Dobri Bosnjani
EJUBOVIĆ, Mustafa - šejh Jujo
spada u vrstu najistaknutijih Bošnjaèkih pisaca na arapskom jeziku. Njegovo puno ime je Mustafa Yuyo b.Yusuf b. Murad Ayyubi-zade al-Mostari al-Bosnawi. Roæen je 1561 godine u Mostaru, a 1677 godine odlazi na školovanje u Istanbul, na èuveno sveuèilište Sahn-i Seman, i nakon èetiri godine ga završava. Kako Dr. Amir Ljuboviæ navodi, Ejuboviæevi biografi bilježe kako je "Šejh Jujo dobro uviðao slabost, uèmalost i težinu stare skolastièke metode nastave u medresama, pa je svojim metodom predavanja i svojim udžbenicima pokušao da krèi nove puteve u metodici nastave." U Istanbulu je napisao desetak djela, te veæii broj spisa iz gotovo svih oblasti. Napisao je i 27 kraæih i dužih rasprava, meðu kojima su najbrojniji nauèni radovi iz logike i disputacije (13 djela), prava (6 djela). Dodatno je napisao rad iz perzijske leksikografije i metrike, dva djela iz dogmatike, te sastavio zbirku vazova. Pretpostavlja se, prema broju saèuvanih spisa, da je napisao preko 60 nauènih djela. Od 1692 postaje Mostarski muftija. Vrijeme provedeno u Mostaru koristi za angažiranje u prosvjeti, predavanje, pisanje udžbenika i drugih aktivnosti. Umire u Mostaru 16. Jula 1707 godine. U Predgovoru djela Komentar 'Obuke iz Logike i Apologetike' bilježi da se dugo bavio ovim dvjema disciplinama i iz tih podruèja napisao izvjestan broj korisnih, manjih i veæih, radova. Dr. Amir Ljuboviæ navodi da je Šejh Jujo "bio zaokupljen pitanjima iz logike koja su se nužno vezivala za dijalektiku, tkz. nauku o pojmovima, zatim za sintaksu, stilistiku i retoriku."
Njegovo prvo djelo Komentar 'Esirijevog Traktata iz Logike' tj. Komentar 'Isagoge' nastalo je 1682 godine. Nakon predgovora, ovo djelo je podijeljeno na devet poglavlja: (1) Isagoga (rasprave o rijeèima, znaèenjima rijeèi, odnosu izmeðu rijeèi i ideja, zatim o pojmovima i o pet univerzalija - vrsta, rod, razlika, svojstvenost i akcidencija), (2) O interpretativnom govoru (o pravilima formiranja definicije i deskripcije), (3) O sudovima, (4) O silogizmu, (5) Apodiktika, (6) Dijalektika, (7) Retorika, (8) Poetika, i (9) Sofistika. Ovo djelo nosi naziv Korisna glosa uz 'Al-Fenarijeve napomene' za Esirudinov traktat iz logike. Njegovo drugo djelo iz logike, Novi Komentar 'Sunèanog Traktata' biva zavrseno 1690 godine. Djelo je podijeljeno na Uvod, tri opsezna èlanka i Zakljuèak: (1) O pojedinaènim pojmovima (odsjek o rijeèima, jednostavnim idejama, i istrazivanjima opæeg i pojedinaènog), (2) O sudovima (odsjek o kategorièkom sudu, istraživanje o njegovim dijelovima i podjelama, utvrdjivanju kvantiteta sudova, odreðenosti i dosegu sudova, i o modalnim sudovima) zatim odsjek o podjeli kondicionalnih sudova, neposrednom zakljuèivanju (istraživanje o opozijici sudova - kontradiktornost i kontrarnost, istraživaje o konverziji - ekvipolencija, istraživanje kontrapozicije, i istraživanje o kondicionalnim sudovima), (3) O silogizmu (odsjek o definiciji silogizma i njegovim dijelovima (prva, druga, treæa, i èetvrta figura), zatim odsjek o uslovima zakljuèivanja s obzirom na modalitet u izmiješanim silogizmima (prva, druga, treæa, i èetvrta figura), zatim odsjek o povezanom silogizmu kod kondicionalnih sudova (konjunktivni sudovi, disjunktivni sudovi, kategorièki i konjunktivni, kategorièki i disjunktivni, konjunktivni i disjunktivni), zatim odsjek o rastavljenom silogizmu, o dopunama silogizma (složeni silogizmi, silogizam apsurda, indukcija, analogija), te Zakljuèak koji se sastoji od dva poglavlja: (1) Istraživanje o sastavnim dijelovima silogizama (neosporno sigurna znanja - prva znanja i aksiomi, saznanja na osnovu iskustva, saznanja steèena eksperimentom, intuitivna saznanja, prenesena saznanja, propozicije u cijoj osnovi leže silogizmi, apodiktika, te dijalektika, retorika, poetika, i sofistika); i na kraju (2) Istraživanje o dijelovima znanosti (predmeti znanosti, principi znanosti - aksiomi, postulati, hipoteze, i pitanje znanosti - teze).
Veæ 1692, Mustafa Ejuboviæ se ponovo osvræe na Isagogu Esirudina al-Ebherija, jer misli da æe time razjasniti niz pitanja iz logike. Dr. Amir Ljuboviæ navodi da je Mustafa Ejuboviæ "nastojao da poveže marginalije i da na diskretan naèin skrene pažnju èitaocu gdje poèinje i gdje završava problematika iz pojedinih poglavlja osnovnog teksta." Njegovo posljednje djelo iz oblasti logike Komentar 'Obuke iz Logike i Apologetike' nastaje 1706 godine. Nakon Uvoda sa raspravama o znaèenju rijeèi i shvaæanju, djelo je podjeljeno na dvije opsežne kategorije sa petnaest poglavlja i zakljuèkom: Prva kategorija - Predodžbe - koja se satoji od šest poglavlja: (1) pet univerzalija, (2) o rodovima, (3) izricanje o neèemu, (4) èinilac za "višeg" je èinilac za "nižeg", (5) zakljuèak o istrazivanjima univerzalija, i (6) odjeljak o onome sto definira nešto; zatim Druga Kategorija - Tvrdnje - koja se satoji od devet poglavlja: (1) kondicionalni sudovi, (2) o opoziciji, (3) o konverziji, (4) o kontrapoziciji, (5) o kondicionalnom sastavljenom silogizmu, (7) o rastavljenom silogizmu, (8) o indukciji, i zadnje poglavlje (9) silogizam je ili apodiktièki.... Zatim slijedi zakljuèak koji govori o dijelovima znanosti.
AGIĆ, Dr. Senad ef.
AGOVIĆ, Šemso
AHMETAGIĆ, Prof. dr. Esad
AJANOVIĆ, Irfan
AJANOVIC, Midhat
AKMADZIC, Hazim
ALAGIĆ, General Mehmed
ALAGIC, Sukrija
ALIC, Meho
ALIHODŽIĆ, Dr.-Ing. Bernes
ALIKADIĆ, Bisera
ALISPAHIĆ, Mr. Fatmir
ALISPAHIC, Nijaz
ALISPAHIC, Selma
ARMIJA BiH
ARNAUT, Selim
AVDIĆ, Ćamil
ŠANTIĆ, Ferid Ferko
ŠKALJIĆ, Nezir-ef.
ŠTULANOVIĆ, Prof. dr. Muharem
ŽDRALOVIĆ, MUHAMED
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAMPARA, ESREF
ČAUŠEVIĆ, Mehmed Džemaludin ef.
ČEJVAN, Adem
ĆATIĆ, Ćazim - Musa
ĆATOVIĆ, Dr. Saffet
spada u vrstu najistaknutijih Bošnjaèkih pisaca na arapskom jeziku. Njegovo puno ime je Mustafa Yuyo b.Yusuf b. Murad Ayyubi-zade al-Mostari al-Bosnawi. Roæen je 1561 godine u Mostaru, a 1677 godine odlazi na školovanje u Istanbul, na èuveno sveuèilište Sahn-i Seman, i nakon èetiri godine ga završava. Kako Dr. Amir Ljuboviæ navodi, Ejuboviæevi biografi bilježe kako je "Šejh Jujo dobro uviðao slabost, uèmalost i težinu stare skolastièke metode nastave u medresama, pa je svojim metodom predavanja i svojim udžbenicima pokušao da krèi nove puteve u metodici nastave." U Istanbulu je napisao desetak djela, te veæii broj spisa iz gotovo svih oblasti. Napisao je i 27 kraæih i dužih rasprava, meðu kojima su najbrojniji nauèni radovi iz logike i disputacije (13 djela), prava (6 djela). Dodatno je napisao rad iz perzijske leksikografije i metrike, dva djela iz dogmatike, te sastavio zbirku vazova. Pretpostavlja se, prema broju saèuvanih spisa, da je napisao preko 60 nauènih djela. Od 1692 postaje Mostarski muftija. Vrijeme provedeno u Mostaru koristi za angažiranje u prosvjeti, predavanje, pisanje udžbenika i drugih aktivnosti. Umire u Mostaru 16. Jula 1707 godine. U Predgovoru djela Komentar 'Obuke iz Logike i Apologetike' bilježi da se dugo bavio ovim dvjema disciplinama i iz tih podruèja napisao izvjestan broj korisnih, manjih i veæih, radova. Dr. Amir Ljuboviæ navodi da je Šejh Jujo "bio zaokupljen pitanjima iz logike koja su se nužno vezivala za dijalektiku, tkz. nauku o pojmovima, zatim za sintaksu, stilistiku i retoriku."
Njegovo prvo djelo Komentar 'Esirijevog Traktata iz Logike' tj. Komentar 'Isagoge' nastalo je 1682 godine. Nakon predgovora, ovo djelo je podijeljeno na devet poglavlja: (1) Isagoga (rasprave o rijeèima, znaèenjima rijeèi, odnosu izmeðu rijeèi i ideja, zatim o pojmovima i o pet univerzalija - vrsta, rod, razlika, svojstvenost i akcidencija), (2) O interpretativnom govoru (o pravilima formiranja definicije i deskripcije), (3) O sudovima, (4) O silogizmu, (5) Apodiktika, (6) Dijalektika, (7) Retorika, (8) Poetika, i (9) Sofistika. Ovo djelo nosi naziv Korisna glosa uz 'Al-Fenarijeve napomene' za Esirudinov traktat iz logike. Njegovo drugo djelo iz logike, Novi Komentar 'Sunèanog Traktata' biva zavrseno 1690 godine. Djelo je podijeljeno na Uvod, tri opsezna èlanka i Zakljuèak: (1) O pojedinaènim pojmovima (odsjek o rijeèima, jednostavnim idejama, i istrazivanjima opæeg i pojedinaènog), (2) O sudovima (odsjek o kategorièkom sudu, istraživanje o njegovim dijelovima i podjelama, utvrdjivanju kvantiteta sudova, odreðenosti i dosegu sudova, i o modalnim sudovima) zatim odsjek o podjeli kondicionalnih sudova, neposrednom zakljuèivanju (istraživanje o opozijici sudova - kontradiktornost i kontrarnost, istraživaje o konverziji - ekvipolencija, istraživanje kontrapozicije, i istraživanje o kondicionalnim sudovima), (3) O silogizmu (odsjek o definiciji silogizma i njegovim dijelovima (prva, druga, treæa, i èetvrta figura), zatim odsjek o uslovima zakljuèivanja s obzirom na modalitet u izmiješanim silogizmima (prva, druga, treæa, i èetvrta figura), zatim odsjek o povezanom silogizmu kod kondicionalnih sudova (konjunktivni sudovi, disjunktivni sudovi, kategorièki i konjunktivni, kategorièki i disjunktivni, konjunktivni i disjunktivni), zatim odsjek o rastavljenom silogizmu, o dopunama silogizma (složeni silogizmi, silogizam apsurda, indukcija, analogija), te Zakljuèak koji se sastoji od dva poglavlja: (1) Istraživanje o sastavnim dijelovima silogizama (neosporno sigurna znanja - prva znanja i aksiomi, saznanja na osnovu iskustva, saznanja steèena eksperimentom, intuitivna saznanja, prenesena saznanja, propozicije u cijoj osnovi leže silogizmi, apodiktika, te dijalektika, retorika, poetika, i sofistika); i na kraju (2) Istraživanje o dijelovima znanosti (predmeti znanosti, principi znanosti - aksiomi, postulati, hipoteze, i pitanje znanosti - teze).
Veæ 1692, Mustafa Ejuboviæ se ponovo osvræe na Isagogu Esirudina al-Ebherija, jer misli da æe time razjasniti niz pitanja iz logike. Dr. Amir Ljuboviæ navodi da je Mustafa Ejuboviæ "nastojao da poveže marginalije i da na diskretan naèin skrene pažnju èitaocu gdje poèinje i gdje završava problematika iz pojedinih poglavlja osnovnog teksta." Njegovo posljednje djelo iz oblasti logike Komentar 'Obuke iz Logike i Apologetike' nastaje 1706 godine. Nakon Uvoda sa raspravama o znaèenju rijeèi i shvaæanju, djelo je podjeljeno na dvije opsežne kategorije sa petnaest poglavlja i zakljuèkom: Prva kategorija - Predodžbe - koja se satoji od šest poglavlja: (1) pet univerzalija, (2) o rodovima, (3) izricanje o neèemu, (4) èinilac za "višeg" je èinilac za "nižeg", (5) zakljuèak o istrazivanjima univerzalija, i (6) odjeljak o onome sto definira nešto; zatim Druga Kategorija - Tvrdnje - koja se satoji od devet poglavlja: (1) kondicionalni sudovi, (2) o opoziciji, (3) o konverziji, (4) o kontrapoziciji, (5) o kondicionalnom sastavljenom silogizmu, (7) o rastavljenom silogizmu, (8) o indukciji, i zadnje poglavlje (9) silogizam je ili apodiktièki.... Zatim slijedi zakljuèak koji govori o dijelovima znanosti.
[ A ] [ B ] [ C ] [ D ] [ E ] [ F ] [ G ] [ H ] [ I ] [ J ] [ K ] [ L ] [ M ] [ N ] [ O ] [ P ] [ R ] [ S ] [ T ] [ U ] [ V ] [ Z ]
ABDAGIĆ, MuhamedAGIĆ, Dr. Senad ef.
AGOVIĆ, Šemso
AHMETAGIĆ, Prof. dr. Esad
AJANOVIĆ, Irfan
AJANOVIC, Midhat
AKMADZIC, Hazim
ALAGIĆ, General Mehmed
ALAGIC, Sukrija
ALIC, Meho
ALIHODŽIĆ, Dr.-Ing. Bernes
ALIKADIĆ, Bisera
ALISPAHIĆ, Mr. Fatmir
ALISPAHIC, Nijaz
ALISPAHIC, Selma
ARMIJA BiH
ARNAUT, Selim
AVDIĆ, Ćamil
ŠANTIĆ, Ferid Ferko
ŠKALJIĆ, Nezir-ef.
ŠTULANOVIĆ, Prof. dr. Muharem
ŽDRALOVIĆ, MUHAMED
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAMPARA, ESREF
ČAUŠEVIĆ, Mehmed Džemaludin ef.
ČEJVAN, Adem
ĆATIĆ, Ćazim - Musa
ĆATOVIĆ, Dr. Saffet
