Prije uspostave države Izrael, Arapi Palestine su uglavnom bili poljoprivrednici, 85% njih je zarađivalo za život sa zemlje. Nakon raseljavanja Palestinaca kao rezultat rata 1948.godine, zemlja je nastavila igrati važnu ulogu u životima otprilike 156.000 palestinskih Arapa koji su ostali unutar onoga što je postalo država Izrael a zemlja je ostala važan izvor prihoda palestinskim Arapima.

Njegov je značaj utoliko veći što nesumnjivo doprinosi izgradnji kriterijuma vrjednovanja kao preduslova stvaranja relevantne istorijske kritike u sklopu humanističkih i društvenih nauka i jako radeći na tome stalno doprinoseći predstavljanju arhivske građe, te potrebu za novim istoriografskim, etnološkim i drugim istraživanjima Crne Gore.

Nažalost, mi smo prostor koji nema tradiciju bavljenja turizmom i to je nešto na čemu moramo da radimo, jer je to jedan od naših najvećih razvojnih potencijala. Ovaj prostor je poseban i izuzetan po mnogočemu. Ovaj prostor je izuzetan u geografskom smislu, jer smo jedina visoravan u Srbiji, najveća na Balkanu, okruženi smo sa sedam planina.

U sklopu pripreme projekta predstavljanja poetskog stvaralaštva Bošnjakinja, Crne Gore i pripremljenje knjige-panorame “Lirske hedije” koja se ostvaruje u okviru Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava predstavljamo vam: Mirsada Bibić-Šabotić, profesorica je bosanskog...

Pomenut ću samo generalno organiziranje humanitarnih, kulturnih i radnih akcija na kojima mladići i dijevojke omladinskog društva Sabur redovno rade a na čemu smo im mi, starija generacija zahvalni i na njih ponosni. Samim tim, socijalni život daleko od domovine, čine nam kvalitetnijim.

Društvo u Crnoj Gori je često puno kritika, spinovanih mišljenja, političkih manipulacija i obmana. Međutim ono što je relevanto i mjerodavno su samo rezultati rada. Sve drugo spada u fokus pojedinih (političko-ličnih percepicja) koje vas uvijek svrstavaju na ,,jednu stranu.”

To je konkretno slika Bošnjaka na prostorima Crne Gore iz perspektive Njegoša. Njegoš ne djeluje kao veliki pjesnik, on djeluje kao ideolog mržnje, njega tako prihvataju. On je inspirator, njegova poezija, njegova istraga poturica je realni inspirator onoga što nam se dešavalo i 43. i 95. godine, i onoga što se dešava u Pljevljima, što se dešavalo prije dvije-tri godine kao što je natpis „smrt Turcima“ i tako dalje.

Nepoštivanje odluka Ustavnog suda BiH od strane institucija entiteta Rs u pogledu zabrane 09. januara kao Dana Rs, te odluke zabrane raspolaganja nepokretnom imovinom koja je državno vlasništvo i svjesno kršenje te odluke od institucija vlasti u entitetu Rs predvođenih Dodikom pokazuje svu nemoć države.

Zbog toga su one zanimljive, interesantne za slušaoce i čitaoce i lako se pamte. Ponekad je teško povući granicu između onoga što je realno, što se stvarno dogodilo i onoga što se moglo dogoditi i plod je stvaralačke mašte autora.

“Kad god imam priliku i pauzu na fakultetu ja sam u Bosni,” ističe Eneya. “Gdje god da živimo, Bosna je naša baza i naš smisao. Danas se živi brže i naša generacija ima svoje karatkeristike. Najbolje prijatelje i prijateljice imam ovdje, i tu se osjećam predivno.“

Nakon jednomjesečne pauze, danas je nastavljeno suđenje u predmetu Džemal Hadžić i drugi, poznatijem kao „slučaj Čemerno“, u kojem je 12 pripadnika Teritorijalne odbrane BiH i policije, iz Kaknja, Breze i Ilijaša, optuženo za navodni ratni zločin.

Naši učenici su posjetili Memorijalni centar u Potočarima i položili cvijeće na spomen obilježe žrtvama genocida. Posjetili su Muzej genocida, pogledali dokumentarni film i poslušali historijsko predavanje tokom obilaska prostorija muzeja.

Za današnju svečanost kazao je da je ona podsjećanje na vakuf Hajdara Bajrambašića (Hadžije Mazića), ali i iskazivanje zahvalnosti onim osobama koje doprinose Zajednici i muslimanima kroz uvakufljenje različitih sadržaja.

Šefkine knjige ,,Niska od merdžana” (Gerdan merganlik) i ,,Vrisak krvi” (Kanli ciglik) su prevedene na turski jezik. Promocije Šefkinih djela su održane širom Evrope i svijeta, a trenutno živi u Novom Pazaru, povremeno u Sarajevu i piše kolumne za nekoliko magazina i portala iz regiona i svijeta.

Ruska invazija na Ukrajinu započela je 24.februara 2022. Godinu dana nakon početka rata, misterija oko njegovog toka intenzivnija je više nego ikada. Prvih šest mjeseci rata Rusija je imala inicijativu, ključna pitanja bila su kada, gdje i kakav će postići uspjeh u napadima na 2.500 kilometara dugoj liniji fronta. U slijedećih pet mjeseci Ukrajina je preuzela inicijativu, a analitičari su pokušali predvidjeti lokaciju i mogućnosti budućih kontranapada.