Dobri Bosnjani
SOKOLOVIC, Osman Asaf
potjeèe iz ugledne sarajevske porodice Sokoloviæa. Roðen je 1882.god. U rodnome gradu završio je osnovno obrazovanje, mekteb i ruždijju te jedan razred gimnazije. Poslije toga odlazi u Istanbul i upisuje se u srednju školu, gdje završava jedan razred, a zatim prelazi u Bursu gdje nastavlja dalje školovanje. Nakon završetka srednje škole vraæa se u Sarajevo. Nakon toga odlazi u Zagreb i upisuje se na Pravni fakultet. Iz Zagreba odlazi u Prag, pa Lozanu (Švicarska), gdje nastavlja studije. Kasnije se opet vraæa u Zagreb, gdje završava studije. Svoje službovanje poèinje i završava u Sarajevu, radeæi u Trgovaèkoj i obrtnièkoj komori za Bosnu i Hercegovinu. Sa položaja tajnika Komore odlazi u mirovinu. Umro je u Sarajevu u poodmaklim godinama 26. januara 1972. godine.
Sokoloviæ je za šezdeset i nekoliko godina sakupio veliku zbirku knjiga, rukopisa i drugog knjižnog blaga. Imao je skoro 10.000 svezaka u svojoj biblioteci. Sabrao je izmeðu ostalog oko 600 rukopisa na orjentalnim jezicim, meðu kojima ima i djela domaæih autora, pa i takvih za koje se nije do sada znalo.
On je 1963. GH biblioteci prodao svoju biblioteku, da bi i dalje nastavio sakupljati knjige. Poslije njegove smrti nasljednici su svu njegovu knjižnu zaostavštinu, rukopise, dokumentaciju i novonastalu zbirku knjiga prodali opet Gazi Husrevbegovoj biblioteci. Važno je napomenuti da je rahmetli Osman ef. 1930. godine poklonio GH biblioteci komplete Glasnika Zemaljskog muzeja u Sarajevu (do 1930.) ukupno 42 godišta.
Osman ef. je mnogo radio i u Muslimanskom radnièkom i zanatlijskom društvu Hurijet (1908-1945). Posebno je vodio brigu oko smještaja muslimanske siromašne djece na zanate, nastojeæi zaposliti ih što više i birajuæi zanate koji imaju buduænost. Njegova je bila inicijativa da se osnuje i posebna šegrtska sekcija, kao i Muslimanska zanatlijska štedionica, kao ogranci ovog društva. Hurijet je imao i svoju posudbenu biblioteku za koju se Sokoloviæ itekako brinuo.
Sokoloviæ je vrlo rano poèeo i pisati. Prvi su mu radovi prijevodi sa turskog i francuskog jezika, a prevodio je i s njemaèkog. Bio je širok izbor tema o kojima je pisao: historija knjige i pisma kod muslimana Bosne i Hercegovine, politièka, kulturna i privredna historije BiH, književna historija muslimana i dr. Iz svake od ovih oblasti dao je po više vrijednih i zanimljivih priloga.
Bibliografija:
Knjige:
Pregled štampanih djela na bosanskom jeziku muslimana Bosne i Hercegovine od 1878. do 1948. godine. Sarajevo, 1957.
Orijentalne medicinske knjige moje knjižnice. Kalendar Narodna uzdanica za 1945, a postoji i posebno izdanje.
Zbirka recepata Mualedžetun-nafia (korisni lijekovi); u saradnji sa Haki ef. Èauševiæem
Èlanci:
Nekoliko starijih rukopisa o putovanju na hadždž, Glasnik Vrhovnog islamskog starješinstva, god. III/1952, br. 8-12.
Prilike u Bosni potkraj XVII stoljeæa, Osvit, II/1943.
Suprotne vijesti o pobuni seljaka i pogibiji sarajevskog mulle Omer efendije, Narodna uzdanica, Kalendar za 1943.
Utanaèenja mira izmeðu gataèkih ajana i raje u drugoj polovici osamnaestog vijeka, Novi Behar, VI/1932-33.
Ahmed Karahodža-Abdul Vehhab, Gajret, XV/1934.
Dvije naše pjesme pisane arebicom. Narodna uzdanica, Kalendar za 1936.
Dvije-tri sevdalinke pisane arebicom, Gajret, XVIII/1937.
Nešto o sarajevskoj trgovini u drugoj polovini osamnaestog i poèetkom devetnaestog vijeka, Sarajevski novi list, I/1941.
Kreditne prilike u Tešnju prije tri stoljeæa, Novi Behar, VII/1933-34.
Spor izmeðu tabaka i kazandžija, Novi Behar, VII/1933-34.
Tešanj prije tri stoljeæa, Narodna uzdanica, Kalendar za 1942.
Djelomièan popis trgovaca-muslimana iz BiH pod kraj turske uprave, Novi Behar, XV/1942-43.
Kreditne prilike u Bosni u tursko doba, Osvit, III/1944.
Muslimansko puèanstvo u okolini Sarajeva - Muslimani u okolini Sarajeva, El-Hidaje, VII i VIII god. 1943-45. rad nedovršen.
Nekoliko zanimljivih bilježaka iz sarajevskog sudskog protokola od godine 964/5 po hidžretu, Osvit, III/1944.
Još nekoliko zanimljivih bilježaka iz sarajevskog sudskog protokola od 964/5 godine po hidžretu, Osvit, III/1944.
Aga-dede, pjesnik iz Doboja i njegov spjev o zavièaju i o smrti sultana Osmana II, Anali Gazi Husrevbegove biblioteke u Sarajevu, knjiga I, 1972.
Izvor:
Hafiz Mahmud Traljiæ, Istaknuti Bošnjaci. Zagreb: Meðunarodna zajednica za pomoæ muslimanima Bosne i Hercegovine, 1994., pp. 1869-74. (Redakcija se zahvaljuje Hafiz ef. Traljiæu na dozvoli za korištenje materijala ove vrijedne zbirke biografija naše uleme.)
AGIĆ, Dr. Senad ef.
AGOVIĆ, Šemso
AHMETAGIĆ, Prof. dr. Esad
AJANOVIĆ, Irfan
AJANOVIC, Midhat
AKMADZIC, Hazim
ALAGIĆ, General Mehmed
ALAGIC, Sukrija
ALIC, Meho
ALIHODŽIĆ, Dr.-Ing. Bernes
ALIKADIĆ, Bisera
ALISPAHIĆ, Mr. Fatmir
ALISPAHIC, Nijaz
ALISPAHIC, Selma
ARMIJA BiH
ARNAUT, Selim
AVDIĆ, Ćamil
ŠANTIĆ, Ferid Ferko
ŠKALJIĆ, Nezir-ef.
ŠTULANOVIĆ, Prof. dr. Muharem
ŽDRALOVIĆ, MUHAMED
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAMPARA, ESREF
ČAUŠEVIĆ, Mehmed Džemaludin ef.
ČEJVAN, Adem
ĆATIĆ, Ćazim - Musa
ĆATOVIĆ, Dr. Saffet
potjeèe iz ugledne sarajevske porodice Sokoloviæa. Roðen je 1882.god. U rodnome gradu završio je osnovno obrazovanje, mekteb i ruždijju te jedan razred gimnazije. Poslije toga odlazi u Istanbul i upisuje se u srednju školu, gdje završava jedan razred, a zatim prelazi u Bursu gdje nastavlja dalje školovanje. Nakon završetka srednje škole vraæa se u Sarajevo. Nakon toga odlazi u Zagreb i upisuje se na Pravni fakultet. Iz Zagreba odlazi u Prag, pa Lozanu (Švicarska), gdje nastavlja studije. Kasnije se opet vraæa u Zagreb, gdje završava studije. Svoje službovanje poèinje i završava u Sarajevu, radeæi u Trgovaèkoj i obrtnièkoj komori za Bosnu i Hercegovinu. Sa položaja tajnika Komore odlazi u mirovinu. Umro je u Sarajevu u poodmaklim godinama 26. januara 1972. godine.
Sokoloviæ je za šezdeset i nekoliko godina sakupio veliku zbirku knjiga, rukopisa i drugog knjižnog blaga. Imao je skoro 10.000 svezaka u svojoj biblioteci. Sabrao je izmeðu ostalog oko 600 rukopisa na orjentalnim jezicim, meðu kojima ima i djela domaæih autora, pa i takvih za koje se nije do sada znalo.
On je 1963. GH biblioteci prodao svoju biblioteku, da bi i dalje nastavio sakupljati knjige. Poslije njegove smrti nasljednici su svu njegovu knjižnu zaostavštinu, rukopise, dokumentaciju i novonastalu zbirku knjiga prodali opet Gazi Husrevbegovoj biblioteci. Važno je napomenuti da je rahmetli Osman ef. 1930. godine poklonio GH biblioteci komplete Glasnika Zemaljskog muzeja u Sarajevu (do 1930.) ukupno 42 godišta.
Osman ef. je mnogo radio i u Muslimanskom radnièkom i zanatlijskom društvu Hurijet (1908-1945). Posebno je vodio brigu oko smještaja muslimanske siromašne djece na zanate, nastojeæi zaposliti ih što više i birajuæi zanate koji imaju buduænost. Njegova je bila inicijativa da se osnuje i posebna šegrtska sekcija, kao i Muslimanska zanatlijska štedionica, kao ogranci ovog društva. Hurijet je imao i svoju posudbenu biblioteku za koju se Sokoloviæ itekako brinuo.
Sokoloviæ je vrlo rano poèeo i pisati. Prvi su mu radovi prijevodi sa turskog i francuskog jezika, a prevodio je i s njemaèkog. Bio je širok izbor tema o kojima je pisao: historija knjige i pisma kod muslimana Bosne i Hercegovine, politièka, kulturna i privredna historije BiH, književna historija muslimana i dr. Iz svake od ovih oblasti dao je po više vrijednih i zanimljivih priloga.
Bibliografija:
Knjige:
Pregled štampanih djela na bosanskom jeziku muslimana Bosne i Hercegovine od 1878. do 1948. godine. Sarajevo, 1957.
Orijentalne medicinske knjige moje knjižnice. Kalendar Narodna uzdanica za 1945, a postoji i posebno izdanje.
Zbirka recepata Mualedžetun-nafia (korisni lijekovi); u saradnji sa Haki ef. Èauševiæem
Èlanci:
Nekoliko starijih rukopisa o putovanju na hadždž, Glasnik Vrhovnog islamskog starješinstva, god. III/1952, br. 8-12.
Prilike u Bosni potkraj XVII stoljeæa, Osvit, II/1943.
Suprotne vijesti o pobuni seljaka i pogibiji sarajevskog mulle Omer efendije, Narodna uzdanica, Kalendar za 1943.
Utanaèenja mira izmeðu gataèkih ajana i raje u drugoj polovici osamnaestog vijeka, Novi Behar, VI/1932-33.
Ahmed Karahodža-Abdul Vehhab, Gajret, XV/1934.
Dvije naše pjesme pisane arebicom. Narodna uzdanica, Kalendar za 1936.
Dvije-tri sevdalinke pisane arebicom, Gajret, XVIII/1937.
Nešto o sarajevskoj trgovini u drugoj polovini osamnaestog i poèetkom devetnaestog vijeka, Sarajevski novi list, I/1941.
Kreditne prilike u Tešnju prije tri stoljeæa, Novi Behar, VII/1933-34.
Spor izmeðu tabaka i kazandžija, Novi Behar, VII/1933-34.
Tešanj prije tri stoljeæa, Narodna uzdanica, Kalendar za 1942.
Djelomièan popis trgovaca-muslimana iz BiH pod kraj turske uprave, Novi Behar, XV/1942-43.
Kreditne prilike u Bosni u tursko doba, Osvit, III/1944.
Muslimansko puèanstvo u okolini Sarajeva - Muslimani u okolini Sarajeva, El-Hidaje, VII i VIII god. 1943-45. rad nedovršen.
Nekoliko zanimljivih bilježaka iz sarajevskog sudskog protokola od godine 964/5 po hidžretu, Osvit, III/1944.
Još nekoliko zanimljivih bilježaka iz sarajevskog sudskog protokola od 964/5 godine po hidžretu, Osvit, III/1944.
Aga-dede, pjesnik iz Doboja i njegov spjev o zavièaju i o smrti sultana Osmana II, Anali Gazi Husrevbegove biblioteke u Sarajevu, knjiga I, 1972.
Izvor:
Hafiz Mahmud Traljiæ, Istaknuti Bošnjaci. Zagreb: Meðunarodna zajednica za pomoæ muslimanima Bosne i Hercegovine, 1994., pp. 1869-74. (Redakcija se zahvaljuje Hafiz ef. Traljiæu na dozvoli za korištenje materijala ove vrijedne zbirke biografija naše uleme.)
[ A ] [ B ] [ C ] [ D ] [ E ] [ F ] [ G ] [ H ] [ I ] [ J ] [ K ] [ L ] [ M ] [ N ] [ O ] [ P ] [ R ] [ S ] [ T ] [ U ] [ V ] [ Z ]
ABDAGIĆ, MuhamedAGIĆ, Dr. Senad ef.
AGOVIĆ, Šemso
AHMETAGIĆ, Prof. dr. Esad
AJANOVIĆ, Irfan
AJANOVIC, Midhat
AKMADZIC, Hazim
ALAGIĆ, General Mehmed
ALAGIC, Sukrija
ALIC, Meho
ALIHODŽIĆ, Dr.-Ing. Bernes
ALIKADIĆ, Bisera
ALISPAHIĆ, Mr. Fatmir
ALISPAHIC, Nijaz
ALISPAHIC, Selma
ARMIJA BiH
ARNAUT, Selim
AVDIĆ, Ćamil
ŠANTIĆ, Ferid Ferko
ŠKALJIĆ, Nezir-ef.
ŠTULANOVIĆ, Prof. dr. Muharem
ŽDRALOVIĆ, MUHAMED
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAJNIČANIN, Muhamed
ČAMPARA, ESREF
ČAUŠEVIĆ, Mehmed Džemaludin ef.
ČEJVAN, Adem
ĆATIĆ, Ćazim - Musa
ĆATOVIĆ, Dr. Saffet
