– Mnoge majke same dočekuju iftar. Teški su ovo dani. Čovjek se obraduje ramazanu, na neki način vraća se u svoj svijet, da izoštri karakter, nahrani dušu, čini dobro, ibadeti… Ali dođe i taj bolni osjećaj – nema mog Seada, nema mog Samira. Nemam s kim ni radost ni žalost podijeliti. Ali valja živjeti, valja se navići… Tako govorim otkako su ubijeni, svakog ramazana i bajrama, – kaže Hotić.

Podsjetio je da je politika devedesetih dovela do više od dva miliona izbjeglica i preko 100.000 ubijenih, uz kulminaciju u genocidu u Srebrenica.

Ostalih devet logoraša koji su sa nama bili u „živom štitu“ poginulo je u tim borbenim dejstvima. Njihova imena i njihova žrtva ostali su trajni zavjet svima nama koji smo preživjeli da život koji nam je vraćen ne smijemo potrošiti uzalud.

Uz džamiju se nalazilo mezarje sa bijelim nišanima, kao i turbe, a cijeli kompleks svjedočio je o višestoljetnom kontinuitetu života muslimanskog stanovništva na ovom prostoru. Prema jednom svjedočenju, na nišanu iz 1555. godine bila je zabilježena sahrana žene po imenu Ferduna, kćerke kapetana Čehaje, što dodatno potvrđuje duboku historijsku ukorijenjenost zajednice

Pedest dućana žrtvovanih za ove svete ustanove u službi naroda, u ime ljubavi i vjere.
No, sudba neumoljiva, poput hladnog vjetra novog doba, doniješe smrtnu presudu ovoj džamiji svijetloj, kad nove vlasti, s komunističkim žarom, odlučiše gradski trg sagraditi, i svete ostatke džamije zatrpati pod zemlju zaborava.

Riječ je o nastavku njihove zajedničke misije da djeci vrtićkog uzrasta ponude kvalitetan, edukativan i muzički prilagođen sadržaj koji će kroz igru i melodiju poticati učenje, kreativnost i razvoj pozitivnih vrijednosti.

Dino Rađa, jedan od najznačajnijih košarkaša evropske i svjetske scene, NBA zvijezda, član Kuće slavnih..., danas je posjetio Olimpijski muzej u Sarajevu.
U okviru programa „Olimpijske priče sa…“, ovaj proslavljeni sportista razgovarao je s mladima o svom sportskom i životnom putu, ističući važnost rada, discipline, ustrajnosti i potpune predanosti.

I mi imamo istorijsku odgovornost da pobedimo ovo zlo koje je u nama. Koje je u našem narodu. Mi kao pojedinačno najbrojniji narod iz Jugoslavije imamo najveću odgovornost. I dok mi ne pobedimo zlo u sebi nemamo nikakvog prava tražiti da to učine drugi.

Obavljajući dužnost savjetnika predsjednika BiH r. Alije Izetbegovića s njim sam razgovarao nekoliko puta u periodu 1997‒2001. godina o temi ZAVNOBiH. U svim razgovorima isticao je da nema Bosne i Hercegovine bez Srba i Hrvata i da nema države samo sa Bošnjacima. U kontekstu odbrane bosanskohercegovačke državnosti to je jako bitna historijska činjenica u kontekstu odbrane bosanskohercegovačke državnosti.