To što govorim nije spontano proklijalo u mojoj glavi. Oslanja se na dvije stvari. S jedne stane moje iskustvo jer mi u Marseille koristimo hydrxchloroquine u tretiranju bakterijskih infekcija već više od 25 godina. Potom tu su radovi moga briljantnog kineskog kolege, profesora Zhong Nanshan, koji je istakao efikasnost chloroquine na pres konfereciji od 17. febuara.

Magomajeva je odgajala njegova baka po ocu. Kao dijete naučio je da svira klavir, a počeo je da vježba glasovne mogućnosti sa 14 godina. Kao mladić se počeo zanimati za italijanske pjesme, američki džez i druge stilove popularne muzike. Završio je klavir i kompoziciju na Bakuskom konzervatoriju. Imao je 19 godina kada je prvi put nastupio na međunarodnom festivalu muzike za mlade u Helsinkiju.

Otkud tolika privlačnost gostiju, ne samo s područja Balkana, nego i uglađenih Nijemaca, za tradicionalnim bosanskim jelima: ćevapčići, bombice, kljukuša, pite, baklava, hurmašice...? Nije to došlo ni slučajno, ni s neba. U vode gastronomije, davno, još polovicom prošlog vijeka, uplovio je Midin dido Mustafa, otvorivši u rodnom mjestu, gostionicu “Tuzla”.

Ovo je bila prilika da predsjednici društva Enveri Jusić, Generalni konzul BiH Began Muhić, svečano uruči Priznanje KUD-u "Čardak", kao znak zahvalnosti za uspiješnu saradnju i poseban doprinos u njegovanju kulturne baštine BiH i jačanju saradnje građana BiH i Savezne Republike Njemačke.

Sve ove rušilačke aktivnosti člana Predsjedništva BiH, koji bi trebao da promoviše i poštuje Ustav BiH, neće proći i biti će sasječene u korjenu, jer za to imamo podršku svih demokratskih snaga u borbi protiv neofašizma koji je u porastu i ponovo diže glavu.

Na početku ove sure Allah se zaklinje sa više Svojih velikih stvorenja, ukazujući na potpunost Svoje moći i na Svoju jednost: da će uspješan i spašen biti onaj ko svoju dušu očisti vjerovanjem i pokornošću, a neuspješan i upropašćen onaj ko je izgubi nevjerovanjem i grijesima.

Tokom protekla dva vijeka, jermenski nacionalisti, da bi sproveli ideju o stvaranju izmišljene „velike Jermenije“ na račun azerbejdžanskih zemalja, počinili su genocid, teror, deportaciju, etničko čišćenje i druga krivična djela protiv azerbejdžanskog naroda u periodu 1905-1906, 1918-1920, 1948-1953, 1988-1993. godine.

Jasmina Mujan, Munib Ramović, Muki Gredelj, Muzafir Alihromić, klavijaturista Edin i harmonikaš Abdulah Ahmetbašić. Uvijek se odazovu na humanitarne koncerte da besplatno sviraju, pjevaju, pa tako je bilo i ovaj puta. Stvorili su lijepu atmosferu. Pjevajući lijepe sevdalinke unijeli su, ovdje u Australiji, miris Bosne i ulili topline našim dušama u kojim, zbog nostalgije, ima mnogo praznine.

Svakodnevni spinovi, napadi i tendenciozni prilozi protiv Bosne i uglednih Bošnjaka, dokaz su da kolege Rista Đoge i Smiljka Šagolja, ne namjeravaju stati u genocidnoj namjeri, već posijati što više mržnje spram Bošnjaka, dezorjentisati i obmanuti vlastiti narod kako bi ih naoružali mržnjom, strahom i spremnošću da ubijaju, odnosno nakon genocida da izvrše novi genocid.

Posljednjem oproštaju čovjeku koji je bio istinski prijatelj i patriota pored članova porodice prisustvovali su brojni prijatelji i saradnici, te predstavnici političkog, kulturnog i društvenog života Bužima i USK.
Nedžib Vučelj je bio narodni čovjek koji je mislio, radio i govorio narodnim jezikom i zato je iza sebe ostavio mnogo onog što će svjedočiti o tragu života ovog dobrog čovjeka.

Nedžib Vučelj je rođen 1955. godine u Moranima kod Tutina. Kao prosvjetni radnik radio je u Moranima, Delimeđu, Goraždu dok najduži period u viteškom gradiću Bužimu u kojem je uklesao najznačajniji dio svojeg životnog nastavničkog rada, kao i novinarstvu i književnosti, dok su mu Una i rodni Pešter, odnosno Bosna i Sandžak, bili inspiritivni polgon za najljepše stihove poezije, redke proze i prekrasne fotografije koje je bilježio objektivom.

U Foči, u kojoj su Bošnjaci činili većinu, srpski borci su ubili deseti dio bošnjačke populacije, od ukupno 20.000 Bošnjaka. U trijumfu genocidne namjere Foča je preimenovanja u tzv. Srbinje, a većinski Bošnjaci su u potpunosti istrebljeni. Svi objekti koji su označavali muslimansku kulturu i tradiciju su sistematski uništeni: 17 gradskih džamija, među kojima i Aladža džamija iz XV stoljeća. U slavu zla podignut je spomenik tzv. oslobodiocima.

U skladu s evropskim standardima "KLUB 100-PLUS" pokreće ovu peticiju u kojoj od Visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentina Inzka traži da po hitnom postupku a najkasnije do 11. jula 2020. nametne zakon o zabrani negiranja genocida u Bosni i Hercegovini.

Kako je muftija Nedžad Grabus kazao, muslimani su Islamski kulturni centar namjeravali izgraditi na drugoj lokaciji, ali su ipak 2008. godine, kupili zemljište u centru grada. Kamen temeljac postavljen je 2013. godine, a prvi zemljani radovi počeli su 2014. godine.

Bugojno nije obični grad u našoj zemlji, niti su ljudi u Bugojnu obični Bošnjaci. U njima ima nekog posebnog dara, koji se prelijeva izvan ovoga grada. Nije slučajno da je baš u Bugojnu podignuta jedna od najvećih i najljepših džamija princeze Dževhere iz Kraljevine Saudijske Arabije.