANOVIC, Midhat
AKMADZIC, Hazim
ALAGIĆ, General Mehmed
ALAGIC, Sukrija
ALIC, Meho
ALIHODŽIĆ, Dr.-Ing. Bernes
ALIKADIĆ, Bisera
ALISPAHIĆ, Mr. Fatmir
ALISPAHIC, Nijaz
ALISPAHIC, Selma
ARMIJA BiH
ARNAUT, Selim
AVDIĆ, Ćamil
ŠANTIĆ, Ferid Ferko
ŠKALJIĆ, Nezir-ef.
ŠTULANOVIĆ, Prof. dr. Muharem
ŽDRALOVIĆ, MUHAMED
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAMPARA, ESREF
ČAUŠEVIĆ, Mehmed Džemaludin ef.
ČEJVAN, Adem
ĆATIĆ, Ćazim - Musa
ĆATOVIĆ, Dr. Saffet
MUHAMED SIN MUSE ALLAMEK (MUSIÆ): je u starijim izvorima poznatiji pod nazivom Allamek (Sveznalica), a u novijim izvorima pod imenom Musiæ uz etnièku doznaku al-Bosnawi (Bošnjak) i as-Sarayi (Sarajlija). Muhamed Musiæ je roðen 1595. godine u Sarajevu, gdje završava Gazi Husrev-begovu medresu. U Sarajevu je bio jedan od najpoznatijih Bošnjaèkih filologa. U Istanbulu se školuje na tada jednom od najpriznatijih sveuèilista u svijetu - èuvenom Sahn- i Semanu, koji završava 1616 godine. Izvrsnu životnu karijeru provodi kao Profesor, Sudija, i Pisac. 1626 godine piše komentar djela ar-Risala aš'samsiyya i glose iz gramatike. Dr. Amir Ljuboviæ navodi da je Muhamed Musiæ držao i "predavanja iz logike prema vlastitom djelu." Veæ 1627 godine poèeo je da pise glosu uz komentar jednog poglavlja Kur'ana. Od 1629 godine predavao je na dvije škole, a 1633 - kao visoko cijenjeni skolar - biva imenovan za profesora èuvenog sveuèilista Sahn-i Semana. Pisao je djela i oblasti gramatike (sintakse, stilistike, i retorike). Godine 1634/5 biva imenovan za vrhovnog sudiju u Siriji (Halep), gdje je isto tako nastavio da radi kao ugledni profesor. Posljednje dane svog života, po nareðenju Mustafa-paše Silahdara, Muhamed Musiæ provodi u izolaciji (èuvena tvrðava Rumeli Hisan, blizu Istanbula). Naime, Mustafa-paša Sildahar se bojao da Muhamed Musiæ nebi obavijestio nadležne o zlodjelima i nasilju koje je Mustafa-paša Sildahar vršio u Siriji. Unatoè izolaciji, Musiæ dobiva jedno od najviših priznanja - postaje Carigradski Kadija 1636. Umro je iste godine u Rumeli Hisaru gdje je i sahranjen. Njegovo poznato djelo Glosa uz Mulla Dzamijev komentar arapske gramatike 'al-Kafija' stampano je 1890 godine u Istanbulu; sva ostala djela su saèuvana u prijepisima. Nadalje se proslavio u pisanju djela iz logike, prava, egzegeze Kur'ana i dogmatike.
Dr. Amir Ljuboviæ kaže da je Musiæevo osnovno polazište bilo "da se kod razmatranja bilo kojeg znanstvenog problema, pa i u dogmatici, ne smije prihvatiti kao neosporno taèno neko rješenje samo zbog toga sto je odgovor veæ dao neki autoritet, pa ma ko on bio." Na podruèju logike, najpoznatije mu je djelo Komentar 'Sunèanog Traktata' (djelo završeno 1626). Djelo je podijeljeno na: (1) Uvod i dvije rasprave - (a) O suštini logike i (b) O predmetu logike, (2) Prvi Èlanak: O pojedinaènim pojmovima - (a) O rijeèima, (b) O znaèenjima, (c) O univerzalijama i partikularijama i (d) o definicijama, (3) Drugi Èlanak - sa Uvodom o Definiciji Suda i (a) o kategorièkom sudu, (b) o kondicionalnim sudovima, i (3) o pravilima suda (neposrednim formama zakljuèivanja), (4) Treæi Èlanak - O Silogizmu - (a) Definicija, njeni dijelovi i figure, (b) O izmješanim silogizmima (modalnim), (c) O povezanom silogizmu, (d) O razdvojenom silogizmu, i (e) Dopune o silogizmu, te (5) Zakljuèak - sa dvije rasprave (a) O sadržajima silogizama, i (b) O dijelovima znanosti.
[ A ] [ B ] [ C ] [ D ] [ E ] [ F ] [ G ] [ H ] [ I ] [ J ] [ K ] [ L ] [ M ] [ N ] [ O ] [ P ] [ R ] [ S ] [ T ] [ U ] [ V ] [ Z ]
ABDAGIĆ, MuhamedAGIĆ, Dr. Senad ef.
AGOVIĆ, Šemso
AHMETAGIĆ, Prof. dr. Esad
AJANOVIĆ, Irfan
AJANOVIC, Midhat
AKMADZIC, Hazim
ALAGIĆ, General Mehmed
ALAGIC, Sukrija
ALIC, Meho
ALIHODŽIĆ, Dr.-Ing. Bernes
ALIKADIĆ, Bisera
ALISPAHIĆ, Mr. Fatmir
ALISPAHIC, Nijaz
ALISPAHIC, Selma
ARMIJA BiH
ARNAUT, Selim
AVDIĆ, Ćamil
ŠANTIĆ, Ferid Ferko
ŠKALJIĆ, Nezir-ef.
ŠTULANOVIĆ, Prof. dr. Muharem
ŽDRALOVIĆ, MUHAMED
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAMPARA, ESREF
ČAUŠEVIĆ, Mehmed Džemaludin ef.
ČEJVAN, Adem
ĆATIĆ, Ćazim - Musa
ĆATOVIĆ, Dr. Saffet
