Dobri Bosnjani
KADIC, Resad
Roðen je u Sarajevu 1912. g. Otac mu je bio Alija, autor Izbora arapaskog pjesništva (1913) i knjižice Glavni dogaðaji iz islamske prošlosti (1915), a mati Halida Galijaševiæ iz Tešnja. U Sarajevu je završio osnovnu školu, pet razreda gimnazije i dva razreda srednje tehnièke škole. Radio je kao novinar u sarajevskom Jugoslavenskom listu 1932-1941. g, zatim kao urednik sarajevskog sedmiènika Naša pravda 1939-1940. g, a od 1953. kao službenik graðevinskih preduzeæa “Konstruktor” i “Bosna” i urednik njihovih novina. U desetljeæu pred Drugi svjetski rat objavio je veliki broj novinskih priloga u sarajevskim listovima, a tokom tog rata nastavio je svoj novinarski posao, zbog èega je kao politièki zatvorenik odrobijao više godina u Mitrovici i Zenici.
Objavio je romane Bašeskijin posljednji zapis (1975), Ilhamijin put u smrt (1976) i Hadži Lojo (1982), knjigu pripovjedaka Pripovijedanje o ljudskim sudbinama i paši Latasu (1987), Mevlud (1963. i još 4 samostalna izdanja), spjev Život i smrt hazreti Fatime (1976), poemu Gazi Husrevbeg (1966), zbirku pjesama Žuri Mirza na pouku (1980), te još 9 akcionih romana pod pseudonimom A.Radek. Priredio je knjige 101 Nasrudin-hodžina šala (1968) i Pobožne pjesme bosansko-hercegovaèkih muslimana (1969). Kadiæ u svojim “romanima sa temom iz bošnjaèke prošlosti obnavlja, zapravo, mulabdiæevski tip pisma koje, uz patetièni fokus, karakterizira i idealizacija nacionalnog identiteta, te njegov ideologijski konstrukt (...)”, smatra dr. Enver Kazaz.
U Tešnju je u svom djetinjstvu provodio mnogo vremena, a i kasnije je u ovaj grad èesto dolazio i prijateljevao sa nekim Tešnjacima. Ta veza odrazila se i u žurnalistièkoj i u književnoj Kadiæevoj aktivnosti. Napisao je sedam pripovjedaka koje su ambijentalno locirane u Tešanj ili u njegovu okolicu. U tim prozama Tešanj nije izrijekom denotiran kao “mjesto radnje” nego je imenovan Kasabom, ali je po nazivima manjih lokaliteta, kao i iz širih deskripcija, vrlo prepoznatljiv. Kasaba kod Kadiæa nije èemer i jad kao kod Zije Dizdareviæa. Naprotiv – sjeæanje na nju predstavlja unutarnje putovanje u rajsko doba djetinjstva, u vrijeme potpune bezbrižnosti i nièim pomuæene sreæe, i stoga je je doživljaj Kasabe, odnosno Tešnja, za Kadiæa, zapravo predstava nepatvorene èistote i ushita, praæenih nostalgijom i melankoliènom sviješæu o neumitnom proticanju vremena, o ljudskoj prolaznosti.
Zanimljivost je i što se u nekim od tih pripovjedaka iz pišèeva tešanjskog djetinjstva kao glavni lik javlja nestašni, tomsojerski junak Zajko, a u stvari se radi o Tešnjaku Sabitu Abduzaimoviæu, Kadiæevu drugu iz najranijeg doba. O njemu je Kadiæ 1939. g. u Jugoslavenskom listu objavio i svoj najobimniji žurnalistièki prilog, feljton od 28 nastavaka.
Umro je u Sarajevu 1988. g. i, prema želji ostavljenoj u oporuci, sahranjen je u Tešnju.
Literatura:
Rešad Kadiæ: Sabit Abduzaimoviæ - legionar broj 71.900... Doživljaji mladog Tešnjaka po Africi, Španiji i zemljama Sjevera. Priredio, predgovor (Rešad Kadiæ i Tešanj) , bibliografiju R.Kadiæa i literaturu o njemu saèinio Amir Brka. Tešanj, Centar za kulturu i obrazovanje, 1999; Isti: Rešad Kadiæ i Tešanj, U knjizi: Svjetlosti kasabe - iz kulturne povijesti tešanjskoga kraja, Udruženje književnika Zenièko-dobojskog kantona, Zenica, 2002, 69-78; Enver Kazaz: Bošnjaèki roman 20. vijeka. Doktorska dizertacija odbranjena na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 2001. godine
AGIĆ, Dr. Senad ef.
AGOVIĆ, Šemso
AHMETAGIĆ, Prof. dr. Esad
AJANOVIĆ, Irfan
AJANOVIC, Midhat
AKMADZIC, Hazim
ALAGIĆ, General Mehmed
ALAGIC, Sukrija
ALIC, Meho
ALIHODŽIĆ, Dr.-Ing. Bernes
ALIKADIĆ, Bisera
ALISPAHIĆ, Mr. Fatmir
ALISPAHIC, Nijaz
ALISPAHIC, Selma
ARMIJA BiH
ARNAUT, Selim
AVDIĆ, Ćamil
ŠANTIĆ, Ferid Ferko
ŠKALJIĆ, Nezir-ef.
ŠTULANOVIĆ, Prof. dr. Muharem
ŽDRALOVIĆ, MUHAMED
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAMPARA, ESREF
ČAUŠEVIĆ, Mehmed Džemaludin ef.
ČEJVAN, Adem
ĆATIĆ, Ćazim - Musa
ĆATOVIĆ, Dr. Saffet
Roðen je u Sarajevu 1912. g. Otac mu je bio Alija, autor Izbora arapaskog pjesništva (1913) i knjižice Glavni dogaðaji iz islamske prošlosti (1915), a mati Halida Galijaševiæ iz Tešnja. U Sarajevu je završio osnovnu školu, pet razreda gimnazije i dva razreda srednje tehnièke škole. Radio je kao novinar u sarajevskom Jugoslavenskom listu 1932-1941. g, zatim kao urednik sarajevskog sedmiènika Naša pravda 1939-1940. g, a od 1953. kao službenik graðevinskih preduzeæa “Konstruktor” i “Bosna” i urednik njihovih novina. U desetljeæu pred Drugi svjetski rat objavio je veliki broj novinskih priloga u sarajevskim listovima, a tokom tog rata nastavio je svoj novinarski posao, zbog èega je kao politièki zatvorenik odrobijao više godina u Mitrovici i Zenici.
Objavio je romane Bašeskijin posljednji zapis (1975), Ilhamijin put u smrt (1976) i Hadži Lojo (1982), knjigu pripovjedaka Pripovijedanje o ljudskim sudbinama i paši Latasu (1987), Mevlud (1963. i još 4 samostalna izdanja), spjev Život i smrt hazreti Fatime (1976), poemu Gazi Husrevbeg (1966), zbirku pjesama Žuri Mirza na pouku (1980), te još 9 akcionih romana pod pseudonimom A.Radek. Priredio je knjige 101 Nasrudin-hodžina šala (1968) i Pobožne pjesme bosansko-hercegovaèkih muslimana (1969). Kadiæ u svojim “romanima sa temom iz bošnjaèke prošlosti obnavlja, zapravo, mulabdiæevski tip pisma koje, uz patetièni fokus, karakterizira i idealizacija nacionalnog identiteta, te njegov ideologijski konstrukt (...)”, smatra dr. Enver Kazaz.
U Tešnju je u svom djetinjstvu provodio mnogo vremena, a i kasnije je u ovaj grad èesto dolazio i prijateljevao sa nekim Tešnjacima. Ta veza odrazila se i u žurnalistièkoj i u književnoj Kadiæevoj aktivnosti. Napisao je sedam pripovjedaka koje su ambijentalno locirane u Tešanj ili u njegovu okolicu. U tim prozama Tešanj nije izrijekom denotiran kao “mjesto radnje” nego je imenovan Kasabom, ali je po nazivima manjih lokaliteta, kao i iz širih deskripcija, vrlo prepoznatljiv. Kasaba kod Kadiæa nije èemer i jad kao kod Zije Dizdareviæa. Naprotiv – sjeæanje na nju predstavlja unutarnje putovanje u rajsko doba djetinjstva, u vrijeme potpune bezbrižnosti i nièim pomuæene sreæe, i stoga je je doživljaj Kasabe, odnosno Tešnja, za Kadiæa, zapravo predstava nepatvorene èistote i ushita, praæenih nostalgijom i melankoliènom sviješæu o neumitnom proticanju vremena, o ljudskoj prolaznosti.
Zanimljivost je i što se u nekim od tih pripovjedaka iz pišèeva tešanjskog djetinjstva kao glavni lik javlja nestašni, tomsojerski junak Zajko, a u stvari se radi o Tešnjaku Sabitu Abduzaimoviæu, Kadiæevu drugu iz najranijeg doba. O njemu je Kadiæ 1939. g. u Jugoslavenskom listu objavio i svoj najobimniji žurnalistièki prilog, feljton od 28 nastavaka.
Umro je u Sarajevu 1988. g. i, prema želji ostavljenoj u oporuci, sahranjen je u Tešnju.
Literatura:
Rešad Kadiæ: Sabit Abduzaimoviæ - legionar broj 71.900... Doživljaji mladog Tešnjaka po Africi, Španiji i zemljama Sjevera. Priredio, predgovor (Rešad Kadiæ i Tešanj) , bibliografiju R.Kadiæa i literaturu o njemu saèinio Amir Brka. Tešanj, Centar za kulturu i obrazovanje, 1999; Isti: Rešad Kadiæ i Tešanj, U knjizi: Svjetlosti kasabe - iz kulturne povijesti tešanjskoga kraja, Udruženje književnika Zenièko-dobojskog kantona, Zenica, 2002, 69-78; Enver Kazaz: Bošnjaèki roman 20. vijeka. Doktorska dizertacija odbranjena na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 2001. godine
[ A ] [ B ] [ C ] [ D ] [ E ] [ F ] [ G ] [ H ] [ I ] [ J ] [ K ] [ L ] [ M ] [ N ] [ O ] [ P ] [ R ] [ S ] [ T ] [ U ] [ V ] [ Z ]
ABDAGIĆ, MuhamedAGIĆ, Dr. Senad ef.
AGOVIĆ, Šemso
AHMETAGIĆ, Prof. dr. Esad
AJANOVIĆ, Irfan
AJANOVIC, Midhat
AKMADZIC, Hazim
ALAGIĆ, General Mehmed
ALAGIC, Sukrija
ALIC, Meho
ALIHODŽIĆ, Dr.-Ing. Bernes
ALIKADIĆ, Bisera
ALISPAHIĆ, Mr. Fatmir
ALISPAHIC, Nijaz
ALISPAHIC, Selma
ARMIJA BiH
ARNAUT, Selim
AVDIĆ, Ćamil
ŠANTIĆ, Ferid Ferko
ŠKALJIĆ, Nezir-ef.
ŠTULANOVIĆ, Prof. dr. Muharem
ŽDRALOVIĆ, MUHAMED
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAMPARA, ESREF
ČAUŠEVIĆ, Mehmed Džemaludin ef.
ČEJVAN, Adem
ĆATIĆ, Ćazim - Musa
ĆATOVIĆ, Dr. Saffet
