Dobri Bosnjani
TANOVIC, Dr. Mustafa
roðen je 10. maja 1934. godine u malom selu Meðuljiæe, pet kilometara od Gacka. Selo ima samo dvadesetak kuæa ali je svaka porodica poklanjala veoma veliku pažnju obrazovanju i školovanju mladih naraštaja. Koliko mi je poznato i sada ima sedam živih doktora nauka iz tog seoceta, a broj lica sa univerzitetskim obrazovanjem sigurno prelazi sedamdesetak lica (muškaraca i žena). Selo danas više ne postoji: Srbi su opkljaèkali sve što se moglo opljaèkati imovinu, stoku, ureðaje, mehanizaciju itd., i u skladu sa njihovim zlocinackim obicajima, zatim zapalili cijelo selo. Niti jedna jedina kuæa, pa cak niti jedna jedina štala nije pošteðena.
Do upisa na Univerzitet u Sarajevo školovao se u Mostaru, Sarajevu i Zenici. Godine 1955., upisao se na Filozofski fakultet u Sarajevu, grupa njemaèki jezik sa književnošæu i engleski jezik sa književnošæu. Nakon diplomiranja poèeo je raditi u Zenici u osnovnoj i srednjim školama, jer je kao stipendista te opcine bio obavezan da tamo radi. Poèetak nastave engleskog jezika u gradu Zenici je vezan za dr. Tanovica jer je prvi koji je tamo poèeo nastavu tog jezika. Kao istaknuti profesor njemaèkog i engleskog jezika izabran je za savjetnika (tada inspektora), za nastavu njemaèkog i engleskopg jezika za 12 opcina srednje Bosne za osnovne i srednje školu.
Posao savjetnika (inspektora, je shvatio veoma ozbiljno i uložio mnogo truda da se obavijesti o tadašnjim trendovima nastave stranih jezika u svijetu sa željom i ciljem da odabere i preporuèi one nastavne tehnike i postupke, one nastavne metode koje bi bile najefikasnije u našim specifiènim uslovima (prervelik broj uèenika u odjeljenju, slaba materijalna opremljenost nastave i slièno). Rezultat tog nastojanja jeste knjiga koju je objavila izdavaèka kuæa “Svjetlost” Sarajevo (1972. g.) pod naslovom: Savremena nastava stranih jezika – teorija i praksa – knjiga prva. ” Uporedo sa tim je poèeo objavljivati udžbenike njemaèkog jezika za srednje škole (kao koautor, zajedno sa kolegom Stankoviæem), koji su odražavali Tanoviceve poglede i pristupe nastavi stranih jezika. Ukupno je objavio 11 udžbenika njemaèkog jezika za razlièite srednje škole i za sve razrede. Pored toga objavio je još dvije knjige koje su tretirale metodiku nastave stranih jezika “Savremena nastava stranih - jezika knjiga druga”, te “Prilozi metodici nastave stranih jezika”. Izdao je zbirke testova za njemaèki i engleski jezik za osnovnu školu (VII i VIII razred). Ukupno je do 1990. godine objavio 17 knjiga, neke kao autor a neke kao koautor.
Zbog steèene reputacije pozvan je na Filozofski fakultet u Sarajevu gdje je u svojstvu honorarong profesora predavao metodiku njemaèkog jezika. Takoðer, zbog steèene reputacije ponuðeno mu je mjesto savjetnika za nastavu njemaèkog i engleskog jezika za podruèje cijele Hercegovine (za osnovne i srednje škole), što je i prihvatio 1976. godine. Istrovremeno je predavao njemaèki i engleski jezik na Mašinskom fakultetu u Mostaru, zatim jedno vrijeme na Ekonomskom fakultetu takoðer u Mostaru. Godine 1985., primljen je u stalni radni odnos na Graðevinskom fakultetu u Mostaru gdje je predavao njemaèki i engleski jezik.
Uèestvovao je na više svjetskih kongresa za primijenjenu lingvistike (Leipzig, München, Berlin, Exeter, Sarajevo), i drugi a na nekima je imao i svoja izlaganja.
Odbranio je doktorsku tezu iz primijenjene lingvistike na Filozofskom fakultetu
u Sarajevu, a izabran je za prorektora za univerzitet “Džemal Bijediæ” u
Mostaru.
U toku srpsko-crnogorske agresije na BiH proveo je cijelu jednu godinu u okupiranom Mostaru i organizovao nastavu u ratnim uslovima, organizovao polaganje ispita i slièno. Èak su se i magistarski radovi branili na našem univerzitetu, iako je tzv. JNA svakodnevno granatirala taj grad, iako su prve mete tog granatiranja bile zgarde fakulteta na kojima se, u veoma teškim uslovima, odvijala nastava i druge uobièajene aktivnosti.
Polovinom 1993. nastupila je poznata agresija iz Hravatske i dio Mostara u kome
je živio sa svojom porodicom. Grad je bio okupiran od strane HV i HVO, i tada je hitno morao napustiti grad. U
protivnom bi sigurno bio zatvoren u logor pa cak ubijen, ako ne bi prihvatio da
radi ono što mi se naredi. Tada je bio prorektor Univerziteta i kao takav
sigurno na meti ili da bude primoran na “saradnju” ili uklonjen na jedan od
naèina koji su tada bili uobièajeni njihovom ratovanju.
Krajem jula 1993. godine došao je u New York. Ubrzo iza toga (u septembru
iste godine), poèeo je raditi na Columbia University u New York-u gdje je
predavao njemaèki jezik. Na tom èuvenom univerzitetu je predavao sedam
semestara. Veæ sedam godina predaje njemaèki jezik na èuvenom New School
University New York. Takoðer, veæ šest godina predaje ESL na Maymount
Manhattan College –u.
U vrijeme kada se ja školovao nije plaæao za svoje obrazovanje (školovanje je bilo besplatno) a imao je i stipendiju kojom je mogao platiti troškove smještaja ishrane u studentskom domu. Kad je došao u New York osjeæao je potrebu da na neki naèin pomognem našim BH izbjeglicama u znak zahvalnosti što je i sam imao priliku da se besplatno školuje. Osjeæao je to kao svoj dug i obavezu, jer sam je školovan sredstvima koja su poticala od radnika i radnica naše Bosne i Hercegovine. Stoga je odluèio da ponudi ono što je mogao: besplatnu nastavu engleskog jezika svim izbjeglicama, kako bi se oni lakše snašli, lakše našli posao u zanimanjima za koja su bili osposobljeni u našoj domovini. Veoma mnogo èasova je održao besplatno (i u okviru kurseva i privatno), ali o tome, o broju i vremenu održavanja tih kurseva i privatnih èasova cak ni sam prof. Tanovic nema pouzdanu evidenciju i za time veoma zali.
Ustvari, pored same nastave engleskog jezika koju je obavljao, moglo bi se reci da je bio i savjetnik nasim prognanicima koji su nasli utociste u New York-u za brojna pitanja. Nastavu je obavljao na vise mjesta na njujorskom podrucju, odnosno odlazio je tamo gdje bi i samim polaznicima bilo najjednostavnije zbog ne salazenja i nepoznavanja samog grada.
Priznanja i nagrade
1. Za objavljeni rad “Heinrich Heine – život i rad” dobio je još kao student novèanu nagradu Univerziteta u Sarajevu koja se zvala nagrada “Hasan Brkiæ”
2. Za objavljene knjige “Svjetlost” Sarajevo mu je dodijelilo plaketu i novèanu nagradu: “Mitar Trifunoviæ – Uèo”
3. U Pedagoškoj enciklopediji Jugoslavije (koja je izdata u Sarajevu, Zagrebu, Beograda i Novom Sadu) pominje se mali broj autora u domenu stranih jezika. Meðu njima je i Tanovicevo ime gdje su pomenute i knjige kao preporuèena literatura.
4. Kao nagradu za doprinos poboljšanju nastave stranih jezika Amerièki konzulat u Sarajevu mu je dodijelio jednomjeseènu stipendiju za posjetu škola i univerziteta u SAD.
5. Mašinski fakultet u Mostaru mu je dodijelio plaketu za dostignuæa u nastavno-nauènom radu.
6. Literacy Assistance Center New York mu je 2002. godine na prijedlog Marymount Manhattan College – a dodijelio “Adult Literacy Recognition Award” za dostignuæa i uspješnost nastave englekog jezika na ESL kursevima.
U posljednje dvije tri godine odlazim povremeno u Mostar gdje održava predavanja i ispite iz Morfologije engleskog jezika i Morfologije njemaèkog jezika. To mu predstavlja veliko zadovoljstvo da to moze èiniti da i tako da svoj doprinos našoj zajednici, da pomogne njeno obnavljanje u sferi visoko školskog obrazovanja.
Esad R. KRCIC
AGIĆ, Dr. Senad ef.
AGOVIĆ, Šemso
AHMETAGIĆ, Prof. dr. Esad
AJANOVIĆ, Irfan
AJANOVIC, Midhat
AKMADZIC, Hazim
ALAGIĆ, General Mehmed
ALAGIC, Sukrija
ALIC, Meho
ALIHODŽIĆ, Dr.-Ing. Bernes
ALIKADIĆ, Bisera
ALISPAHIĆ, Mr. Fatmir
ALISPAHIC, Nijaz
ALISPAHIC, Selma
ARMIJA BiH
ARNAUT, Selim
AVDIĆ, Ćamil
ŠANTIĆ, Ferid Ferko
ŠKALJIĆ, Nezir-ef.
ŠTULANOVIĆ, Prof. dr. Muharem
ŽDRALOVIĆ, MUHAMED
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAMPARA, ESREF
ČAUŠEVIĆ, Mehmed Džemaludin ef.
ČEJVAN, Adem
ĆATIĆ, Ćazim - Musa
ĆATOVIĆ, Dr. Saffet
roðen je 10. maja 1934. godine u malom selu Meðuljiæe, pet kilometara od Gacka. Selo ima samo dvadesetak kuæa ali je svaka porodica poklanjala veoma veliku pažnju obrazovanju i školovanju mladih naraštaja. Koliko mi je poznato i sada ima sedam živih doktora nauka iz tog seoceta, a broj lica sa univerzitetskim obrazovanjem sigurno prelazi sedamdesetak lica (muškaraca i žena). Selo danas više ne postoji: Srbi su opkljaèkali sve što se moglo opljaèkati imovinu, stoku, ureðaje, mehanizaciju itd., i u skladu sa njihovim zlocinackim obicajima, zatim zapalili cijelo selo. Niti jedna jedina kuæa, pa cak niti jedna jedina štala nije pošteðena.
Do upisa na Univerzitet u Sarajevo školovao se u Mostaru, Sarajevu i Zenici. Godine 1955., upisao se na Filozofski fakultet u Sarajevu, grupa njemaèki jezik sa književnošæu i engleski jezik sa književnošæu. Nakon diplomiranja poèeo je raditi u Zenici u osnovnoj i srednjim školama, jer je kao stipendista te opcine bio obavezan da tamo radi. Poèetak nastave engleskog jezika u gradu Zenici je vezan za dr. Tanovica jer je prvi koji je tamo poèeo nastavu tog jezika. Kao istaknuti profesor njemaèkog i engleskog jezika izabran je za savjetnika (tada inspektora), za nastavu njemaèkog i engleskopg jezika za 12 opcina srednje Bosne za osnovne i srednje školu.
Posao savjetnika (inspektora, je shvatio veoma ozbiljno i uložio mnogo truda da se obavijesti o tadašnjim trendovima nastave stranih jezika u svijetu sa željom i ciljem da odabere i preporuèi one nastavne tehnike i postupke, one nastavne metode koje bi bile najefikasnije u našim specifiènim uslovima (prervelik broj uèenika u odjeljenju, slaba materijalna opremljenost nastave i slièno). Rezultat tog nastojanja jeste knjiga koju je objavila izdavaèka kuæa “Svjetlost” Sarajevo (1972. g.) pod naslovom: Savremena nastava stranih jezika – teorija i praksa – knjiga prva. ” Uporedo sa tim je poèeo objavljivati udžbenike njemaèkog jezika za srednje škole (kao koautor, zajedno sa kolegom Stankoviæem), koji su odražavali Tanoviceve poglede i pristupe nastavi stranih jezika. Ukupno je objavio 11 udžbenika njemaèkog jezika za razlièite srednje škole i za sve razrede. Pored toga objavio je još dvije knjige koje su tretirale metodiku nastave stranih jezika “Savremena nastava stranih - jezika knjiga druga”, te “Prilozi metodici nastave stranih jezika”. Izdao je zbirke testova za njemaèki i engleski jezik za osnovnu školu (VII i VIII razred). Ukupno je do 1990. godine objavio 17 knjiga, neke kao autor a neke kao koautor.
Zbog steèene reputacije pozvan je na Filozofski fakultet u Sarajevu gdje je u svojstvu honorarong profesora predavao metodiku njemaèkog jezika. Takoðer, zbog steèene reputacije ponuðeno mu je mjesto savjetnika za nastavu njemaèkog i engleskog jezika za podruèje cijele Hercegovine (za osnovne i srednje škole), što je i prihvatio 1976. godine. Istrovremeno je predavao njemaèki i engleski jezik na Mašinskom fakultetu u Mostaru, zatim jedno vrijeme na Ekonomskom fakultetu takoðer u Mostaru. Godine 1985., primljen je u stalni radni odnos na Graðevinskom fakultetu u Mostaru gdje je predavao njemaèki i engleski jezik.
Uèestvovao je na više svjetskih kongresa za primijenjenu lingvistike (Leipzig, München, Berlin, Exeter, Sarajevo), i drugi a na nekima je imao i svoja izlaganja.
Odbranio je doktorsku tezu iz primijenjene lingvistike na Filozofskom fakultetu
u Sarajevu, a izabran je za prorektora za univerzitet “Džemal Bijediæ” u
Mostaru.
U toku srpsko-crnogorske agresije na BiH proveo je cijelu jednu godinu u okupiranom Mostaru i organizovao nastavu u ratnim uslovima, organizovao polaganje ispita i slièno. Èak su se i magistarski radovi branili na našem univerzitetu, iako je tzv. JNA svakodnevno granatirala taj grad, iako su prve mete tog granatiranja bile zgarde fakulteta na kojima se, u veoma teškim uslovima, odvijala nastava i druge uobièajene aktivnosti.
Polovinom 1993. nastupila je poznata agresija iz Hravatske i dio Mostara u kome
je živio sa svojom porodicom. Grad je bio okupiran od strane HV i HVO, i tada je hitno morao napustiti grad. U
protivnom bi sigurno bio zatvoren u logor pa cak ubijen, ako ne bi prihvatio da
radi ono što mi se naredi. Tada je bio prorektor Univerziteta i kao takav
sigurno na meti ili da bude primoran na “saradnju” ili uklonjen na jedan od
naèina koji su tada bili uobièajeni njihovom ratovanju.
Krajem jula 1993. godine došao je u New York. Ubrzo iza toga (u septembru
iste godine), poèeo je raditi na Columbia University u New York-u gdje je
predavao njemaèki jezik. Na tom èuvenom univerzitetu je predavao sedam
semestara. Veæ sedam godina predaje njemaèki jezik na èuvenom New School
University New York. Takoðer, veæ šest godina predaje ESL na Maymount
Manhattan College –u.
U vrijeme kada se ja školovao nije plaæao za svoje obrazovanje (školovanje je bilo besplatno) a imao je i stipendiju kojom je mogao platiti troškove smještaja ishrane u studentskom domu. Kad je došao u New York osjeæao je potrebu da na neki naèin pomognem našim BH izbjeglicama u znak zahvalnosti što je i sam imao priliku da se besplatno školuje. Osjeæao je to kao svoj dug i obavezu, jer sam je školovan sredstvima koja su poticala od radnika i radnica naše Bosne i Hercegovine. Stoga je odluèio da ponudi ono što je mogao: besplatnu nastavu engleskog jezika svim izbjeglicama, kako bi se oni lakše snašli, lakše našli posao u zanimanjima za koja su bili osposobljeni u našoj domovini. Veoma mnogo èasova je održao besplatno (i u okviru kurseva i privatno), ali o tome, o broju i vremenu održavanja tih kurseva i privatnih èasova cak ni sam prof. Tanovic nema pouzdanu evidenciju i za time veoma zali.
Ustvari, pored same nastave engleskog jezika koju je obavljao, moglo bi se reci da je bio i savjetnik nasim prognanicima koji su nasli utociste u New York-u za brojna pitanja. Nastavu je obavljao na vise mjesta na njujorskom podrucju, odnosno odlazio je tamo gdje bi i samim polaznicima bilo najjednostavnije zbog ne salazenja i nepoznavanja samog grada.
1. Za objavljeni rad “Heinrich Heine – život i rad” dobio je još kao student novèanu nagradu Univerziteta u Sarajevu koja se zvala nagrada “Hasan Brkiæ”
2. Za objavljene knjige “Svjetlost” Sarajevo mu je dodijelilo plaketu i novèanu nagradu: “Mitar Trifunoviæ – Uèo”
3. U Pedagoškoj enciklopediji Jugoslavije (koja je izdata u Sarajevu, Zagrebu, Beograda i Novom Sadu) pominje se mali broj autora u domenu stranih jezika. Meðu njima je i Tanovicevo ime gdje su pomenute i knjige kao preporuèena literatura.
4. Kao nagradu za doprinos poboljšanju nastave stranih jezika Amerièki konzulat u Sarajevu mu je dodijelio jednomjeseènu stipendiju za posjetu škola i univerziteta u SAD.
5. Mašinski fakultet u Mostaru mu je dodijelio plaketu za dostignuæa u nastavno-nauènom radu.
6. Literacy Assistance Center New York mu je 2002. godine na prijedlog Marymount Manhattan College – a dodijelio “Adult Literacy Recognition Award” za dostignuæa i uspješnost nastave englekog jezika na ESL kursevima.
U posljednje dvije tri godine odlazim povremeno u Mostar gdje održava predavanja i ispite iz Morfologije engleskog jezika i Morfologije njemaèkog jezika. To mu predstavlja veliko zadovoljstvo da to moze èiniti da i tako da svoj doprinos našoj zajednici, da pomogne njeno obnavljanje u sferi visoko školskog obrazovanja.
Esad R. KRCIC
[ A ] [ B ] [ C ] [ D ] [ E ] [ F ] [ G ] [ H ] [ I ] [ J ] [ K ] [ L ] [ M ] [ N ] [ O ] [ P ] [ R ] [ S ] [ T ] [ U ] [ V ] [ Z ]
ABDAGIĆ, MuhamedAGIĆ, Dr. Senad ef.
AGOVIĆ, Šemso
AHMETAGIĆ, Prof. dr. Esad
AJANOVIĆ, Irfan
AJANOVIC, Midhat
AKMADZIC, Hazim
ALAGIĆ, General Mehmed
ALAGIC, Sukrija
ALIC, Meho
ALIHODŽIĆ, Dr.-Ing. Bernes
ALIKADIĆ, Bisera
ALISPAHIĆ, Mr. Fatmir
ALISPAHIC, Nijaz
ALISPAHIC, Selma
ARMIJA BiH
ARNAUT, Selim
AVDIĆ, Ćamil
ŠANTIĆ, Ferid Ferko
ŠKALJIĆ, Nezir-ef.
ŠTULANOVIĆ, Prof. dr. Muharem
ŽDRALOVIĆ, MUHAMED
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAMPARA, ESREF
ČAUŠEVIĆ, Mehmed Džemaludin ef.
ČEJVAN, Adem
ĆATIĆ, Ćazim - Musa
ĆATOVIĆ, Dr. Saffet
